DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/2005 str. 59 <-- 59 --> PDF |
49. Orchis papilionacea L., leptirasti kaćun, lokalno česta, južna Istra i dr. 50. Orchis pauciflora Tenore, malocvjetni kaćun, raširena i česta u primorskom pojasu i na otocima 51. Orchis provincialis Balbis ex Lamarck & DC., finobodljasti kaćun, lokalna i rijetka, o. Krk, Zadvarje 52. Orchis purpurea Hudson, purpurni kaćun, raširena, razmjerno česta 53. Orchis quadripunctata Cyrillo ex Tenore, četverotočkasti kaćun, razmjerno česta i raširena u primorskom pojasu i na otocima 54. Orchis simia Lamarck, majmunov kaćun, pojedinačna, razmjerno raširena 55. Orchis spitzelii Sauter ex W. Dj. Koch, Špicelijev kaćun, lokalna i rijetka 56. Platanthera bifolia (L.) L.C.M. Richard, mirisni dvolist, raširena i česta 57. Platanthera chlorantha (Custer) Reichenbach, zelenkasti dvolist, lokalna i rijetka, Učka, Kalnik i dr. 58. Serapias bergonii E.G. Camus (pro hybr.), Bergonova kukavica, lokalna i rijetka, Pelješac i dr. 59. Serapias istriaca M. L. Perko, istarska kukavica, lokalno česta, rt Kamenjak u Istri 60. Serapias parviflora Parlatore, sitnocvjetna kukavica, razmjerno česta u primorskom pojasu i na otocima RASPRAVA I ZAKLJUČCI Od 150 do danas utvrđenih svojti orhideja u Hrvatskoj, njih 60 ima staništa u šumskim područjima Hrvatske, odnosno u raznolikim degradacijskim šumskim oblicima. Od 60 istaknutih svojti tek 33 su tipične šumske svojte koje se pojavljuju isključivo u šumskim biotopima. Sve ostale imaju staništa u submediteranskim i mediteranskim rijetkim makijama, raznim vrstama gariga s prijelazima na ogoljele ravnjačke površine mediteranskih i submediteranskih kamenjara te raznolikih ruderalnih zajednica. Najveći broj šumskih svojti odnosi se na rod Epipactis koji je donedavno u Hrvatskoj bio poznat tek s nekoliko najpoznatijih svojti, te je dvadesetak do danas zabilježenih svojti u Hrvatskoj tek veći dio od onih svojti koje se očekuju na tim staništima u budućim istraživanjima. To se posebno odnosi na velika planinska područja Gorskog kotara, Velebita, Svilaje, Biokova te nekolicine hrvatskih jadranskih otoka. Osobito su značajne naznake noviteta u rodu Epipactis na planini Svilaji, jedinstvenoj po mnogo čemu u cijeloj Dalmaciji i Hrvatskoj (Epipactis placentina) i nekolicina drugih. Unutar svojti roda Epipactis u najnovije vrijeme opisano je pod provizornim nazivima šest hrvatskih endema, šest novih svojti za znanost. Njihova objava uslijedit će nakon prikupljenih novih podataka te cjelovitog upoznavanja njihovih areala. Od ostalih svojti u ovom popisu nazočna su još tri hrvatska endema (Ophrys dinarica, Serapias istriaca, Ophrys flavicans) te nekoliko subendema. Nalaženje razmjerno velikog broja svojti u šumskim staništima Hrvatske već je do sada u značajnoj mjeri promijenilo uobičajenu, laičku i ničim argumentiranu sliku o navodnoj ugroženosti mnogih biljnih vrsta u šumskim biotopima zbog raznih utjecaja čovjeka pa tako i ugroženosti svojti orhideja. Primjer planine Med vednice u neposrednoj blizini Zagreba s razmjerno velikim i donedavno potpuno nepoznatim brojem svojti u rodu Epipactis, to najbolje potvrđuje. To je ujedno i potvrda stajalištu kako uobičajeni i na znanosti utemeljeni utjecaji čovjeka na šumske ekosustave u Hrvatskoj imaju za posljedicu stvaranje povoljnih ekoloških uvjeta za pojavu i održavanje mnogih orhidejskih svojti. Dosadašnja istraživanja orhidejskih svojti šumskih biotopa Hrvatske nedvojbeno su pokazala kako na tim staništima obitava razmjerno velik broj svojti, među kojima nalazimo i takve s vrlo velikim populacijama koje broje tisuće i tisuće primjeraka, kao i takve koje su hrvatski endemi. Ta činjenica na određeni način govori o još uvijek povoljnom ekološkom statusu hrvatskih šumskih ekosustava, napose onih u planinskim područjima. Dr. sc. Radovan Kranjčev, prof. |