DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2005 str. 33     <-- 33 -->        PDF

B. Vrbek: LIZIMETRIJSKA PEDOLOGIJA KAO METODA ISTRAŽIVANJA KVALITETE PROCJEDNIH . Šumarski list br. 7–8, CXXIX (2005), 397-407
mjerenju i registriranju malih promjena težine u odnosu
na veliku težinu tala koje se nalaze u lizimetrima.
Prema različitim načelima vaganja, sve ove lizimetre
možemo podijeliti na:



mehaničke vagajuće lizimetre koji koriste različite
tipove mehaničkih vaga za izravno mjerenje promjena
težine prouzročenih evapotranspiracijom,
padalinama ili navodnjavanjem;

elektroničke vagajuće lizimetre koji promjene u težini
unutar kontejnera s tlom mjere elektronički
mjeračem naprezanja ili električnim ćelijama;
hidraulične vagajuće lizimetre koji se temelje na
sustavima hidrauličnog registriranja promjene teži


ne te se svaki pritisak na tekućinu, odnosno sve promjene
unutar lizimetra, registriraju manometrom;
plutajuće vagajuće lizimetare – plutaju u H2O ili


ZnCl2 koji se nalaze u drugom kontejneru, a promjene
težine registriraju se kao promjene uzgona i
flotacije razine tekućine u kojoj plutaju.


Pregled lizimetrijskih istraživanja u šumskim ekosustavima Hrvatske


Lizimetri su primijenjeni i u istraživanjima šumskih
ekosustava u Nacionalnom parku “Plitvice” (Martinović
1979; Martinović i Vranković 1986).


U svojim su istraživanjima pokušali ustanoviti utjecaj
automobilskog prometa na tlo u Nacionalnom parku.


Podprojektom “Ekološko-ekonomske valencije tipova
šuma Republike Hrvatske” u Šumarskom institutu
Jastrebarsko, 1991. godine započela su sustavna i
detaljna lizimetrijska istraživanja u šumi hrasta lužnjaka
i običnoga graba. Praćenje kvalitete tekuće faze tla
te unosa taložnih tvari obavljalo se na pokusnim plohama.
Lizimetri su postavljeni u šumskoj zajednici
hrasta lužnjaka i običnoga graba, u šumskim zajednicama
bukve i jele na Medvednici, hrasta kitnjaka i obič


noga graba kraj Jastrebarskog, pretplaninske šume
bukve kod Zavižana i u šumskoj zajednici alepskog
bora i crnike na području Korčule. Nekoliko je njih u
sastavnom dijelu praćenja ICP Forest (International
Co-operative Programme on Assessment and Monitoring
of Air Pollution Effects on Forest). Također su
opremljene i pokusne lizimetrijske plohe na području
Nacionalnih parkova “Risnjak”, “Plitvice”, “Mljet”,
“Brijuni”, i “Paklenica” (Tablica 1). Modificirani
Ebermayerovi lizimetri postavljeni su na dvjema dubinama
u pedološkom profilu tla: ispod humusnog horizonta
na 10 cm te u mineralnom dijelu tla na 100 cm.
Uzorkovanje se obavlja jednom mjesečno, a u perkolatu
se određuju anioni i kationi.


Slika 9. Protočni površinski lizimetri na pokusim plohama u šumskom ekosustavu
Figure 9 Zero tension surface lysimeters on research plots in forest ecosystems


Tablica 1. Pregled ploha s ugrađenim lizimetrijskim praćenjem u šumskim ekosustavima Hrvatske
Table 1 Plots review with incorporatet lysimeters in forest ecosystems in Croatia


Godina Lokalitet i br.
ugradnje plohe Tip tla WRB klasifikacija
Year of Lokality and Soil type WRB classification
instalation No. of plot
1992 Česma (Pl-1) Pseudogley-gley Gleysol


Šumska zajednica
Forest community
Hrast lužnjak i obični grab
Pedunculate oak and
Common Hornbeam
Dubina
lizimetra (cm)
Lysimeter at
depth (cm)
10,
100
403