DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2005 str. 69     <-- 69 -->        PDF

Tijekom Domovinskog obrambenog rata bio je pripadnik
rezervnog sastava Policije od kolovoza do prosinca
1991. godine, a od 1992. do 1994. godine povremeno
se uključuje u postrojbe HA-a.


Poslijediplomski znanstveni studij iz usmjerenja
Lovno gospodarenje, na Šumarskom fakultetu Sveučilišta
u Zagrebu upisao je 1993. godine. Uspješno je
okončao sve obveze iz poslijediplomskog studija i predao
izrađeni magistarski rad na odobrenje i obranu.


Posjeduje aktivno znanje engleskog jezika sa završenim
5. stupnjem u školi stranih jezika, a služi se i njemačkim
jezikom. Izvrsno se koristi kompjutorskom
tehnikom uz primjenu više programskih jezika. Oženjen
je i otac dvoje djece.


Objavio je jedan stručni rad u kategoriji A2.


Znanstveni magistarski rad autor je napisao u opsegu
od 116 stranica, u okviru kojih uz tekst ima 15 slikovnih
priloga u kolor tehnici, 27 tablica i 38 grafikona.
Grafičke prikaze prate odgovarajuće tablice. Ta
kombinacija vješto je uređena pa se lako prate dobiveni
rezultati.


U privitku rada dana je ključna istraživačka dokumentacija
kartica na hrvatskom i engleskom jeziku te
CD s cjelokupnim izvornim podacima.


Sadržaj magistarskog rada obrađen je u 10 osnovnih
poglavlja.


Naslov rada i cilj istraživanja autor je usuglasio s
mentorom rada dr. sc. Marijanom Grubešićem, voditeljem
poslijediplomskog studija iz usmjerenja “Lovno
gospodarenje”.


Uz ostalo, cilj istraživanja bio je analizirati lovište
kao biotop kojim se gospodari medvjedom u dijelu
Gorskog kotara i analizirati brojno stanje smeđeg medvjeda
u razdoblju od 1997. do 2003. godine. Potom je
trebalo analizirati strukturu odstrela medvjeda kroz 23
godine, te analizirati trofejne vrijednosti odstrijeljenih
medvjeda u razdoblju od 23 godine, sa ciljem da se
dođe do spoznaje o utjecaju dosadašnjeg gospodarenja
na elemente stabilnosti populacije smeđeg medvjeda.


Sve parametre koji se odnose se područje istraživanja
na površini od 144 000 ha prostora Gorskog kotara,
trebalo je istražiti, analizirati i urediti.


U uvodnom dijelu autor ističe brojne značajke gospodarenja
medvjedom počevši od ekološke raznolikosti
do vrhunskih efekata lovnog turizma od interesa za
Gorski kotar i za cijelu Hrvatsku. Također navodi brojne
ograničavajuće čimbenike u gospodarenju medvjedom.
Uz brojne važeće zakone vrlo strogo su se uplele
i brojne međunarodne konvencije o raznim oblicima
zaštite prirode.


Među ostalima najznačajnija je Bernska konvencija
za akcijski plan o zaštiti velikih zvijeri. Stalni odbor
Bernske konvencije u studenom 2000. godine donosi


“Akcijski plan za zaštitu medvjeda u Europi”. Za Hrvatsku
je preporučeno 19 akcijskih točaka. Autor ovoga
magistarskog rada osobno je zaslužan da je smeđi
medvjed i dalje ostao u nekom obliku normalnog gospodarenja,
jer je dokazao da u Hrvatskoj ta vrsta nije
ugrožena.


Pri opisu osobina medvjeda autor je analizirao i sadržaj
buraga radi pregleda vrsta hrane. Rezultatat toga
značajan je dokaz da je animalna hrana zastupljena s
oko 5 %.


Detaljno je opisao područje istraživanja: površinu,
klimu, reljef, hidrološke prilike te posebice antropogeni
utjecaj na obitavanja medvjeda.


Opisujući ulogu prometnica autor je nabrojio tunele,
vijadukte i mostove, koje medvjed može koristiti na
glavnim pravcima migracije. Medvjed može koristiti
oko 16 km takvih prijelaza.


Za razdoblje istraživanja od 23 godine, autor je istraživane
podatke svrstao u tablice radi njihove lakše
obrade i testiranja u svrhu stvaranja zaključaka postavljenog
cilja.


Pored analize brojnih parametara, posebno ističemo
poglavlje u kojemu analizira trofejne vrijednosti od
237 medvjeda odstrijeljenih kroz istraživano razdoblje.


Analizirajući vrijeme odstrela, najviše je odstrijeljeno
grla u mjesecu ožujku (40 %) te studenome (35 %).


O kvalitetnom gospodarenju svjedoče 24 zlatna grla
(po CIC-u), a posljednjih godina odstrijeljeno je čak 41
% medvjeda čija su krzna donijela zlatne medalje. U
realizaciji odstrela 78 % je bilo muških grla. Najsnažniji
medvjed odstrijeljen je u dobi od 14 godina, čije je
krzno donijelo najvišu ocjenu od 490,05 CIC točaka.


Što se tiče gustoće populacije, Gorski kotar je u samom
vrhu Europe sa 1,9 grla/100 ha dok je primjerice
u Francuskoj jedva 0,03 grla na 100 ha.


Magistarski rad je zaista sveobuhvatan, od brojnih
istaknuti su najvažniji rezultati i zaključci, no smatramo
da je posebno zainteresiranima ovaj prikaz dovoljan
poticaj da rad pročitaju u cijelosti.


Zaključit ćemo prikaz s mišljenjem Povjerenstva:”
Autor je svojim dosadašnjim radom na istraživanju
medvjeda na području Gorskog kotara dao značajan
doprinos u donošenju smjernica gospodarenja ovom
vrstom u Hrvatskoj. Napose je dao vrijedan doprinos u
izradi plana gospodarenja medvjedom koji je Hrvatska
bila dužna izraditi sukladno Bernskoj konvenciji.


Na kraju ističemo prijedlog autora da se medvjed
koristi kao zaštitni znak brojnih proizvoda istraživanog
područja.


H. Jakovac