DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2005 str. 23 <-- 23 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 7–8, CXXIX (2005), 393-396 UDK 630* 304 ISTRAŽIVANJE KONCENTRACIJE DRVNE PRAŠINE HRASTOVINE U RADNOJ OKOLINI SJEKAČA PRI IZRADBI PROSTORNOG DRVA RESEARCH OF OAK-WOOD DUST CONCENTRATION IN THE WORKING ENVIRONMENT OF FUELWOOD PROCESSING Dubravko HORVAT*, Ankica KOS**, Željko ZEČIĆ*, Marijan ŠUŠNJAR*, Ivan BEŠLIĆ*** SAŽETAK: U radu je prikazana dnevna doza izloženosti šumskih sjekača ukupnoj prašini, odnosno respirabilnoj frakciji hrastovine za vrijeme sječe i izradbe prostornog drva. Separatori nerespirabilne frakcije čestica (cikloni) svojom izvedbom oponašanju odvajanje respirabilnih čestica u respiratornom sustavu odrasle zdrave osobe, srednje učinkovitosti (50 %) na 5 µm aerodinamičkog promjera. Srednja vrijednost masene koncentracije ukupne prašine hrastovine iznosila je 1,562 ± 0,163 mg/m3, a respirabilne frakcije 0,618 ± 0,223 mg/m3. S obzirom da su u Hrvatskoj u pripremi Pravilnici koji navode prašinu hrastovog drva kao jednu od kancerogenih tvari, važnost rezultata je u tome da niti jedna izmjerena vrijednost (N = 8) ne prekoračuje predviđene granične vrijednosti masenih koncentracija prašine tvrdih vrsta drva za radnu okolinu. Ostaje dilema, jer stručnjaci medicine rada tvrde da svaka granična vrijednosti bilo koje kancerogene tvari ne sprječava oboljevanje, već samo daje smjernice za poduzimanje mjera zaštite. K l j u č n e r ij e či : hrastovina, drvna prašina, masena koncentracija, sjekač, radna okolina, ogrijevno drvo. UVOD – Introduction Radeći pilama lančanicama, radnici su na posloviod adenokarcinoma nosne šupljine u drvodjeljskih radma sječe i izradbe, uz opterećenja bukom i vibracijanika vrlo je znakovita u odnosu na pojavu ostalih mama, dodatno opterećeni štetnim utjecajem ispušnih plilignih bolesti kod ukupne ljudske populacije, gdje je nova te lebdećim česticama mineralnih ulja i drvne vrlo rijetka i iznosi samo 0,25 %. Nije u potpunosti siprašine iz radne atmosfere. Uslijed dugogodišnje izlo-gurno koji kemijski sastav drvne tvari ima kancerogeni ženosti drvnoj prašini, pri niskim koncentracijama, keučinak, ali se pridaje važnost sadržaju tanina, taninskih mijski sastav drvne tvari može imati vrlo jak biološki kiselina, aldehida i njegovih oksidacijskih podukata, učinak na ljudsko zdravlje. Osim pojava alergija i astkao i uslijed mehaničke obrade pri visokoj toplini nami, zbog štetnih supstanci iz borovine, smrekovine i stalim kemijski promijenjenim drvnim pougljenjenim hrastovine (H i n n en et al., 1995; H e ss e l et al., česticama (Hausen, 1981). 1995; Malo et al., 1995), najveći problem predstavlja U Hrvatskoj je zaposleno više od 2.500 radnika sje rizik od obolijevanja adenokarcinoma nosa i sinusa kača u šumarstvu (i 40.000 u drvnoj industriji), a prema uslijed izloženosti drvnoj prašini bukovine i hrastovine podacima o drvnoj zalihi zastupljenost bukovine i hra (Kubel, 1988; Klein, 2001). Pojava obolijevanja stovine iznosi i do 60 % (Hrvatske šume, 2002). Prema podacima za 2001. godinu prerađeni bukovi i hrastovi * Izv. prof. dr. sc. Dubravko Horvat, dr. sc. Željko Zečić, mr. sc. trupci zastupljeni su i do 74 % (Risović, 2002). Marijan Šušnjar, Zavod za iskorištavanje šuma, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Europska zajednica 1999. proglasila je drvnu praši** Dr. sc. Ankica Kos, Zavod za matematiku i osnove tehnike, Šu-nu kancerogenom na temelju klasifikacija međunarodmarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu nog Instituta za istraživanje karcinoma (IARC) iz 1995. ***Mr. sc. Ivan Bešlić, Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada u Zagrebu godine a drvodjeljske i šumarske radnike svrstala prema |