DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2005 str. 31 <-- 31 --> PDF |
PREGLEDNI ČLANCI - REVIEWS Šumarski list br. 9–10, CXXIX (2005), 489-500 UDK 630* 722 TRGOVINA ŠUMSKIM PROIZVODIMA NA PRIJELAZU U TREĆE TISUĆLJEĆE THE TRADE OF FOREST PRODUCTS AT THE TRANSITION TO THE THIRD MILLENIUM Rudolf Sabadi1 SAŽETAK: Od polovice 20. stoljeća drugog tisućljeća, percepcija šume kod većine stanovnika naše planete nije više isključivo vezana na drvo kao materijal za gradnju, grijanje i sl. Razvijene su metode za procjenu i mjerenje sveukupnih vrijednosti šume kao zajednice organskog i anorganskog svijeta, bez kojeg nije moguć opstanak na planeti zemlja. Mjerenja i izračuni pokazuju da drvo u ukupnoj vrijednosti šuma predstavlja tek jedan mali djelić onoga što šuma znači za opstanak biljnog i životinjskog svijeta, posebno za ljudsku vrstu, koja sve brojnije nastanjuje Zemlju i te, nedrvne vrijednosti, relativno rastu vrtoglavom brzinom. Dok je drvo monetarni proizvod šuma, njegova je vrijednost podložna zakonima tržišne ponude i tražnje, općekorisne vrijednosti šuma, valorizirane načelom troška supstituta prijeko potrebnog za preživljavanja, postaje iz dana u dan sve vrtoglavije velikom. Prema današnjim saznanjima bitan razlog za ustrajno uništavanje šuma na globalnoj razini smatraju se uvjeti šumoposjeda i državna organizacija, tj. podjela prava i odgovornosti između različitih aktera. To je zaključak interlakenske radionice održane 27–30. travnja 2004. u Bernskom Oberlandu (l’Oberland bernois, Berner Oberland) o decentralizaciji u sektoru šumarstva. Pod sponzorstvom Šumarskog Foruma UN tom se prilikom raspravljalo o najvažnijoj globalnoj šumarskopolitičkoj platformi. Decentralizacija je pri tom ocijenjena kao jedan od ključeva održanja šuma i potrajnog gospodarenja šumama.2 Ono što je posvuda konačno u civiliziranom i ostalom svijetu prihvaćeno je da se zbog drva kojega šuma proizvodi ne može niti smije krčiti šuma, jer je drvo tek djelić vrijednosti koji šuma kao živ organizam daje čovječanstvu. Drvo, bez obzira što jedino (uz dakako šumske nuzproizvode) ima na tržištu monetarnu vrijednost, i dalje je izloženo velikim sječama, a šume, u najzaostalijim regijama svijeta, stalnom uništavanju, ostaje važnim materijalom u životu čovjeka, u zaostalim krajevima zemaljske kugle pretežito kao ogrjev, u razvijenom svijetu nailazi na mnogostruku uporabu, a trgovina drvom odražava promjene koje se događaju i koje su sve učestalije i dublje, što god se civilizaijski napredak pomiče. Iz tog razloga autor smatra da bi kratkim pregledom kretanja trgovine drvetom na neki način osvijetlio kako će se razvijati budući pritisak na biomasu šuma te što bi valjalo činiti da ne dođe do nestanka šuma, što je prijetnja samoubojstvom cijelom našem planetu. 1 Dr. sc. Rudolf Sabadi, Red. sveuč. prof. u m., dipl. ing. šum.; dipl. oec.; Zagreb, Račkoga 12, tel.: (0)1 – 46 10 262 2 Tom prilikom je u Interlakenu prisustvovali oko 160 šumarnika iz 51 zemlje, koji su predstavljali preko 70 % globalnih šumskih površina. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2005 str. 32 <-- 32 --> PDF |
R. Sabadi: TRGOVINA ŠUMSKIM PROIZVODIMA NA PRIJELAZU U TREĆE DESETLJEĆE Šumarski list br. 9–10, CXXIX (2005), 489-500 Svjetska proizvodnja drva u ekvivalentu neobrađenog stanja namijenjenog industrijskoj preradi bila je 1996. oko 1,5 mlrd m3.3 Godine 1996. svjetska trgovina obuhvaćala je pri izvozu 749 milijuna m3, što znači da je oko polovice ukupnih proizvedenih količina izraženo u ekvivalentu neobrađenog drva bilo predmetom svjetske trgovine. Tomu međutim nije uvijek bilo tako. 1963. godine samo je jedva 20 % bilo predmetom vanjske trgovine, 29 % u godini 1973., a u 1983. oko 30 %. Izvoz pojedinih sortimenata kretao se također različito. Ako uzmemo godinu 1975. kao baznu, najviše je porastao izvoz starog papira, od 100 % 1975. godine na 800 % u 2000. godini. Papir i karton je u istom razdoblju u izvozu porastao na 400%. Drvne ploče su pak u 2000. godini u izvozu porasle sa 100 % 1975. godine na 450 %, papir i karton na 420%, drvenjača na 240 % kao i piljena građa. Neobrađeno drvo međutim je u izvozu u svijetu poraslo na svega 165 % u 2000. godini prema baznoj 1975. godini. Takve značajne strukturne promjene u tako relativno kratkom vremenu potvrdom su da je područje drva i papira zahvaćeno uvelike globalizacijom.4 Glede strukture po grupama proizvoda svjetska trgovina se je posljednjih desetljeća značajno promijenila. Struktura uvoza šumskih i drvnih proizvoda prikazana je u tablici 1. Težište razvoja kretalo se u korist proizvodne grupe drvo i celuloza (područje papir) i to na račun neobrađenog drva, piljene građe i drvnih ploča. Područje papira na strani uvoza dominira u ukupnoj svjetskoj trgovini s udjelom u prodajnoj vrijednosti 1996. gotovo 60 %. Te godine, tj. 1996., u svjetskoj trgovini drvom i proizvodima (uključiv dakako celulozu i papir) ukupan uvoz svih zemelja svijeta bio je gotovo 144 mlrd. US$. Značajno za zadnje godine 20. stoljeća je činjenica da je područje finalnih drvnih proizvoda (uključiv papir i celulozu) po važnosti porasla prema drvnim proizvodima nižih stupnjeva obrade. Time se trgovina drvom pokazala kao jednak razvojni trend zapažen u svim područjima vanjske trgovine, da relativno značenje sirovina i poluproizvoda (reprodukcijski proizvodi) pada, dok važnost polugotovih i proizvoda finalne potrošnje rastu. K l j u č n e r i j eč i : Svjetski uvoz i izvoz drvnih proizvoda, - Industrijsko oblo neobrađeno drvo, - Polufinalni drvni proizvodi, - Drvni proizvodi finalne uporabe – Izvoz i Uvoz TRGOVINA DRVOM U SVIJETU – The Timber Trade in the World Razvijene industrijske zemlje, kako se to vidi u tabli- zu, tako i uvozu. Ukupno 44 % ukupne svjetske trgovine ci 2. nose težište svjetske trgovine drvom, kako pri izvo- količinski odvija se unutar Europe (189,6 milijuna m3, Tablica 1. Uvoz u svjetskoj trgovini drvom: Udjeli pojedinih grupa proizvoda u % (obračunska osnova vrijednosti u US$) Tab. 1 Imports in timber world trade; share of particular product groups (Base value calculated in US$) Uvoz u svjetskoj trgovini drvom (vrijednosti) Imports in World Timber Trade (Values) 1963 1973 1983 1996 Neobrađeno drvo (uklj, sječku) – Raw timber (incl. wood chips) 14,5 % 22,2 % 15,2 % 9,5 % Piljena građa (uklj. želj. pragovi) – Sawnwood (incl. sleepers) 26,3 % 24,8 % 22,3 % 18,7 % Drvne ploče – Wood based boardas 7,4 % 10,4 % 9,0 % 11,6 % Drvo i celuloza (uklj. stari papir) – Wood and pulp (incl. old paper) 19,7 % 13,7 % 15,3 % 14,1 % Celuloza i Papir – Pulp and Paper 32,1 % 28,9 % 38,2 % 46,1 % 100,0 % 100,0 % 100,0 % 100,0 % Izvor – Source: Ollmann, ibid. 3 Ollmann, H., 1996.: Handelsströme, Institut für Ökonomie, Arbeitsbericht, Budesforschungsanstalt für Forts und Holzwirtschaft, Universität Hamburg 4 Buwal, 2004., Branschenprofil der Wald- und Holzwirtschaft, Umweltmaterialien Nr. 187, Bern |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2005 str. 33 <-- 33 --> PDF |
R. Sabadi: TRGOVINA ŠUMSKIM PROIZVODIMA NA PRIJELAZU U TREĆE DESETLJEĆE Šumarski list br. 9–10, CXXIX (2005), 489-500 što predstavlja 25 % ekvivalenta neobrađenog drva, svih poznavatelja prilika rezultat prevladavajućeg udje r = 25 %), te Sjeverne Amerike (141,8 milijuna m3, što la celuloze i papira, gdje samo u unutareuropskoj trgovipak predstavlja 19 % ekvivalenta neobrađenog drva). ni to područje dominira sa 37 %. Takvi odnosi su prema pretežitim mišljenjima gotovo Slika 1. Ukupne, obrasle i površine pod šumom u milijunima ha Fig. 1 Total area, surface and forest area in Mill. ha Slika 2. Uvoz u svjetskoj trgovini drvom: Udjeli pojedinih grupa proizvoda u % (obračunska osnova vrijednosti u US$) Fig. 2 Imports in timber world trade; share of particular product groups (Base value calculated in US$) Činjenicama potkrijepljena stvarna struktura tokova nim uzrokom uništavanja šuma, ponajprije u tropskom svjetske trgovine stoji u oštrom kontrastu prema u javpojasu. Prema statističkim podacima i mnogobrojnim nim diskusijama često iznašanim mišljenjima i predautorima, mali broj zemalja u razvoju ima značajan trrasudama da su “nezasitne” sječe industrijskih zemalja i žišni udio, ali samo pri izvozu drva listača u kategorijavelika, brzo rastuća međunarodna trgovina drvom glav-ma trupaca, priljene građe i drvne sječke. Na te katego |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2005 str. 34 <-- 34 --> PDF |
R. Sabadi: TRGOVINA ŠUMSKIM PROIZVODIMA NA PRIJELAZU U TREĆE DESETLJEĆE Šumarski list br. 9–10, CXXIX (2005), 489-500 Tablica 2. Svjetska trgovina drvom 1996. u milijunima m3 (obračunato na neobrađeno drvo) Tab. 2 World Timber Trade 1996 in Million m3 (Based on Rough Timber) Ist. Europa Izvoz iz - Exports from Sjev. Latinska Zapadna uklj. Rusiju Ostala Australija, Amerika Amerika Europa Eastern Afrika Japan Azija Oceanija Ukupno North Latin West Europe, Africa Japan Other Australia, Total America America Europe Russia Asia Oceania Included Sjev.Amerika North America 141.8 7.9 7.9 0.5 0.8 0.2 3.1 0.4 162.6 Latinska Amerika Latin America 10.3 10.1 4.0 0.0 0.1 0.0 0.0 0.0 24.5 Zapadna Europa West Europe 42.1 12.7 189.6 35.3 4.9 0.2 4.8 0.0 289.7 Ist. Europa uklj. Rusiju Eastern Europe, 0.1 0.1 9.8 9.3 0.2 0.0 0.0 0.0 19.6 Russia Included Afrika - Africa 1.6 2.2 5.1 1.1 4.2 0.0 0.3 0.0 14.5 Japan - Japan 43.1 8.8 5.1 5.7 3.0 0.0 17.5 14.5 97.6 Ostala Azija Other Asia 40.9 8.8 24.3 6.1 4.7 3.2 37.6 7.3 132.8 Australia, Oceanija Australia, Oceania 1.7 0.2 1.8 0.0 0.1 0.1 0.6 3.3 7.8 Ukupno - Total 281.7 50.9 247.7 58.8 17.9 3.7 63.9 25.4 749.1 Tablica 3. Najvećih 20 zemalja u izvozu i uvozu drva i drvnih proizvoda (u milijunima US$) Tab. 3 The Largest Twenty Countries in Timber Exports and Imports (Million US$) Zemlja izvoznica Milijuna US$ Zemlja uvoznica Milijuna US$ Exporting Country Million US$ Importing Country Million US$ Kanada, Canada 25.648 SAD 24.134 SAD – USA 19.835 Japan 16.684 Finska – Finnland 10.414 Kina – China 12.641 Švedska – Sweden 10.295 Njemačka – Germany 10.916 Njemačka – Germany 9.828 Ujedinjeno Kraljevstvo United Kingdom 9.993 Indonezija – Indonesia 5.142 Italija – Italy 6.823 Francuska – France 4.664 Francuska – France 5.866 Malezija – Malaysia 3.952 Nizozemska – Netherlands 4.658 Austrija – Austria 3.835 Kanada – Canada 3.976 Kina – China Ruska Federacija – Russian Federation 3.743 3.008 Južna Koreja – South Corea Španjolska – Spain 3.740 3.720 Nizozemska – Netherlands Italija – Italy 2.667 2.651 Belgija & Luxembounrg Belgium and Luxembourg Švicarska – Switzerland 3.372 2.212 Brazilija - Brasil 2.647 Austrija – Austria 2.016 Belgija & Luxembounrg – Belgium and Luxembourg 2.446 Danska – Denemark 1.950 Ujedinjeno Kraljevstvo – United Kingdom Švicarska – Switzerland Španjolska – Spain Norveška – Norway 2.124 1.893 1.699 1.655 Thailand – Thailand Australija – Australia Meksiko – Mexico Švedska – Sweden 1.528 1.498 1.470 1.398 Japan – Japan 1.640 Brazil - Brasil 1.314 Ostale zemlje – Other Countries 18.495 Ostale zemlje – Other Countries 25.072 Ukupan izvoz – Exports Total 138.281 Ukupan uvoz 144.981 Izvor – Source: FAO |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2005 str. 35 <-- 35 --> PDF |
R. Sabadi: TRGOVINA ŠUMSKIM PROIZVODIMA NA PRIJELAZU U TREĆE DESETLJEĆE Šumarski list br. 9–10, CXXIX (2005), 489-500 rije međutim otpada gotovo 13 % svjetske trgovine drvom. Kod ostalih drvnih sortimenata ili iz drva proizvedenih reproduktivnih sirovina nerazvijene zemlje pojavljuju se do sada samo kao uvoznici. Izuzetak pritom su zemlje “Ostala Azija” s značajnim trgovinskim udjelom u području drva (npr. Indonezija sa značajnim izvozom šperploča). Najznačajnije zemlje u trgovini drvom prema novčanoj vrijednosti istovremeno su veliki uvoznici i izvoznici. Između dvadeset najvećih, prikazanih u tablici 3. petnaest država od ukupno dvadeset pojavljuju se kao veliki u oba slučaja, te kao izvoznici i uvoznici. Razlog tomu je:5 1. Neke zemlje uvoze drvne sirovine ili poluproizvode, a izvoze gotove proizvode ili pak izvoze uvežene proizvode djelujući kao trgovački posrednik 2. Nekim od zemalja nedostaju izvjesne drvne sirovine (npr. tropsko drvo, drvo listača, drvo četinjača, celuloza) a raspolažu ostalim drvnim sirovinama. 3. Na temelju uznapredovale specijalizacije izmjenjuju se istovrsni proizvodi, koji imaju međutim različite specifikacije ili kakvoću. 4. Stari papir i drvni ostaci u najrazvijenijim zemljama često mogu biti viškom zbog čega se izvoze. SVJETSKA TRGOVINA NEOBRAĐENIM OBLIM DRVOM World Trade of Industrial Roundwood in the Rough Svjetska trgovina neobrađenog oblog drva povećala se od 1985., kada je bila 83 milijuna m3, za gotovo 40%. Porast nije tekao kontinuirano, tako je npr. u 1993. godini došlo do skoka naprama prethodnoj 1992. godini za gotovo 20 %.6 U prosjeku 1999/2000 godine iznosio je ukupan izvoz industrijskog oblog neobrađenog drva 117 milijuna m3 (četinjače i oblovina) što znači da je od ukupne svjetske proizvodnje oblog neobrađenog drva u količini od oko 3,4 mlrd m3, 1/30 kubičnih metara takvog drva bilo predmetom izvoza. Kako se vidi u tablici 4., dvije trećine izvoza 1999/2000 industrijskog oblog drva četinjača (Industrial Roundwood and Wood in the Rough) dolazi i Ruske Federacije, SAD, Novog Zelanda i Njemačke. Daleko ispred svih najveći izvoznik u te dvije godine Tablica 4. Glavni svjetski izvoznici oblog drva četinjača 1999. i 2000. godine – u milijunima m3 Tab. 4 Main Exporters of the Coniferous Industrial Roundwood in 1999 and 2000 Year – Million m3 Regija Ruska Federacija – Russian Federation 20,0 22,7 SAD -USA 9,7 9,4 Novi Zeland -New Zealand 5,8 5,8 Njemačka – Germany 3,3 3,3 Estonija – Estonia 2,3 2,6 biv. Cehoslovačka – former Tzechoslovakia 2,1 1,5 Kanada – Canada 1,9 2,6 Litvanija – Lithuania Švedska – Sweden 1,5 1,3 2,0 1,4 Francuska – France 0,9 2,7 Švicarska – Switzerland 0,9 3,4 Ukupno – Total 59,4 67,9 Izvor – Source, FAO (2002) Yearbook 2000 bila je Ruska Federacija, na koju otpada 1/3 ili 22,7 milijuna m3 izvoza neobrađenog oblog drva četinjača u svijetu. Gospodarski visoko razvijena Švicarska, što je atipično, poput zemalja u razvoju koje uglavnom izvoze drvo kao neobrađeno ili nižih stupnjeva obrade, posljednjih godina nepromijenjeno i dalje izvozi, za svoju veličinu, relativno velike količine neobrađenog drva četinjača. U 2000. godini Švicarska čak u izvozu neobrađenog drva četinjača zauzima u svijetu četvrto mjesto. To se može objasniti uzme li se u obzir da je 1999. godine oluja LOTHAR poharala ogromne površine švicarskih šuma (i ostalih prialpskih zemalja), pa se moralo posjeći oko 13 milijuna m3 drvna mase oštećenih šuma olujom, što je jednako trostrukoj količini godišnjih dopustivih sječa. Bez sumnje da je to glavni razlog za ovakav porast izvoza neobrađenog drva (kao uostalom i drugih sortimenata viših stupnjeva obrade).7 Prema tablici 5. glavni uvoz oblog neobrađenog drva četinjača dijeli se više zemalja izvoznika. Dok goto- Tablica 5. Glavni svjetski uvoznici oblog drva četinjača 1999. i 2000. godine – u milijunima m3 Tab. 5 Main Importers of the Coniferous Industrial Roundwood in 1999 and 2000 Year – Million m3 Regija Japan – Japan Južna Koreja – South Korea Švedska – Sweden Kina – China Finska – Finnland Austrija – Austria Kanada – Canada Ukupno – Total Izvor – Source, FAO (2002) Yearb 13,0 12,4 6,0 5,8 5,4 7,1 5,2 6,9 4,7 4,8 4,4 6,1 4,4 4,4 59,4 67,9 o ook 2000 5 Peck, Tim, 2001., The International Timber Trade, Cambridge, Woodhead Publishing Ltd. 6 Bundesamt für Umwelt, Wald und Landschaft, 1997., BUWAL, Bern 7 Sabadi, 2003. (2004), Očekivanja u razvoju šumarstva i preradi drva u 21. stoljeću, na temelju primjera Švicarske, “RADOVI” Šumarski institut, Jastrebarsko, Vol 38 (211–228) & 39 (2004) (pp. 99–119) |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2005 str. 36 <-- 36 --> PDF |
R. Sabadi: TRGOVINA ŠUMSKIM PROIZVODIMA NA PRIJELAZU U TREĆE DESETLJEĆE Šumarski list br. 9–10, CXXIX (2005), 489-500 vo dvije trećine izvoza neobrađenog oblog drva četi-Njemačka) i podmiruje jednakim udjelom šest zemalja njača (Inadustrial Roundwood in the Rough) dolazi iz uvoznika: Japan, Švedska, Kina, Austrija, Južna Korečetiri zemlje (Ruska federacija, SAD, New Zealand i ja i Finska. Tablica 6 Najvažnije trgovačke veze u trgovini oblog neobrađenog industrijskog drva četinjača u 2000. godini, prema količinama u milijunima m3 Tab. 6 The Most Important Timber Trade Relations of Industrial Coniferous Roundwood in the Rough in the Year 2000, by Volume in Million m3 Zemlja izvoznica – Exporting Country Ruska Federacija – Russian Federation Ruska Federacija – Russian Federation SAD – USA Ruska Federacija – Russian Federation SAD – USA Novi Zealand – New Zealand Ruska Federacija – Russian Federation Švicarska – Switzerland Novi Zealand – New Zealand Ruska Federacija – Russian Federation Kanada – Canada Ukupno – Total Izvor – Source, FAO (2002) Yearbook 2000 Količinski, najobimniji trgovački odnosi neobrađe-ner u uvozu tog sortimenta iz Rusije je Japan, a potom nim oblim drvom četinjača u 2000. godini, kako je to Finska. Interesantan je značajan položaj Austrije kao prikazano u tablici 6. bili su između Ruske Federacije uvoznika. kao izvoznika i Kine kao uvoznika. Kao značajan part- KRETANJE SVJETSKE TRGOVINE PILJENOM GRAĐOM 1995–2000. The Development of World’s Sawnwood Trade 1995–2000 Svjetska trgovina piljenom građom se od 1985. od 91 milijun m3 popela do 2000. godine na 129 milijuna m3, što je povećanje od preko 40 %. Povećanje je slijedom veličina slično onom u trgovini oblim drvom. Količine preko granica prelazećih količina piljene građe i oblovine bile su otprilike jednako visoke. Od trgovanih količina piljenom građom preko 80 % bila je građa Tablica 7. Glavni svjetski količinski izvoznici piljene građe 1999. i 2000. Tab. 7 The main world’s exporters of sawnwood by quantities i iin nn 1999. and 2000. Zemlja izvoznica 1999 (Mill. m3) 2000 (Mill. m3) Exporting country Kanada – Canada Švedska – Sweden Finska – Finnland Ruska Federacija Russian Federation Austrija – Austria Ukupno – Total 49,7 50,4 11,1 Č " Č 6,4 7,7 5,9 6,5 120,2 128,0 Izvor – Source: FAO, 2002,Yearbook 2000 8 FAO, 2002, Yearbook 2000,Rome Zemlja uvoznica – Importing Country Kina – China Japan – Japan Kanada – Canada Finska – Finnland Japan Juž. Koreja – South Korea Švedska – Sweden Austrija – Austria Japan Juž. Koreja – South Korea SAD – USA Količina – Volume 1 000 m3 5,8 5,3 4,4 4,4 4,1 3,0 2,3 1,8 1,7 1,6 1,6 67,9 četinjača. Usmjerenje ka izvozu bilo je intenzivnije ije, k 30 % svjetski ii proizvedene piljene građe prodavano jje u izvozu, dok je to kod oblovine bilo samo okko oo 3, 3,3,5 55 % Tablica 8. Glavne količinske izvozne regije piljene građe 1999. i 2000. Tab. 8 The main exporting regions by quantities of the sawntimber in 1999. and 2000. Regija izvoza 1999 (Mill. m3) 2000 (Mill. m3) Region of exports flow Sjev. i Centr. Amerika North and Central America Europa – Europe Azija – Asia Južna Amerika South America Afrika – Africa Australija i Oceanija Australia and Oceania Ukupno – Total 56,4 57,1 51,8 4,8 56,2 Č u T7 w Č TČ T7 w Izvor – Source: FAO,2002, Yearbook2000 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2005 str. 37 <-- 37 --> PDF |
R. Sabadi: TRGOVINA ŠUMSKIM PROIZVODIMA NA PRIJELAZU U TREĆE DESETLJEĆE Šumarski list br. 9–10, CXXIX (2005), 489-500 Kao što se vidi iz tablice 7., Kanada je s preko 50 milijuna m3 ili gotovo 40 % sveukupnog izvoza u godini 2000. svjetski najvažnija. Iza nje slijede skandinavske zemlje, Švedska (11,2 mil. m3) i Finska (8,4 mil. m3), Ruska Federacija (7,7 mil. m3) i Austrija (6,5 mil. m3). Oko 90 % izvoza piljene građe prema podacima tablice 8. dolazi iz Sjeverne Amerike, Centralne Amerike kao i iz Europe, dok ostale regije igraju manje važnu ulogu. Tako npr. Austrija izvozi (6,5 mil. m3) gotovo jednako kao cijela Azija (6,6 mil. m3), Švedska (11,2 mil. m3) više no dvostruko od cijele Južne Amerike (4,6 mil. m3). Tablica 9. Glavne zemlje uvoznice piljenje građe 1999. i 2000. (prema količinama, u milijunima m3) Tab. 9 The main sawnwood importing countries 1999 and 2000 y., quantities in Million m3) Zemlja uvoznica 1999. mil. m3 Importer Country SAD – USA 46,3 Japan – Japan 9,4 Italija – Italy 7,6 Ujedinjeno Kraljevstvo 7,1 United Kingdoim Njemačka – Germany 5,5 Danska – Denemark 4,7 Nizozemska – Netherlands 3,6 Francuska – France 3,2 Španjolska - Spain 2,8 Egipat – Egypt 2,6 Belgija – Belgium 2,2 Ukupno – Total 121,6 2000. mil m3 47,1 10,0 8,4 s,o 5,8 3,3 3,6 3,5 3,2 2,1 2,5 129,0 Izvor – Source: FAO, 2002, Yearbook 2000 Slično mjesto kao što ga ima Kanada pri izvozu, imaju SAD kod uvoza, a to je 37 % (47,1 mil m3) ukupnog svjetskog uvoza piljene građe prema tablici 9. odlazi u SAD. Japan kao drugi uvoznik po veličini, uvozi oko 10,0 milijuna m3, što je pet puta manje piljene građe od SAD. Iza ove dvije zemlje slijedi velika grupa europskih država. Ostale države, uz izuzetak Egipta, uvoze svaka manje od 2 milijuna m3 piljene građe. Tablica 10. Najvažniji trgovački odnosi piljenom građom četinjača, količinski u 2000. godini Tab. 10 The Most Important Relation in the Coniferous Export Trade, by Quantities in 2000 year Država Redo izvoznik slijed Exporting Rank Land 1 Kanada, Canada 2 Kanada, Canada 3 Austrija, Austria 4 Švedska, Sweden 5 Letonija, Lituania 6 Švedska, Sweden 7 Finska, Finnland 8 Švedska, Sweden Država Količina, uvoznik mil. m3 Importing Quantity Land Million m3 SAD, USA 42,3 Japan, Japan 5,1 Italija, Italy 3 9 Ujedinjeno 2,3 Kraljevstvo, UK Ujedinjeno 1,7 Kraljevstvo, UK Njemačka, Germany 1,5 Ujedinjeno 1,3 Kraljevstvo, UK Danska, Denmark 1,3 Izvor – Source: FAO, 2002, Yearbook 2000 Količinski najveći poslovi izvoza/uvoza piljene građe odnose se na piljenu građu četinjača, koje čine 80 % sveukupne trgovine. Glavni izvoznik Kanada isporučuje prema tablici 10. svoju piljenu građu uglavnom u SAD (42,3 milijuna m3), SAD pak sa svoje strane kupuju 90 % importirane piljene građe iz Kanade, što predstavlja oko jedne trećine ukupne uporabe.9 Iz toga proizlazi da se događanja na tržištu piljene građe ne mogu ograničiti samo na te dvije države, već je to i problem od najvećeg značenja svjetskog tržišta. I Japan povlači više od polovice uvežene piljene građe iz Kanade, što odgovara oko 1/5 japanskih potreba. Preostala trgovina piljenom građom odigrava se uglavnom unutar Europe. Vrijedno je spomenuti visok izvoz tradiocionalno izvozne zemlje piljene građe Austrije koja prodaje oko 3,9 milijuna m3 u Italiju. Izvoz piljene građe iz u Europsku Uniju novopridošlih zemalja posljednjih je godina značajno porastao, dok su općem kretanju trgovine piljenom građom tradicionalne europski zemlje tek manje pridonijele, prema različitim godištimsa FAO statističkih godišnjaka. SVJETSKA KRETANJA TRGOVINE DRVNIM OSTACIMA, PO KOLIČINI I CIJENAMA, 1999–2000. Worldwide Development of Wood Residues, by Quantities and Prices, 1999–2000 Posljednjih godina trgovina drvnim ostacima u svi- trgovanih drvnih ostataka11 obuhvaća u izvozu oko 7,3 jetu značajno je porasla.10 Prema tom izvoru količine milijuna m3, u vrijednosti od oko 220 milijuna US$ 9 FAO, 2002., Yearbook 2000, Rome & New York 10 FAO, 2002., Yearbook 2000, Rome & New York 11 Za drvne ostatke (Wood Residues, Restholz, Sous-produits) u nas, a ponegdje i ostalim zemljama, rabi se pogrešan izraz “drvni otpaci” što je ovdje izbjegnuto, budući da su svi drvni ostaci uporabivi, ako za ništa, ono pak za vrijedan i ekološki podesan ogrjev. 495 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2005 str. 38 <-- 38 --> PDF |
R. Sabadi: TRGOVINA ŠUMSKIM PROIZVODIMA NA PRIJELAZU U TREĆE DESETLJEĆE Šumarski list br. 9–10, CXXIX (2005), 489-500 (u godini 2000.). Prema FAO statistici trgovina drvnim ostacima, u usporedbi s ostalim drvnim proizvodima, igra skromniju ulogu. Isti izvor pokazuje u datim cijenama za volumnu jedinicu drvnih ostataka (m3) značajne razlike među pojedinim državama, tj. od US$ 11/m3 pa sve do 405 US$/m3, što nije objašnjivo razlikom u kakvoći, što pak navodi na oprez pouzdanost tih podataka. Drvnim ostacima, kao što je to prikazano u tablici 11., trguje se uglavnom u Europi. Njemačka je s 1,5 odnosno 1,3 milijuna m3 najvažniji izvoznik i uvoznik drvnih ostataka. Tablica 11. Glavni količinski izvoznici i uvoznici drvnih ostataka u 2000. godini Tab. 11 The Main Importers and Exporters of Wood in Residues b bby yy Quantities in the Years 2000 Država Country Njemačka – Germany Francuska – France Kanada – Canada Austrija – Austria Češka -Tschechia Belgija – Belgium Švicarska – Switzerland Italija – Italy SAD – USA Danska – Denmark Ukupno -Total Izvoz 2000. Uvoz 2000. godine godine Exports in Imports in 2000 y 2000 y Milijuna m3– Million m3 1,5 1,3 1,2 0,5 0.7 0,1 0,6 0,3 0,6 0,0 0,5 0,9 0,4 0,3 0,0 0,7 0,2 0,6 0,0 0.6 7,3 7,1 Izvor – Source: FAO, 2002, Yearbook 2000 KRETANJE SVJETSKE TRGOVINE DRVNIM PLOČAMA The Worldwide Development of Wood Based Panels Trade Svjetska trgovina drvnim pločama obuhvaća furnire, šperploče, iveraste ploče kao i ploče vlaknatice i porasla je od 17 milijuna m3 godine 1984/85 na 56 milijuna m3 u 2000. godini.12 Taj rast međutim u ni u kom slučaju nije bio linearan. Nakon izvjesne faze stagnacije u drugoj polovici osamdesetih godina drvne ploče srednje gustoće (MDF = Medium Density Fibreboard; Mitteldichte (ili: Mittelharte) Faserplatten, Panneaux mi-durs) pridonijele su zamah svjetskoj trgovini pločama. 12 Udio ploča vlaknatica je u godini 2000. već oko 1/5 s rastućim trendom. Dok je udio šperploča prije iznosio preko polovice svjetskog izvoza, taj udio je sada pao na oko 1/3. Iveraste ploče su se zadržale na trećini u ukupnoj svjetskoj trgovini. Rastuća specijalizacija u proizvodnji iverastih ploča dovela je u Europi do rasta trgovačke razmjene.14 Tako je npr. Njemačka 1997. godine izvezla 1,48 milijuna m3 iverastih ploča, a u istom je razdoblju uvezla 1,55 milijuna m3, uglavnom iz susjednih zemalja. Udio furnira u svjetskoj trgovini ploča je negdje ispod 10 % (FAO Yearbook). Kao što je to prikazano u tablici 12. u odnosu na trgovačku vrijednost pojedinih vrsta drvnih ploča, udio Tablica 12.Udio različitih vrsta drvnih ploča u svjetskom izvozu drvnih ploča u 2000. godini (u milijunima US$) Tab. 12 The Share of Different Kind of Wood Based Panels in the Worldwide Exports in the Year Vrsta drvnih ploča Kind of Wood Based Panels Furniri – Veneers Šperoploče – Plywood Iveraste ploče Particle Bord Ploče vlaknatice Fibreboard Ukupno – Total Vrijednost 2000 mil. US$ Value 2000 (US$ Million) 2.345 6.702 6.503 2.971 18.521 Vrijednost 2000 u % Values 2000 in % 13 36 35 16 100 Izvor – Source: FAO, 2002, Yearbook 2000 fiimira je 13 %, ploča vlaknatica 16 %, iverastih ploča 35 % i šperploča 36 %. FAO, Yearbook (1985–2002), Rome, New York. Peck, Tim, 2001., The International Timber Trade, Cambridge, Woodhead Publishing Ltd. ji u Sabadi, R., 2001., Gospodarska kretanja u šumarstvu i šumskoj industriji u Hrvatskoj od uspostave hrvatske države do kraja 2000. godi89, ; , R., 3 (200 ne, Rad. Šumar. inst. 36 (1) 61–89, Jastrebarsko JastrebarskoJastrebarsko; Sabadi SabadiSabadi, R., 200 2002003 (2004), Očekivanja u razvoju šumarstva i prerade drva u 21. stoljeću, na temelju primjera Švicarske, I. , . . . II dio diodio, Rad RadRad. Šumar ŠumarŠumar. inst instinst. 3 338 88 (2 (2(2) )) 211–228 211–228211–228, ,, Jastrebarsk JastrebarskJastrebarsko oo & && II dio: Rad. Šumar. inst. (39199–119, Jastrebarsko. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2005 str. 39 <-- 39 --> PDF |
R. Sabadi: TRGOVINA ŠUMSKIM PROIZVODIMA NA PRIJELAZU U TREĆE DESETLJEĆE Šumarski list br. 9–10, CXXIX (2005), 489-500 Slika 3. Udio različitih vrsta drvnih ploča u svjetskom izvozu drvnih ploča u 2000. godini (u milijunima US$) Fig. 3 The Share of Different Kind of Wood Based Panels in the Worldwide Exports in the Year 2000 (In Million US$) Prema tablici 13. glavni izvoznik drvnih ploča u 2000. godini je Kanada, koja od ukupnog exporta od 55,9 milijuna m3 izvozi 1/5, a slijedi ju Indonezija (6,4 milijuna m3) Malezija (4,6 milijuna m3) te Njemačka (3,6 milijuna m3). Prema statistici FAO, glavnina izvoznih količina u 2000. godini kretala se je: Furniri (ukupno 4,0 mil. m3): Malaysia (1,0 mil. m3), Kanada (0,8 mil. m3); Šperploče (ukupno 18,5 mil. m3): Indonezija (5,8 mil. m3), Malezija (2,9 mil. m3), Brazilija (1,4 mil. m3), Kina (1,4 mil. m3); Iveraste ploče (ukupno 22,3 mil. m3): Kanada (8,1 mil. m3), Njemačka (2,1 mil. m3); Belgija (1,8 mil. m3); Austrija (1,4 mil. m3); Francuska (1,3 mil. m3); Ploče vlaknatice (ukupno 11,1 mil. m3): Kanada (1,1 mil. m3), Njemačka (1,1 mil. m3). Tablica 13.Glavni izvoznici drvnih ploča 1999. i 2000. po količinama (milijuna m3) Tab. 13 The Main Exporters of Wood Based Panels 1999 and 2000 by Quantities (Million m3) Regija – Region Kanada – Canada Indonezija – Indonesia Malezija – Malaysia Njemačka – Germany Belgija – Belgium Francuska – France SAD – USA Austrija – Austria Brazilija - Brasil Kina – China Ukupno – Total 10,7 11,1 7,2 6,4 5,5 4,6 3,0 3,6 2,7 2,6 2,3 2,3 2,1 2,2 1,7 1,9 1,5 1,7 1,4 2,1 53,8 55,9 Source: 2002, Yearbook SVJETSKA TRGOVINA CELULOZOM I PAPIROM Kretanje svjetskog izvoza papira i papirnih izrađevina od 1984/85 do 1999/2000 The Development of the Worldwide Exports of Paper and Products there of 1984/85 to 1999/2000 U svjetskim se razmjerima trgovinski volumen papira i proizvoda od papira u razdoblju 1984/85 do 1999/2000 od 27 milijuna tona gotovo učetverostručio na 98 milijuna tona. Trgovinska isprepletenost kod papira i proizvoda još je gušća od one kod reproduktivnih drvnih proizvoda (drvnih ploča, djelomično i kod piljene građe) Oko 30% proizvedenog papira i proizvoda 15 FAO, Yearbook (1985–2002), Rome, New York. ide u izvoz. Papir je prema tome drvni proizvod s najznačajnijim rastom u trgovinskom volumenu, istovremeno je to proizvod, zajedno s pilhenom građom, s najvećim izvoznim udjelom u odnosu na ukupnu proizvodnju drva i drvnih proizvoda.15 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2005 str. 40 <-- 40 --> PDF |
R. Sabadi: TRGOVINA ŠUMSKIM PROIZVODIMA NA PRIJELAZU U TREĆE DESETLJEĆE Šumarski list br. 9–10, CXXIX (2005), 489-500 Slika 4. Glavni izvoznici i uvoznici papira u 2000. godini Fig. 4 The Main Exporters & Importes of Paper in 2000 year Pet najvećih izvoznika papira i proizvoda od papira Tablica 14.Svjetska trgovina – Glavni izvoznici i uvoznici su prema podacima iz tablice 14. i slike 4. Kanada papira i papirnih proizvoda u 2000. godini, u mi lijunima m3 (15,7 milijuna m3), Finska 11,6 milijuna m3) SAD (9,1 Tab. 14 World Trade – The Main Exporters and Impor milijuna m3), Švedska (9,0 milijuna m3) i Njemačka ters of Paper and Products Thereof in the Year (8,7 milijuna m3), koji sudjeluju daleko preko polovice 2000, in Million m3 svih izvezenih količina. Najveći pak uvoznici su SAD, Kina, Njemačka, UK i Francuska, koji s 48,8 milijuna Država 2000. godine - količine milijuna m3 m3 kupuju gotovo polovicu papira i proizvoda od papiCountry 2000 year - Volumes Million m3 ra koji prijeđu državnu granicu. Izvoz – Exports Uvoz – Imports Kanada – Canada 15,7 2,9 Najveća trgovačka razmjena papirom i proizvodi Finska – Finnland 11,6 0,4 ma od papira odvija se između SAD i Kanade i to ne SAD – USA 16,3 samo u smjeru sjever-jug, već i iz SAD u Kanadu. 9,1 Švedska – Sweden 9,0 0,7 Daljnje, doduše, manje težište jest izvoz papira iz Fin Njemačka – Germany 8,7 9,6 ske i Švedske u Njemačku, UK i Francusku. Kina kao Francuska – France 4,8 6,1 drugi uvoznik po veličini usmjerena je na nabavke pre- Kina – China 3,6 10,4 težito iz Južne Koreje, SAD, Indonezije i Japana (Izvor – Source: FAO, 2002, Yearbook 2000). UK 1,8 6,4 Ostali – Other 33,3 45,7 Ukupno – Total 97,6 98,5 Izvor – Source: FAO, 2000 SVJETSKA TRGOVINA TROPSKIM DRVOM Worldwide Tropical Timber Trade Izvoz tropskih vrsta drva (industrijsko oblo neobra- (117 milijuna m3), i uglavnom je porijeklom iz jugoisđeno drvo, listače, tropskog porijekla – Industrial točne Azije. Udio pojedinih država koleba se značajno Roundwood in the Rough, Non-Coniferous /broadlea-iz godine u godinu. ved/, Tropical Origin) iznosio je u 2000. godini, prema podacima iz tablice 15. 20,4 milijuna m3, što je količinski nešto manje od 1/5 ukupnog izvoza oblovine |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2005 str. 41 <-- 41 --> PDF |
R. Sabadi: TRGOVINA ŠUMSKIM PROIZVODIMA NA PRIJELAZU U TREĆE DESETLJEĆE Tablica 15. Vodeći izvoznici tropskog oblog neobrađenogdrva 1999. i 2000. u milijunima m3 Tab. 15 The Leading Tropical Roundwood in the Rough Exporters in 1999. and 2000 in Million m3 Regija – Region 1999. mil. m3 2000. mil. m3 Malezija – Malaysia 6,7 6,5 Gabon – Gabon 2,0 2,6 Papua Nova Gvineja Papua New Guinea 2,0 1,9 Myanmar (biv. Burma) Myanmar 1,0 0,9 Kamerun – Cameroon 1,0 0,6 Republika Kongo Rep.of Congo 0,5 0,8 Ekvatorijalna Gvineja Equatorial Guinea 0,4 0,5 Indonezija – Indonesia 0,3 1,5 Liberija – Liberia 0,2 0,6 Ostali – Other 4,1 4,5 Ukupno – Total 18,2 20,4 Izvor – Source: FAO, 2002,Yearbook 2000 SUMMARY: From the middle of the 20th century of the 2nd Millenium, the perception of forest of our planet is not any more exclusively connected for the wood as material for building, heating and similar. The methods have been developed for evaluation and measurement of overall values of forests as association of organic and anorganic world, which is absolutely required for the existence on the planet Earth. Measurements and calculations prove wood being in the total value of forests represent only a small part of the values the forest signifies in the maintenance of the vegetation and animal world, particularly for the human race, which being more numerous, and these, non- wood values, relatively grow at astonishing rate. Since the wood is a monetary product, its value being subject to market supply and demand, the influential benefits forests provide, are being valorised by a principle of costs for substitutes absolutely necessary for survival, becomes from day to day astonishingly higher. r. According t tto contemporary knowledge an essential reason for continuous o devastation of forests at the global level are being considered as the conditions of forests ownership and state organization, i.e. division of rights and responsibilities between different actors. It is the conclusion of Interlaken Workshop held 27.–30. April 2004 in the Bern’s Oberland, dealing the problem of the decentralisation in the forest sector. Sponsorized by the Forest Forum of the UN, the subject of this most important problem has been discussed. Now and earlier, on the global level, about 70 % of the world’s forest area is claimed either by central or provincial governmental administration, regardless of the fact that these forests often and for long period are used and claimed by local authorities. By this ocasion the decentralisation in forestry has been designated as one of the most important keys for maintaining the Earth’s forest cover and sustained management of forests. Since the wood is just a small part of value forests as a living organism providing for the world, it is inadmissible to destruct it. Nevertheless that wood (including of course marketable by-products) at the market has a monetary value, in the least developed countries of the world Šumarski list br. 9–10, CXXIX (2005), 489-500 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2005 str. 42 <-- 42 --> PDF |
R. Sabadi: TRGOVINA ŠUMSKIM PROIZVODIMA NA PRIJELAZU U TREĆE DESETLJEĆE Šumarski list br. 9–10, CXXIX (2005), 489-500 forests are exposed to limitless cutting, and steady destructed, it remains an important material in the human life, in underdeveloped world mainly as fuel, in the developed world it is used for multiple use, and timber trade reflects the changes happening and turning more frequent, following the civilization’s progress. It was the point of the author, to profilize the development of timber trade, in order to stress the expectation of the future pressure on the biomass of forests, and exploring the methods to hinder forests to disappear, which is the suicidal menace to our whole planet. Some countries have in this regard collected nice experiences, the others, due to various difficulties, still keep behind. Measured by aequivalent of wood in the rough, the world’s production in 1996 was about 1.5 billion m3. The same year 749 million m3 or about an “ had been exported in various products based on wood. In 1963 only 20 % of the total of the rounwood production has been traded, 29 % in 1973, and in 1983 about 30 %. The exports of particular product groups developed oscillating as well. Taking the 1975 as the base year, the largest growth was in old paper (800 % in 2000). Papaer and paperboard in the same period has a 400 % growth. Wood based panels in the exports have grown from 100 % in 1975 to 450 % in the 2000, paper and paperboard have grown in exports in this period to 420 %, mechanical pulp to 240 %, the same as sawnwood. Such significant changes in relatively so short time suggest that timber and paper have been deeply involved in overall globalisation. The structure of various groups of wood products the world trade in the last decades has ben significantly changed. The said structure is shown in the Table 1. The main point of development moved from lower grades of manufacturing, of reproductive products to the products for final use, the trend still maintaining. Pulp and paper on the side of imports is dominating in the worldwide trade, having the share in the total value of almost 60 %. The timber trade trends indicate future development to higher share of commodities of final use. Key words: Worldwide Imports and Exports of Wood Based Products; Industrial Round Timber in the Rough, - Semi-final Wood Products, - Wood Products for Final Use – Exports and Imports |