DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2005 str. 32 <-- 32 --> PDF |
R. Sabadi: TRGOVINA ŠUMSKIM PROIZVODIMA NA PRIJELAZU U TREĆE DESETLJEĆE Šumarski list br. 9–10, CXXIX (2005), 489-500 Svjetska proizvodnja drva u ekvivalentu neobrađenog stanja namijenjenog industrijskoj preradi bila je 1996. oko 1,5 mlrd m3.3 Godine 1996. svjetska trgovina obuhvaćala je pri izvozu 749 milijuna m3, što znači da je oko polovice ukupnih proizvedenih količina izraženo u ekvivalentu neobrađenog drva bilo predmetom svjetske trgovine. Tomu međutim nije uvijek bilo tako. 1963. godine samo je jedva 20 % bilo predmetom vanjske trgovine, 29 % u godini 1973., a u 1983. oko 30 %. Izvoz pojedinih sortimenata kretao se također različito. Ako uzmemo godinu 1975. kao baznu, najviše je porastao izvoz starog papira, od 100 % 1975. godine na 800 % u 2000. godini. Papir i karton je u istom razdoblju u izvozu porastao na 400%. Drvne ploče su pak u 2000. godini u izvozu porasle sa 100 % 1975. godine na 450 %, papir i karton na 420%, drvenjača na 240 % kao i piljena građa. Neobrađeno drvo međutim je u izvozu u svijetu poraslo na svega 165 % u 2000. godini prema baznoj 1975. godini. Takve značajne strukturne promjene u tako relativno kratkom vremenu potvrdom su da je područje drva i papira zahvaćeno uvelike globalizacijom.4 Glede strukture po grupama proizvoda svjetska trgovina se je posljednjih desetljeća značajno promijenila. Struktura uvoza šumskih i drvnih proizvoda prikazana je u tablici 1. Težište razvoja kretalo se u korist proizvodne grupe drvo i celuloza (područje papir) i to na račun neobrađenog drva, piljene građe i drvnih ploča. Područje papira na strani uvoza dominira u ukupnoj svjetskoj trgovini s udjelom u prodajnoj vrijednosti 1996. gotovo 60 %. Te godine, tj. 1996., u svjetskoj trgovini drvom i proizvodima (uključiv dakako celulozu i papir) ukupan uvoz svih zemelja svijeta bio je gotovo 144 mlrd. US$. Značajno za zadnje godine 20. stoljeća je činjenica da je područje finalnih drvnih proizvoda (uključiv papir i celulozu) po važnosti porasla prema drvnim proizvodima nižih stupnjeva obrade. Time se trgovina drvom pokazala kao jednak razvojni trend zapažen u svim područjima vanjske trgovine, da relativno značenje sirovina i poluproizvoda (reprodukcijski proizvodi) pada, dok važnost polugotovih i proizvoda finalne potrošnje rastu. K l j u č n e r i j eč i : Svjetski uvoz i izvoz drvnih proizvoda, - Industrijsko oblo neobrađeno drvo, - Polufinalni drvni proizvodi, - Drvni proizvodi finalne uporabe – Izvoz i Uvoz TRGOVINA DRVOM U SVIJETU – The Timber Trade in the World Razvijene industrijske zemlje, kako se to vidi u tabli- zu, tako i uvozu. Ukupno 44 % ukupne svjetske trgovine ci 2. nose težište svjetske trgovine drvom, kako pri izvo- količinski odvija se unutar Europe (189,6 milijuna m3, Tablica 1. Uvoz u svjetskoj trgovini drvom: Udjeli pojedinih grupa proizvoda u % (obračunska osnova vrijednosti u US$) Tab. 1 Imports in timber world trade; share of particular product groups (Base value calculated in US$) Uvoz u svjetskoj trgovini drvom (vrijednosti) Imports in World Timber Trade (Values) 1963 1973 1983 1996 Neobrađeno drvo (uklj, sječku) – Raw timber (incl. wood chips) 14,5 % 22,2 % 15,2 % 9,5 % Piljena građa (uklj. želj. pragovi) – Sawnwood (incl. sleepers) 26,3 % 24,8 % 22,3 % 18,7 % Drvne ploče – Wood based boardas 7,4 % 10,4 % 9,0 % 11,6 % Drvo i celuloza (uklj. stari papir) – Wood and pulp (incl. old paper) 19,7 % 13,7 % 15,3 % 14,1 % Celuloza i Papir – Pulp and Paper 32,1 % 28,9 % 38,2 % 46,1 % 100,0 % 100,0 % 100,0 % 100,0 % Izvor – Source: Ollmann, ibid. 3 Ollmann, H., 1996.: Handelsströme, Institut für Ökonomie, Arbeitsbericht, Budesforschungsanstalt für Forts und Holzwirtschaft, Universität Hamburg 4 Buwal, 2004., Branschenprofil der Wald- und Holzwirtschaft, Umweltmaterialien Nr. 187, Bern |