DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2005 str. 79     <-- 79 -->        PDF

Kao što je već spomenuto prvo pošumljavanje sadnjom
i sjetvom, zajedno s izgradnjom suhozida na
Kalvariji – manjem brežuljku unutar Nehaja na približnoj
površini od 24 rala započelo je 1874. godine. Za
te radove Gradske vlasti su osigurale potrebna sredstva.
U svrhu zaštite pošumljenih površina na Nehaju
izdalo je Gradsko zastupstvo 1877. god. zabranu prema
kojoj (cit.): ... “Nitko bez dozvole ne smi prelaziti
ogradu”. U potrazi za dokumentacijom vezanom za povijest
krškog šumarstva, i to a prvom redu Kr. nadzorništva
za pošumljenje primorskoga krasa u Senju pronašao
sam u Hrvatskom državnom arhivu više spisa o
jednom slučaju kršenja zabrane ulaska na pošumljene
površine Nehaja i njegove egzaktne primjene.2 Naime,
kavanar Josip Corteze je 1879. god. (cit.): ...”Ne pazeći
na puteve i usjeve poprieko preko usjevah gazio, što je
ustvrdio Gradski bilježnik Geržanić pozivajući se i na
druge doseće očevidce.” Evo što je Gradski načelnik
Senja u obračanju Visokom kraljevskom hrvatskoslavonsko-
dalmatinskom vladnom odjelu za unutarnje
poslove u Zagrebu zbog utoka (žalbe) kavanara Josipa
Corteze (cit.): … “Proti odluke glede prekršaja
neovlaštenog prelaza u šumsku ogradu” pisao (cit.): ...
”Josip Corteze prizvan pred Gradsko satničtvo očitava
se u priležećem zapisniku da za zabranu znao nije,
dalje opravdanje njegovo da nije u ogradi bio, nema
temelja iz razloga tog što je tvrdja “Nehaj” baš u sredini
šumske ograde te je nemoguće do iste doći i opet
vratiti se, izim po zraku, a da se preko zida nepredje i
usjeve negazi. Na temelju vlastita priznanja da je tvrdju
“Nehaj” pregledao, te odatle niz brdo kući otišao,
osudjen je isti osudom poglavarstva od 13. svibnja t.g.
broj 1170 na najmanji iznos globe od pet forinti ili
zamjenom zatvora od jednog dana.” Nakon primljene
osude Josip Corteze je uložio utok u kojem priznaje
svoje djelo, ali osporava njegovu valjanost zbog dvo


jbenog datuma početka primjene. Gradsko poglavarstvo
odbija njegov utok i cijeli slučaj upućuje Visokoj
kraljevskoj zemaljskoj vladi u Zagrebu na potvrdu. U
brzom odgovoru Zemaljska vlada odbacuje utok Josipa
Corteze i u cijelosti potvrđuje osudu Gradskog poglavarstva
s obrazlozenjem (cit.) ... ”Što se tiće prigovorah
utjecatelja proti obnarodovenju te zabrane, primjećuje
se, da se na tamnošnjem spisu br. 950 ex 1877., na
samoj naredbi, potvrđeno nalazi, da je ista prethodno
proglašena, u očigled koje okolnosti nemože je uvažiti
izvinjavanja utjecateljeva, da tobože nije znao za upitnu
zabranu. Isto tako nemože se uvažiti prigovor utjecateljev,
da nije konstatirano, da bi on bio počinio kakav
kvar u ogradi, jerbo je kazan globe opravdana već
tim, što je utjecatelj prekršio poglavarstvenu zabranu
glede zalaska u ogradu.” Ovaj, naoko banalni primjer
brige o pošumljavanju Nehaja, te poštivanja i striktne
primjene lokalnih propisa ilustrativni je primjer tadašnje
svijesti Gradske vlasti u Senju i Visoke Zemaljske
vlade u Zagrebu o potrebi čuvanja gradskih zelenih
površina, ali u krajnjoj konzekvenci i o funkcioniranju
pravne države na svim razinama.


Zabrana iz davne 1879. god. mogla bi poslužiti kao
dobra osnova za pronalaženje bolje i kompleksnije sadašnje
zaštite Nehaja.


Vice Ivančević


IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA
EKSKURZIJA HŠD-a – OGRANAK ZAGREB U UPRAVE ŠUMA GOSPIĆ I SENJ


Ideja o izletu na područje Uprave šuma Gospić i
Senj oduševila je članove našeg Ogranka, uvijek spremne
za pohode u goste šumama i našim šumarskim kolegama.
Nakon svladavanja svih pripremnih radnji dani


8. i 9. lipnja bili su idealan termin, iako nam par dana
prije polaska vremenska prognoza nije baš išla na ruku,
no zbog takvih sitnica se ne odustaje.
lippnj h autobu
autobuautobus
ss Šumarskog fakul-


Dakle, 8
88.
.. lipnja
aa u
uu 6.3
6.36.30
00
teta krenuoje isispred zgrade HŠD-a na Trgu Mažurani


ća sa 42 izletnika (odličnog raspoloženja), pod komandom
vođe puta prof. dr. Milana Glavaša. Nakon
kratkog zadržavanja na autoputu, stigli smo u Gospić
nešto prije 10 h i sastali se s našim domaćinima ispred
restorana “Maki”, gdje su nas pozdravili upravitelji
gospićke Podružnice dipl. ing. Damir Čanić i upravitelj
Podružnice Senj dipl. ing. Jurica To m l j an o vi ć
te članovi Ogranka Gospić dipl. ing. Ivan Matasin,
predsjednik i mr. sc. Mandica D as o v i ć dipl. ing., i