DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2005 str. 35 <-- 35 --> PDF |
R. Sabadi: TRGOVINA ŠUMSKIM PROIZVODIMA NA PRIJELAZU U TREĆE DESETLJEĆE Šumarski list br. 9–10, CXXIX (2005), 489-500 rije međutim otpada gotovo 13 % svjetske trgovine drvom. Kod ostalih drvnih sortimenata ili iz drva proizvedenih reproduktivnih sirovina nerazvijene zemlje pojavljuju se do sada samo kao uvoznici. Izuzetak pritom su zemlje “Ostala Azija” s značajnim trgovinskim udjelom u području drva (npr. Indonezija sa značajnim izvozom šperploča). Najznačajnije zemlje u trgovini drvom prema novčanoj vrijednosti istovremeno su veliki uvoznici i izvoznici. Između dvadeset najvećih, prikazanih u tablici 3. petnaest država od ukupno dvadeset pojavljuju se kao veliki u oba slučaja, te kao izvoznici i uvoznici. Razlog tomu je:5 1. Neke zemlje uvoze drvne sirovine ili poluproizvode, a izvoze gotove proizvode ili pak izvoze uvežene proizvode djelujući kao trgovački posrednik 2. Nekim od zemalja nedostaju izvjesne drvne sirovine (npr. tropsko drvo, drvo listača, drvo četinjača, celuloza) a raspolažu ostalim drvnim sirovinama. 3. Na temelju uznapredovale specijalizacije izmjenjuju se istovrsni proizvodi, koji imaju međutim različite specifikacije ili kakvoću. 4. Stari papir i drvni ostaci u najrazvijenijim zemljama često mogu biti viškom zbog čega se izvoze. SVJETSKA TRGOVINA NEOBRAĐENIM OBLIM DRVOM World Trade of Industrial Roundwood in the Rough Svjetska trgovina neobrađenog oblog drva povećala se od 1985., kada je bila 83 milijuna m3, za gotovo 40%. Porast nije tekao kontinuirano, tako je npr. u 1993. godini došlo do skoka naprama prethodnoj 1992. godini za gotovo 20 %.6 U prosjeku 1999/2000 godine iznosio je ukupan izvoz industrijskog oblog neobrađenog drva 117 milijuna m3 (četinjače i oblovina) što znači da je od ukupne svjetske proizvodnje oblog neobrađenog drva u količini od oko 3,4 mlrd m3, 1/30 kubičnih metara takvog drva bilo predmetom izvoza. Kako se vidi u tablici 4., dvije trećine izvoza 1999/2000 industrijskog oblog drva četinjača (Industrial Roundwood and Wood in the Rough) dolazi i Ruske Federacije, SAD, Novog Zelanda i Njemačke. Daleko ispred svih najveći izvoznik u te dvije godine Tablica 4. Glavni svjetski izvoznici oblog drva četinjača 1999. i 2000. godine – u milijunima m3 Tab. 4 Main Exporters of the Coniferous Industrial Roundwood in 1999 and 2000 Year – Million m3 Regija Ruska Federacija – Russian Federation 20,0 22,7 SAD -USA 9,7 9,4 Novi Zeland -New Zealand 5,8 5,8 Njemačka – Germany 3,3 3,3 Estonija – Estonia 2,3 2,6 biv. Cehoslovačka – former Tzechoslovakia 2,1 1,5 Kanada – Canada 1,9 2,6 Litvanija – Lithuania Švedska – Sweden 1,5 1,3 2,0 1,4 Francuska – France 0,9 2,7 Švicarska – Switzerland 0,9 3,4 Ukupno – Total 59,4 67,9 Izvor – Source, FAO (2002) Yearbook 2000 bila je Ruska Federacija, na koju otpada 1/3 ili 22,7 milijuna m3 izvoza neobrađenog oblog drva četinjača u svijetu. Gospodarski visoko razvijena Švicarska, što je atipično, poput zemalja u razvoju koje uglavnom izvoze drvo kao neobrađeno ili nižih stupnjeva obrade, posljednjih godina nepromijenjeno i dalje izvozi, za svoju veličinu, relativno velike količine neobrađenog drva četinjača. U 2000. godini Švicarska čak u izvozu neobrađenog drva četinjača zauzima u svijetu četvrto mjesto. To se može objasniti uzme li se u obzir da je 1999. godine oluja LOTHAR poharala ogromne površine švicarskih šuma (i ostalih prialpskih zemalja), pa se moralo posjeći oko 13 milijuna m3 drvna mase oštećenih šuma olujom, što je jednako trostrukoj količini godišnjih dopustivih sječa. Bez sumnje da je to glavni razlog za ovakav porast izvoza neobrađenog drva (kao uostalom i drugih sortimenata viših stupnjeva obrade).7 Prema tablici 5. glavni uvoz oblog neobrađenog drva četinjača dijeli se više zemalja izvoznika. Dok goto- Tablica 5. Glavni svjetski uvoznici oblog drva četinjača 1999. i 2000. godine – u milijunima m3 Tab. 5 Main Importers of the Coniferous Industrial Roundwood in 1999 and 2000 Year – Million m3 Regija Japan – Japan Južna Koreja – South Korea Švedska – Sweden Kina – China Finska – Finnland Austrija – Austria Kanada – Canada Ukupno – Total Izvor – Source, FAO (2002) Yearb 13,0 12,4 6,0 5,8 5,4 7,1 5,2 6,9 4,7 4,8 4,4 6,1 4,4 4,4 59,4 67,9 o ook 2000 5 Peck, Tim, 2001., The International Timber Trade, Cambridge, Woodhead Publishing Ltd. 6 Bundesamt für Umwelt, Wald und Landschaft, 1997., BUWAL, Bern 7 Sabadi, 2003. (2004), Očekivanja u razvoju šumarstva i preradi drva u 21. stoljeću, na temelju primjera Švicarske, “RADOVI” Šumarski institut, Jastrebarsko, Vol 38 (211–228) & 39 (2004) (pp. 99–119) |