DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2005 str. 18 <-- 18 --> PDF |
D. Ballian, Ž. Škvorc, J. Franjić, D. Kajba, S. Bogdan, F. Bogunić: PROCJENA NEKIH MOFOLOŠKIH . Šumarski list br. 9–10, CXXIX (2005), 475-480 koj razini (Stilinović & Tucović 1972; Tucović & Stilinović 1975, 1977; Popnikola 1975, 1978). Na molekularno-genetičkoj razini Boscherin i et al. (1994) dobili su genetičku varijabilnost uspoređujući populacije iz Grčke (dvije populacije) i Italije (pet populacija). Do sličnih rezultata došao je i Bo g u nić (2004) u Bosni i Hercegovini uspoređujući kariotipove i količinu DNK. U prirodnim nalazištima je zaštićena zakonom od 1964. godine, a od 1997. godine je uvrštena na crvenu listu zaštićenih vrsta (IUCN Red List of Threatened Plants). Pojedini primjerci prisutni su u genetičkim zbirkama botaničkih vrtova, a u mnogim zemljama Europe uzgaja se kao ukrasno stablo. U novije vrijeme u Bosni i Hercegovini pokušava se koristiti za pošumljavanje na ekstremnim staništima. Trenutno stanje na nekim lokalitetima ne ide u prilog opstanka munike, posebno na Prenju, Hranisavi i nekim manjim lokalitetima, jer se prirodnim sukcesijskim procesima smanjuju površine koje odgovaraju za njen rast i razvoj. Na tom području evidentna je ekspanzija bukve (Fagus sylvatica) i drugih gospodarski manje značajnih vrsta koje potiskuju muniku te joj prijeti nestanak. Sasvim je drukčije stanje na Čvrsnici, gdje se munika ponaša kao pionirska vrsta i nalazi se u ekspanziji. Jedina mogućnost zaštite ove vrijedne endemične i reliktne vrste u trenutnoj izmijenjenoj ekološkoj situaciji je provođenje morfoloških i fenoloških istraživanja, biokemijskih analiza, te na osnovi rezultata formiranje arhiva in situ i ex situ. MATERIJAL I METODE – Material and methods Tijekom rujna i listopada 2002. godine selekcionirana su stabla munike na području populacija prikazanih u tablici 1. Selekcionirano je po 10 u populaciji, a stabla su udaljena 50–100 m, da bi što bolje reprezentirala populaciju. Sabrano je po 15 češera sa svakoga stabla u populaciji. Svakome češeru izmjerena je dužina i širina na najširem mjestu. Nakon izmjere češeri su čuvani na suhom i prozračnom mjestu do vremena otvaranja, a Tablica 1. Osnovni podaci o istraživanim populacijama Table 1 Populacija Population Cvrstiica Pretij Hratiisava Ruj išta Kosovo potom je pažljivo odvojeno sjeme od ljuski. Za izmjere sjemena korišten je srednji (prosječni) češer, a izvršena su sljedeća mjerenja na 30 sjemenki: DSK – dužina sjemenke s krilcem, SK – širina krilca, DS – dužina sjemenke, SS – širina sjemenke, DBS – debljina sjemenke, DC – dužina češera i SC – širina češera. Potom su izračunati indeksi, tj. odnosi između mjerenih značajki (DS/SS, DSK/SK, DSK/DS, SK/SS, DS/DBS, SS/DBS, DC/SC). Lokalitet Geografska dužina Geografska širina Nadmorska visina (m) Locality Longitude Latitude Altitude Boričevac 43°37’ Boračka draga 43°33’ Djevojačka stjena 43044´ Ruj išta 43°27’ Šar planina 42°01’ Da bi se dobila što objektivnija slika korištenih parametara i varijabilnosti modela, korišteni su standardni algoritmi deskriptivne i multivarijatne statističke analize (Sokal & Rohlf 1989; McGarigal et al. 2000). Indeksi nisu korišteni u multivarijatnoj analizi zbog toga što su oni obično visoko korelirani s originalnim mjerenim značajkama. Korištene su deskriptivne statističke metode za računanje aritmetičke sredine (x-), standardne devijacije (SD) i koeficijenta varijabilnosti (CV). Za utvrđivanje unutarpopulacijske i međupopulacijske varijabilnosti istraživane vrste korištena je univarijatna ugniježđena analiza varijance (ANOVA). Analizirani čimbenici su populacija i stablo (čimbenik stablo ugniježđen unutar (čimbenika populacija). Za potvrdu rezultata analize varijance izračunate su komponente varijance za sve 17°33’ 950 17°59’ 1460 18°06’ 1780 17°58’ 1050 20°51’ 1600 analizirane varijable metodom najveće vjerojatnosti. Komponente varijance izračunate su na bazi tri (čimbenika – između populacija, između stabala unutar populacije i unutar stabla. Sve navedene statističke analize provedene su uz pomoć programskoga paketa SAS System for Windows 6.12 (1990). Struktura međupopulacijske diferencijacije analizirana je pomoću multivarijatne diskriminantne analize. Za vizualizaciju multivarijatne fenotipske varijabilnosti istraživanih populacija i stabala korišten je grafički prikaz izračunatih vrijednosti prve dvije diskriminantne funkcije. Za ovu analizu korišten je programski paket STATISTICA for Windows (StatSoft, Inc. 2001). |