DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/2005 str. 24 <-- 24 --> PDF |
N. Lukić, M. Božić, J. Čavlović, K. Teslak, D. Novosel: ISTRAŽIVANJE PRIMJENJIVOSTI ULTRAZVUČNOG ... Šumarski list br. 9–10, CXXIX (2005), 481-488 “Novi sistem uređivanja prebornih šuma” (Klepac 1961) utemeljen je na Susmel-ovim korelacijama za jelu, Colette-ovim korelacijama za bukvu te Šurićevim bonitetnim razredima. U navedenim korelacijama koristi se srednja visina dominantnih stabala, bez obzira kako je definirali, jedini je mjerljivi parametar kon kretne šume koji nam predstavlja vezu konkretne šume i nje njene normale (Božić i Čavlović 2001). Iz nave den denog vidljiva je važnost točnosti u izmjeri visina du bećih stabala. U hrvatskom šumarstvu se pri izmjeri visina uglavnom koriste analogni visinomjeri, koji visinu i udaljenost do objekta izmjere određuju na trigonometrijskom načelu postojećeg odnosa između stranica i trigono metrijskih funkcija kutova pravokutnog trokuta. Najčešće su u uporabi Blume-Leiss, Bitterlichov zrcalni relaskop s običnom ili s CP skalom, rjeđe visinomjeri Haga i Suunto. U novije vrijeme pojavili su se digitalni visinomjeri koji također visinu određuju na trigonometrijskom načelu, ali udaljenost mjere na temelju vremena koje je potrebno ultrazvučnom valu ili zraci svjetlosti (laserskoj zraci) za prelazak određene udaljenosti u prostoru. Digitalni visinomjeri automatski reduciraju kose udaljenosti u horizontalne te su izrazito pogodni za rad na nagnutom terenu. Osim za izmjeru visina mogu poslužiti kao daljinomjeri, padomjeri, optičke promjerke za izmjeru nedohvatnih promjera (Schmid at all 1971) i dr. CILJ ISTRAŽIVANJA – Aim of research Cilj je ovog istraživanja ispitati preciznost u izmjeri Na temelju izmjerenih visina sa pojedinim instruudaljenosti i visina sa instrumentom Vertex III i uspomentima, konstruirati visinske krivulje (funkcijom Mirediti ga s najčešće korištenim visinomjerima u hrvathajlova) te ustanoviti odstupanja njihovih parametara skom šumarstvu. (b0, b1). S obzirom na dobivene rezultate utvrditi primjenjivost tog relativno novog instrumenta u praktičnoj primjeni. MATERIJAL I METODE – Material and methods U istraživanju su korištena četiri instrumenta: A) Vertex III (V), B) Blume – Leiss (B), C) Biterlichov zrcalni relaskop sa standardnom ska lom (RO), D) Biterlichov zrcalni relaskop s CP skalom, kod kojeg je za određivanje horizontalne udaljenosti korištena horizontalna (RCPH) odnosno vertikalno (RCPV) postavljena letva. Kako je Vertex III relativno nov instrument koji se koristi za mjerenje u šumarstvu navodimo neke osnovne značajke, te kraći opis načina izmjere visina tim instrumentom. Vertex III je instrument za mjerenje visina, udaljenosti, vertikalnih kutova, nagiba i trenutačne temperature. Iako ga je pri izmjeri visina moguće koristiti i bez transpondera (alternativni način određivanja udaljenosti), instrument potpunu funkcionalnost postiže u kombinaciji s njim (slika 1. lijevo), pri čemu je transponder, odnosno njegov dio koji prima i odašilje ultrazvuk pod kutem od 60 o (transponder 60 o) okrenut prema instrumentu. Vertex III ima mogućnost mjerenja 6 različitih visina po objektu izmjere bez ponavljanja procedure određivanja udaljenosti (slika 1. lijevo). Instrument je s obzirom na mogućnost određivanja horizontalne udaljenosti (kombinacijom očitavanja kuta i udaljenosti), uz koriš tenje monopodijalnog štapa, transpondera s adapterom (transpoder 60 o + 360 o adapter = transponder 360 o) pogodan za izmjeru (udaljenosti stabla od središta plohe) na krugovima zadanog radijusa, pri čemu se transponder nalazi u središtu kruga. Za mjerenja udaljenosti instrument koristi ultrazvučne valove. Na temelju vremena potrebnog da ultrazvučni val prijeđe udaljenost od instrumenta do transpondera i natrag, uz poznatu brzinu kretanja ultrazvučnih valova, instrument određuje udaljenost. Softver instrumenta na osnovi kuteva vizure na transponder, vizure na vrh stabla i udaljenosti do transpondera izračunava visinu stabla. Kako brzina kretanja ultrazvučnih valova kroz zrak ovisi o temperaturi zraka, zračnoj vlazi i tlaku zraka, vrlo je važno instrument podesiti (kalibrirati) prije same uporabe, odnosno što češće ako se temperatura (koju instrument cijelo vrijeme očitava i prikazuje na zaslonu), tj. tlak zraka tijekom izmjere mijenja. Neposredno prije podešavanja instrument je potrebno temperirati, tj. 15-ak minuta ga izložiti uvjetima okoline. Podešavanje se provodi postavljanjem instrumenta u mod za podešavanje, a transpondera na udaljenost 10 m od Vertexa. Instrument pri tom izmjerenu udaljenost sravni na stvarnih 10 metara. Tehničke karakteristike Vertexa i transpondera dane su u tablicama 1 i 2. |