DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2005 str. 46 <-- 46 --> PDF |
D. Grgurević: PARK GARANJIN U TROGIRU – NAJSTARIJI BOTANIČKI VRT U HRVATSKOJ Šumarski list br. 7–8, CXXIX (2005), 415-423 poljoprivredu u Zadru, koja se održala sve do 1835. godine te Centralne komisije u Zadru za vode i ceste. Napisao je više zapaženih članaka i knjiga. Zato je bio član više akademija u Dalmaciji, Sloveniji i Italiji. Akademije u Dalmaciji bavile su se unaprjeđenjem jako zapuštene dalmatinske poljoprivrede. Taj pokret koji je u naše krajeve došao iz Europe, nastojao je vratiti vrijednost poljoprivredi u odnosu na tada precijenjenu industriju je fiziokratski pokret, a njegovi članovi su fiziokrati. I. L. Garangnin je suosnivač trogirsko – kaštelanske akademije u Kaštel Lukšiću, počasni član splitske akademije (Ekonomsko društvo za poljoprivredu, ribarstvo, zanatstvo i trgovinu, počasni član akademije u Zadru, član Agronomskog društva u Ljubljani, počasni član akademije u Udinama, Coneglianu, Bergamu, Veroni, u Trevisu (“Accademia di agriculture”), u Milanu i Firenzi. Te zasluge stekao je svojim radom. Poznato je da je napisao rukopis “O maslini i proizvodnji ulja”. Izumio je mlinove za mljeti masline pomoću konja. Nabavio je i najnovije strojeve za proizvodnju ulja, prvi doveo merino ovce u Dalmaciju. Dopisivao se s brojnim uglednim stručnjacima svoga vremena, primjerice poznatim geologom J. Arduinom, čuvenim venecijanskim arhitektom Giannantoniom Selvom iz Venecije koji je projektant objekata u botaničkom vrtu. Pisao je razne članke i knjige. U Milanu je izašla njegova knjižica pod naslovom “Delle Scole agrarie”. Najznačajnije mu je djelo “Ekonomska politička razmišljanja o Dalmaciji” (“Riflessioni economico politiche sopra la Dalmazia”) (5). Ivan Luka Gragnin, možemo slobodno reći, posvetio je život poljoprivredi i hortikulturi. Dirnut slabom ishranom i bijedom stanovništva, nastojao je pomoći našem seljaku u razvoju poljoprivrede. Tako u jednom pismu piše: “Naša braća napuštaju u velikom mnoštvu domovinu radi krute potrebe opstanka. Naše suze prate one koji se kreću u austrijske zemlje. Mi gubimo nadu da ćemo ih ponovno vidjeti (6). Još puno toga bi se moglo napisati o njegovom interesu i ii rad radradu uu na poljoprivredi, međutim to je van naše osi teme, a aa osim toga dijelom je obrađeno u radovima koje ovdje navodimo ... O interesu za poljoprivredu svjedoči i knjižnica u kojoj se nalaze knjige iz gotovo svih grana poljoprivrede, uključujući i uzgoj svilene bube, koji je sada u ovim krajevima napušten. Navest ćemo samo neke naslove vezano za vrtlarstvo i parkogradnju i perivoje: – I giardini, Giornale d’ orticultura, Milano 1854., V.1-10 br. 4328, XXVII; 1 – Grace, de l giardinere portabile, che conitene tutto coa che spetta alla colture di tute le piante da minestra, degli alberi frutiferi ... 1777. (Kopirao za upo trebu Dominik Garagnin), br. 4405, XXVI C 1 Hircshfeld, C.C.L. Theoria de l’ art des jardinis, T. 1–5, br. 4234, XXV e 13. Izdano 1779 – 1785 – 5 djelova. JARDINER – Le ee bbon jardinier, L’ annee’ 187., br. 4315, XXVII g 1 110 00 Paris, (Librairie agricoll, god. 1870). Mabil Luigi – Theoria dell’ arte de giardini br. 4127, XXV b 20 (s posvetom autora) Bossano 1801. godine. Mandriola Agostino, Manuale de’giardiniare divise in tre libri Venezia, G. De. Paoli 1713. godine br. 2765, I f 18. Roda fratelli, Fratelli Roda, Giardinaggio ornamentale. Tonno a Roma, 1880. godine br. 274, VII a 23. Roda Marcelino a Giuseppe. Manuale del giardinare fioriocoltare a decoratore di giardini. Torino 1881. br. 3044, XIV, b 13. Roda Giardinaggio ulite, Torino e Roma 1886, br. 764, XXIX b 25/5. Affaitati Casimiro, ’L’ ortolano in villa e L’ accurato giardiniere in cita Bosaano 1789. godine br. 470, e in 2772 VIII d 3 a. – ’Art Former, L’ art de fomer les jardins modernes on, L’ art des jardin anglais. A Paris, 1771. godine br. 4188, XXV b 22. Pisao je o hortikulturi. S. P i p lo v ić navodi da postoje podaci o raspravi koju je napisao pod naslovom “O umjetnosti korisnog uljepšavanja polja”. Ovaj rukopis nije pronađen, kao ni korespodencija sa P. Stellom iz Udina u kojoj je obrađivao sličnu problematiku. Dakle, nakon kupovine zemljišta u Trogiru, vjerojatno inspiriran unapređenjem zemljoradnje, a pod utjecajem Francuske revolucije (jer su Garanjini frankofili) počinje realizirati botanički vrt. To je bilo poslije 1797. godine, kada se smirilo stanje u Dalmaciji. Nakon boravka u Veneciji i Milanu vraća se u Trogir. Kako iz 1802. godine postoje Zabilješke o stablašicama, cvijeću i mirisnim travama posijanim u vrtu ovu godinu možemo smatrati početkom rada Botaničkog vrta. Dakle, u to vrijeme nastaju začeci pokusnog botaničkog vrta s perivojem i vinogradom. Postoje dva nacrta vrta za koje ne znamo ni autora ni vrijeme nastanka. Nalazi se u Muzeju grada Trogira, Arhiv Garagnin Fanfogna pod inv. Broj 399 (u tekstu oznaka II) i 399a/144 (u tekstu oznaka I). Nacrti se razlikuju od sadašnjeg stanja, nemaju godinu izrade. Njihovom uporedbom s današnjim stanjem možemo doći do određenih zaključaka. |