DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/2005 str. 65 <-- 65 --> PDF |
Slika 5. Iz ljutog kamenjara izbijaju agave koje su zajedno s ostalim egzotičnim raslinjem iz svih krajeva svijeta donosili lošinjski kapetani pločici označilo nam je da smo se nadvili nad lijehom s matičnjakom ili pčelinjom metvicom (Melissa officina- Slika 6. Postujući izvornu arhitekturu novo podignuta kamena vrtna kućica poglavito služi za prijem posjetitelja i održavanje edukativnih programa na temu miomirisnog lošinjskog bilja lis), buhačem (Chrysanthemum cinerariifolium), smiljem (Helichrysum italium), mravnicom ili vranilovom travom (Origanum vulgare) i tako redom “na jednom mjestu upoznati se”, kako piše u za sad skromnom informativnom letku, “s aromatičnim, ljekovitim, medonosnim i ukrasnim značajkama lošinjskog bilja”. Kako je vrt poglavito namijenjen prirodoslovnoj edukaciji kako turista tako i domaćih ljudi, valja ga posjetiti i još bolje razgledati. Proglašenje otoka Lošinja prirodnim lječilištem zacijelo je, uz blagu klimu, doprinijelo i njegovo izvorno miomirisno bilje. Tekst i fotografije: Alojzije Frković SURADNJA ŠUMARA I VATROGASACA Posljednjih godina, koliko god mi to htjeli priznati ili ne, jenjava nekad vrlo dobra suradnja šumara i vatrogasaca na području Požeško-slavonske županije, a možemo pretpostaviti da je slična situacija i u drugim šumovitim predjelima kontinentalne Hrvatske. Razlog ponajprije treba tražiti u članku 47. Zakona o vatrogastvu koji glasi: “Javno poduzeće za gospodarenje šumama i šumskim zemljištem u Republici Hrvatskoj dužno je izdvajati 5 % od ukupnih sredstava koja su prikupljena od naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma, a uplaćuju ih vatrogasnim zajednicama jedinice lokalne samouprave s područja krša, sukladno površinama I vatrogasna društva posjeduju opremu za gašenje šumskih požara pod šumama i šumskim zemljištem”... koju je potrebno povremeno obnoviti. |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2005 str. 66 <-- 66 --> PDF |
Rečeno – učinjeno, odnosno Hrvatske šume d.o.o. tako i postupaju, izdvajajući godišnje više od 10 milijuna kuna, a da od ovih sredstava vatrogasne zajednice u kontinentalnom dijelu Hrvatske ne dobivaju baš ništa, iako se na tom području formiraju sredstva. Doduše, na osnovi izdvajanja 2,5 % doprinosa od prodaje drvnih sortimenata jedinicama lokalne uprave i samouprave uplati se godišnje znatan iznos, ali pitanje je koliki se dio novca od toga daje za protupožarnu zaštitu. Stoga vatrogasci učlanjeni u Dobrovoljna vatrogasna društva negoduju prema svojim bliskim šumarijama ili podružnicama Hrvatskih šuma, nezadovoljni dijelom sredstava koja dobivaju za bolju, sigurniju i djelotvorniju zaštitu šuma od požara. To nekad rezultira otvorenim revoltom prema lokalnim šumarijama i podružnicama, jer šumari, kao temeljni nositelji planova zaštite šuma od požara na svojim područjima, naprosto nisu u mogućnosti dati prilog vatrogastvu, a ipak očekuju pomoć i angažiranje Dobrovoljnih vatrogasnih društava u kritičnim trenucima. U Upravi šuma Podružnica Požega*, u okviru ukupne zaštite šuma, izuzetna pozornost usmjerava se u protupožarnu zaštitu. Tako je na šest šumarija ustrojeno 10 jedinica za gašenje šumskih požara, sa 134 djelatnika. Ove su postrojbe, s vozačima i vozilima, u razdoblju povećane opasnosti od šumskih požara u pripravnosti. Ustrojena je motriteljsko-dojavna služba, koja se aktivira već od 15. ožujka, imajući u vidu vegetacijske i klimatske prilike na kontinentu. Na svakoj šumariji, na po nekoliko pogodnih lokacija, pohranjena je potrebna oprema za djelotvorne intervencije. Osigurano je 60 naprtnjača, 6 brentača, preko 200 metlenica i još toliko drugog alata, kao što su lopate, rovice, grabljice te druga oprema: kombinezoni, torbice prve pomoći, svjetiljke i slične potrepštine. U slučaju potrebe, motorne pile, sjekire i vozila koriste se iz redovnog procesa proizvodnje. Odnedavno je dobro organiziran i sustav veza. Svake godine izrađuju se planovi zaštite šuma od požara za svaku šumariju, odnosno cjeloviti za Upravu šuma Podružnica Požega. Prema tom planu prosijecaju se nove, odnosno održavaju postojeće protupožarne prosjeke, grade protupožarne osmatračnice, postavljaju rampe, uređuju izvori, nadopunjuju kompleti protupožarnog alata i opreme, provjerava spremnost gasitelja, raspoređuju ophodari na području ophodnje, postavljaju znakovi upozorenja i zabrane loženja vatre, lijepe eduka tivni i jumbo plakati, tiskaju letci, Godina Broj požara 2003. 15 2002. 7 2001. 4 2000. 11 1999. 2 1998. 11 1997. 5 ZS 55 Opožarena površina 72 ha Sudjeluju u gašenju Naši radnici 83 DVD 201 nog priopćavanja te na druge načine preventivno djeluje. 68 ha 42 ha 57 ha 69 8 116 117 74 291 Dakle, Uprava šuma Podružnica Požega shodno članku 49. Zakona o šumama ulaže znatna finan26 ha 66 ha 27 ha 358 ha 21 52 33 382 66 206 60 1015 cijska sredstva u vlastitu prevenciju. No nikako se zbog toga ne smije zanemariti suradnja s vatrogasnim društvima. upućuju apeli putem sredstava jav Vatrogasna djelatnost u Požeš- O požrtvovnosti i uključivanju vatrogasaca u gašenju šumskih požara u ko-slavonskoj županiji temelji se UŠP Požega svjedoče i podaci u gornjoj tablici. znatno više nego na drugim župani- Požar je otkriven... ...i ubrzo lokaliziran. * Na području Požeško-slavonske županije šumom gospodari Uprava šuma Podružnica Požega sa šest, a manjim dijelom Uprava šuma Podružnica Bjelovar putem dvije šumarije (Pakarac i Lipik). Na dijelu kojim gospodari Uprava šuma Podružnica Požega djeluje Vatrogasna zajednica Požeštine koja sa Vatrogasnom zajednicom Pakrac-Lipik čini Vatrogasnu zajednicu Požeško-slavonske županije. |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2005 str. 67 <-- 67 --> PDF |
jama na dragovoljnosti. Na području županije djeluje Vatrogasna zajednica koju čine dvije područne Vatrogasne zajednice: Vatrogasna zajednica Požeštine koja objedinjuje rad 44 DVD-a iz 8 jedinica lokalne samouprave (općine Brestovac, Velika, Kaptol, Kutjevo, Čaglin i Jakšić, te gradovi Požega i Pleternica) i Vatrogasna zajednica Pakrac – Lipik koja objedinjuje rad 15 DVD-a iz 2 jedinice lokalne samouprave. Najstarije Dragovoljno vatrogasno društvo Požega obilježilo je upravo 130. obljetnicu kontinuiranog, aktivnog i humanog rada. Po zadnjim pokazateljima, na području Županije djeluje 2300 operativnih članova. Prema položenim stručnim ispitima putem školovanja, kao i na temelju priznatih činova na osnovi dugogodišnjeg rada pod određenim uvjetima, većinu čine vatrogasci s položenim ispitom, zatim vatrogasci I klase. Slijede vatrogasci dočasnici i dočasnici I klase te časnici i viši časnici. Raspolažu s brojnim (doduše već pomalo dotrajalim) voznim parkom, cisternama, raznim pumpama, ljestvama, naprtnjačama i drugom vatrogasnom i zaštitnom opremom. Sve je uredno smješteno u 50-ak vatrogasnih spremišta. Oprema je brižno čuvana i prema potrebi održavana, unatoč kroničnoj financijskoj oskudici. Nema sumnje da se radi o velikom entuzijazmu. Poslovi i zadaci koje obuhvaća vatrogasna organizacija proizlaze iz obveza sadržanih u Zakonu ozaštit zaštitzaštitii ištit od požara, Zakonu o vatrogastvu, Zakonu o zaštiti ii i spašavanju, te statutima organizacija i drugim normativnim aktima u okviru djelatnosti. U svrhu zaštite života ljudi i imovine od požara poduzimaju se mjere i radnje za otklanjanje uzroka požara, za sprječavanje nastajanja i širenja požara, kao i za pružanje pomoći kod otklanjanja posljedica prouzrokovanih požarom (članak 1. Zakona o zaštiti od požara). Vatrogasna djelatnost je sudjelovanje u provedbi preventivnih mjera zaštite od požara i eksplozija, gašenje požara i spašavanje ljudi i imovine ugroženim požarom i eksplozijom, pružanje tehničke pomoći u nezgodama i opasnim situacijama, te obavljanje i drugih Zakasni li intervencija, bilo šumara bilo vatrogasaca, šteta je nenadoknadiva. poslova u nesrećama, ekološkim i inim nesrećama. To je stručna i humanitarna djelatnost od interesa za RH (članak 1. stavak 1. i 2. Zakona o vatrogastvu). Velika pozornost poklanja se svim oblicima obuke za zvanja i specijalnosti, posebice osposobljavanju vatrogasne mladeži u osnovnim školama i Dragovoljnim vatrogasnim društvima, kao i široj edukaciji pučanstva iz osnova zaštite od požara, u cilju otklanjanja mogućih uzročnika požara u svakodnevnom radu. Da bi se provjerila spremnost ljudstva i tehnike, organiziraju se brojna vatrogasna natjecanja, združene vatrogasne vježbe i slični vatrogasni susreti. Ove manifestacije vrlo su posjećene. Uz brojne intervencije koje se rješavaju uglavnom brzo i stručno, vatrogasci imaju udjela u organizaciji mnogih kulturnih, zabavnih, sportskih i drugih događaja. Svakako treba istaći rezultate provedenih stručnih nadzora Odjela za vatrogastvo Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, gdje su za postignute rezultate i provedene utvrđene aktivnosti dobili visoke ocjene. Iz navedenih stručnih nadzora i utvrđenih kriterija te postignutih rezultata vidljivo je da ova dragovoljna vatrogasna organizacija ima daleko najbolje rezultate na području cijele Republike Hrvatske, što je sigurno plod dugogodišnjeg aktivnog rada i skrbi glede djelovanja i rada Dragovoljnih vatrogasnih društava, vođenja pravilne politike odgovornih tijela zajednice te predstavničkih tijela županije, gradova i općina. Napominje se bitna činjenica da su navedeni rezultati postignuti uz minimalna financijska sredstva. Na temelju pokazatelja kojima se raspolaže, vatrogastvo na području Požeško-slavonske županije troši najmanje sredstava za rad vatrogasne organizacije u odnosu na ostale županije u Republici Hrvatskoj. Požeško-slavonska županija prostire se na 1800 km2. Pod šumom je više od 45 % površine Županije, a u Požeštini i nešto više. No, za preventivno-operativne aktivnosti površina je osjetno veća, posebno u vrijeme spaljivanja korova i poljoprivrednih otpada na površinama u blizini šume. Osim toga, treba dodati i znatne površine, nakon domovinskog rata napuštenih poljoprivrednih imanja i pašnjaka, na kojima se samo povremeno pojave stočari nomadi, a koje predstavljaju realnu opasnost za nastajanje i širenje šumskih požara. Od svih štetnih utjecaja koji prijete šumi, požar je jedan od najopasnijih. Tamo gdje se pojavi, posebice ako zahvati veću površinu šume, štetno djeluje na sve njene komponente, uništavajući osim gospodarskih vrsta i sva ostala živa bića, biljni i životinjski svijet. Izaziva i nepoželje promjene i poremećaje u površinskom sloju tla. Dakle, ozbiljno narušava ravnotežu u ekosustavu. Najučinkovitija borba sa šumskim požarima vodi se preventivnim mjerama koje onemogućavaju pojavu požara. No, ako se ipak pojavi, nužno je da |