DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2005 str. 19 <-- 19 --> PDF |
I. Trinajstić, Z. Pelcer: NOMENKLATURNO-SINTAKSONOMSKA REVIZIJA As. “Piceetum . Šumarski list br. 7–8, CXXIX (2005), 385-391 SINDINAMSKO-SINGENETSKI ODNOSI as. Helleboro nigri-Piceetum Syndinamic-syngenetical relations of the ass. Helleboro nigri-Piceetum Smrekove šume na dolomitima Male Kapele koje smo shvatili kao posebnu asocijaciju Helleboro nigri- Piceetum, razvijaju se u procesu sukcesije od šuma običnog bora Helleboro nigri-Pinetum sylvestris, a zadržavaju se kao trajni stadij tako dugo dok se od plitke rendzine ne razvije nešto dublje tlo s većim kapacitetom za vodu (usp. Gračanin 1941, Martinović 1976). To tada uvjetuje razvoj bukove šume s crnim grabom (Ostryo-Fagetum). Međutim i ta šuma predstavlja razmjerno dugotrajni trajni stadij tako dugo dok se ne razvije klimazonalna, razmjerno mezofilna šuma as. Hacquetio-Fagetum iz ilirske sveze Aremonio- Fagion ili šuma Carici albae-Fagetum (Moor 1952, Oberdorfer 1957, Zukrigl 1973) iz srednjoeuropske sveze Galio odorati-Fagion. Navedene bi singenetsko- sindinamske odnose trebalo detaljnije prou- RASPRAVA I ZAKLJUČAK U opsegu smrekovih šuma na dolomitima, za sada su se kao dijagnostički značajne pokazale vrste Helleborus niger i Carex alba. Helleborus niger u sklopu šuma običnog bora izgrađuje as. Helleboro nigri-Pinetum sylvestris (Hor v a t 1958) i as. Helleboro nigri-Fagetum (Zukrigl 1973, Pelcer 1978), te ovom prigodom opisana as, Helleboro nigri-Piceetum, ass. nov. I Carex alba ima sličnu dijagnostičku vrijednost. Tako je poznata as. Carici albae-Fagetum (Moor 1952, Th. Müller 1992), as. Carici albae-Abietetum (O be r d o rf e r 1957, Ell enbe rg i Klöt zli 1972), te Carici albae- Piceetum (H. Mayer i dr. 1967, Wallnöfer 1993). Zanimljivo je naglasiti da je Carex alba zastupljen i u as. Helleboro nigri-Piceetum, gdje smo ga shvatili kao diferencijalnu vrstu subasocijacije caricetosum albae. U sklopu as. Carici albae-Piceetum srednjoeuropskih autora nije zabilježen H. niger. Kada bi kojim slučajem na dolomitima u Hrvatskoj smrekove šume pripadale as. Helleboro nigri-Piceetrum bez udjela vrste Carex alba, odnosno kombinacija Carici albae-Piceetum bez vrste Helleborus niger, a bile bi razvijene u međusobno odvojenim područjima, moglo bi se eventualno u takvim slučajevima raditi o dvije samostalne asocijacije – Helleboro nigri-Piceetum i Carici albae-Piceetum. Binom Carici albae-Piceetum prvi su, izgleda (usp. Wa l lnöf e r 1993) upotrijebili H. M aye r i dr. (1967), ali u radu H. M aye ra, Schle s inge r a i T h i e l a iz 1967 niti jednom riječi nije spomenuta kombinacija “Carici albae-Piceetum”. U našem slučaju smrekovu šumu na dolomitima iz razmjerno malenog područja Male Kapele treba u sintaksonomskom smislu, prema našim spoznajama, obuhvatiti jednom jedinstvenom asocijacijom Helleboro čiti kao prilog boljem poznavanju šumske vegetacije Nacionalnog parka Plitvička jezera. Razvoj smrekovih šuma na dolomitima u Hrvatskoj, praktički izvan suvislog areala smreke, kako je to slučaj s Malom Kapelom, može se povezati s dolomitnom podlogom i osobinama smreke da razvija plitko, horizontalno korijenje. Povećanjem dubine tla, bilo na koji način, dolazi do ulaza bukve u smrekove sastojine i postupne eliminacije smreke. Listinac bukve, osim toga razmjerno brzo povećava pH tla, što pogoduje razvoju neutrofilnih ili slabo acidofilnih bukovih šuma. U nekoj daljoj konačnici razvila bi se klimazonalna šuma bukve i jele – ili istočnoalpsko-zapadno dinarska as. Omphaloodo Fagetum (M a rinče k 1993) ili ilirsko-dinarska as. Fago-Abietetum (Tregubov 1941). Discussion and Conclusion nigri-Piceetum, a one sastojine u sklopu kojih uz Helleborus niger pridolazi i Carex alba, treba shvatiti subasocijacijom caricetosum albae. Isto tako treba naglasiti da se subas. Helleboro nigri-Piceetum caricetosum albae prerma svom florističkom sastavu u znatnome razlikuje od srednjoeuropske as. Carici albae-Piceetum, pa eventualno izdvajanje naše subasocijacije u statusu asocijacije nije istovjetno sa srednjoeuropskom Carici albae-Piceetum. Zbog toga se hrvatske sastojine smreke na dolomitima s vrstom Carex alba u statusu asocijacije nominalno ne bi moglo priključiti as. Carici albae-Piceetum, i zbog toga su naše sastojine smreke na dolomitu s vrstom Carex alba nomenklaturno riješene u statusu subasocijacije Helleboro nigri-Piceetum caricetosum albae. Konačno, zbog vrlo nestabilne dolomitne podloge i plitke rendzine, podložne eroziji, posebice na položajima većega nagiba, sastojine as. Helleboro nigri-Piceetum treba smatrati zaštitnim šumama, pogotovo onima u okvirima Nacionalnog parka Plitvička jezera. One predstavljaju i značajnu prirodoznanstvenu znamenitost u sklopu areala smreke na njenoj južnoj geografskoj i ekološkoj granici. |