DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2005 str. 37     <-- 37 -->        PDF

R. Sabadi: TRGOVINA ŠUMSKIM PROIZVODIMA NA PRIJELAZU U TREĆE DESETLJEĆE Šumarski list br. 9–10, CXXIX (2005), 489-500
Kao što se vidi iz tablice 7., Kanada je s preko 50 milijuna
m3 ili gotovo 40 % sveukupnog izvoza u godini
2000. svjetski najvažnija. Iza nje slijede skandinavske
zemlje, Švedska (11,2 mil. m3) i Finska (8,4 mil. m3),
Ruska Federacija (7,7 mil. m3) i Austrija (6,5 mil. m3).
Oko 90 % izvoza piljene građe prema podacima tablice


8. dolazi iz Sjeverne Amerike, Centralne Amerike kao i
iz Europe, dok ostale regije igraju manje važnu ulogu.
Tako npr. Austrija izvozi (6,5 mil. m3) gotovo jednako
kao cijela Azija (6,6 mil. m3), Švedska (11,2 mil. m3)
više no dvostruko od cijele Južne Amerike (4,6 mil. m3).
Tablica 9. Glavne zemlje uvoznice piljenje građe 1999. i


2000. (prema količinama, u milijunima m3)
Tab. 9 The main sawnwood importing countries 1999


and 2000 y., quantities in Million m3)


Zemlja uvoznica 1999. mil. m3
Importer Country
SAD – USA 46,3
Japan – Japan 9,4
Italija – Italy 7,6
Ujedinjeno Kraljevstvo


7,1


United Kingdoim
Njemačka – Germany 5,5
Danska – Denemark 4,7
Nizozemska – Netherlands 3,6
Francuska – France 3,2
Španjolska - Spain 2,8
Egipat – Egypt 2,6
Belgija – Belgium 2,2
Ukupno – Total 121,6


2000. mil m3


47,1
10,0
8,4


s,o


5,8
3,3
3,6
3,5
3,2
2,1
2,5
129,0


Izvor – Source: FAO, 2002, Yearbook 2000


Slično mjesto kao što ga ima Kanada pri izvozu,
imaju SAD kod uvoza, a to je 37 % (47,1 mil m3) ukupnog
svjetskog uvoza piljene građe prema tablici 9. odlazi
u SAD. Japan kao drugi uvoznik po veličini, uvozi
oko 10,0 milijuna m3, što je pet puta manje piljene građe
od SAD. Iza ove dvije zemlje slijedi velika grupa europskih
država. Ostale države, uz izuzetak Egipta, uvoze
svaka manje od 2 milijuna m3 piljene građe.


Tablica 10. Najvažniji trgovački odnosi piljenom građom
četinjača, količinski u 2000. godini
Tab. 10 The Most Important Relation in the Coniferous


Export Trade, by Quantities in 2000 year


Država


Redo


izvoznik


slijed


Exporting


Rank


Land
1 Kanada, Canada
2 Kanada, Canada
3 Austrija, Austria


4 Švedska, Sweden


5 Letonija, Lituania
6 Švedska, Sweden
7 Finska, Finnland
8 Švedska, Sweden


Država Količina,


uvoznik mil. m3


Importing Quantity


Land Million m3
SAD, USA 42,3
Japan, Japan 5,1
Italija, Italy 3 9
Ujedinjeno


2,3


Kraljevstvo, UK
Ujedinjeno


1,7


Kraljevstvo, UK
Njemačka, Germany 1,5
Ujedinjeno


1,3


Kraljevstvo, UK
Danska, Denmark 1,3


Izvor – Source: FAO, 2002, Yearbook 2000


Količinski najveći poslovi izvoza/uvoza piljene
građe odnose se na piljenu građu četinjača, koje čine
80 % sveukupne trgovine. Glavni izvoznik Kanada isporučuje
prema tablici 10. svoju piljenu građu uglavnom
u SAD (42,3 milijuna m3), SAD pak sa svoje strane
kupuju 90 % importirane piljene građe iz Kanade,
što predstavlja oko jedne trećine ukupne uporabe.9 Iz
toga proizlazi da se događanja na tržištu piljene građe
ne mogu ograničiti samo na te dvije države, već je to i
problem od najvećeg značenja svjetskog tržišta. I Japan
povlači više od polovice uvežene piljene građe iz
Kanade, što odgovara oko 1/5 japanskih potreba. Preostala
trgovina piljenom građom odigrava se uglavnom
unutar Europe. Vrijedno je spomenuti visok izvoz
tradiocionalno izvozne zemlje piljene građe Austrije
koja prodaje oko 3,9 milijuna m3 u Italiju. Izvoz piljene
građe iz u Europsku Uniju novopridošlih zemalja
posljednjih je godina značajno porastao, dok su općem
kretanju trgovine piljenom građom tradicionalne europski
zemlje tek manje pridonijele, prema različitim
godištimsa FAO statističkih godišnjaka.


SVJETSKA KRETANJA TRGOVINE DRVNIM OSTACIMA,
PO KOLIČINI I CIJENAMA, 1999–2000.
Worldwide Development of Wood Residues,
by Quantities and Prices, 1999–2000


Posljednjih godina trgovina drvnim ostacima u svi- trgovanih drvnih ostataka11 obuhvaća u izvozu oko 7,3
jetu značajno je porasla.10 Prema tom izvoru količine milijuna m3, u vrijednosti od oko 220 milijuna US$


9 FAO, 2002., Yearbook 2000, Rome & New York
10 FAO, 2002., Yearbook 2000, Rome & New York
11 Za drvne ostatke (Wood Residues, Restholz, Sous-produits) u nas, a ponegdje i ostalim zemljama, rabi se pogrešan izraz “drvni otpaci”


što je ovdje izbjegnuto, budući da su svi drvni ostaci uporabivi, ako za ništa, ono pak za vrijedan i ekološki podesan ogrjev.


495