DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/2005 str. 43 <-- 43 --> PDF |
PREGLEDNI ČLANCI - REVIEWS Šumarski list br. 9–10, CXXIX (2005), 501-504 UDK 630* 156 MINIRANOST, ČIMBENIK BIOLOŠKE I GOSPODARSKE DEPRESIJE LOVIŠTIMA HRVATSKIH ŠUMA d.o.o. , č M MINES – CAUSE OF THE BIOLOGICAL AND ECONOMICAL DEPRESSION IN THE HUNTING GROUNDS MANAGED BY THE CROATIAN FORESTS Ltd. Z. TUCAK1 i Vlasta KOSOVEL2 SAŽETAK: Rat za neovisnost Republika Hrvatska skupo je platila. Oružani sukobi vodili su se na sedamdeset posto njezinog teritorija. Velik dio tog ratom zahvaćenog prostora predstavljale su brojne ekološke cjeline: nacionalni parkovi, parkovi prirode i lovišta. Cilj naših istraživanja uključio je utvrđivanje stupnja miniranosti različitim vrstama mina (protupješačkim, protuoklopnim) u lovištima Hrvatskih šuma d.o.o. Istraživanja ukazuju da je miniranost lovišta tijekom domovinskoga rata rezultirala brojnim biološkim gubicima divljači (jelena, srna, divljih svinja, zečeva, pernate divljači i itd), narušila populacijsku strukturu divljači (dobnu, spolnu i trofejnu), izmijenila mikrozoologijska staništa (mekušaca, obliča, insekata i dr.) lovišta i izazvala gospodarsku depresiju zbog nemogućnosti korištenja prirodnih eko-resursa lovišta. K l j u č n e r i j e č i : lovište, miniranost, mine, biološki gubici divljači, gospodarska depresija UVOD – Introduction Rat za neovisnost, Republika Hrvatska skupo je mogućnosti biotopa, te brojnosti i stanjem populacije platila. Oružani sukobi vodili su se na sedamdeset posdivljači koja se uzgaja). Ukupna površina. svih 37 lovito njezinog teritorija. Velik dio tog ratom zahvaćenog šta iznosi 331.165 hektara. Od toga na otvorena lovišta prostora predstavljale su brojne ekološke cjeline, naotpada. 321.938 hektara., na ograđena lovišta 4.142 cionalni parkovi, parkovi prirode i lovišta. Područja hektara i na, uzgajališta 5.085 hektara. Od 37 lovišta. naših istraživanja bila su državna lovišta kojima goskoja su dodijeljena za gospodarenje, 12 ih je minirano podari poduzeće Hrvatske šume d.o.o. Hrvatske šume ili se nalaze u minski sumnjivom području. U takva gospodare sa 37 državnih lovišta u Republici Hrvatlovišta. ulaze: Spačva jug, Spačva sjever, Podunavlje, skoj, prema izrađenim lovno-gospodarskim osnovama Podravlje, Siget, Papuk, Zvečevo, Grede Kamare, Po( planski akt kojim se detaljno određuje gospodarenje s dravske šume, Petrova gora, Velika kapela, sjeverni i divljači i lovištem za određeno razdoblje u skladu s srednji Velebit. MATERIJAL I METODE – Material and methods Miniranost s obzirom na vrste mina na ratnim djelovanjima tijekom Domovinskog rata, na Budući da su staništa divljači, a time i područja venjima kao i na drugim područjima nailazimo na veliku likog broja lovišta u Republici Hrvatskoj bila zahvaće-zaostalost minsko-eksplozivnih sredstava. Šumska lovišta s malim udjelom livada i proplana- Prof. dr. sc. Zvonimir Tucak, redoviti profesor – Poljoprivredni ka, minirana. su većinom protupješačkim minama, s fakultet, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera, malim udjelom protutenkovskih mina i to uglavnom Trg Svetog Trojstva , 31 000 Osijek, na voznoprohodnim područjima (npr. šumski putovi, 2 Dipl. ing. Vlasta Kosovel – Centar za razminiravanje, Hrvatske vojske šumske prosjeke itd.). Na takvim mjestima gotovo uvi 501 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2005 str. 44 <-- 44 --> PDF |
Z. Tucak, V. Kosovel: MINIRANOST, ČIMBENIK BIOLOŠKE I GOSPODARSKE DEPRESIJE U LOVIŠTIMA . Šumarski list br. 9–10, CXXIX (2005), 501-504 jek nailazimo na mješovita minska polja, odnosno protuoklopna minska polja koja su štićena protupješačkim minama. U dijelovima lovišta u šumama koje nemaju voznoprohodnih područja uvijek nailazimo samo na protupješačka minska polja, protupješačke pojedinačne mine te mine iznenađenja. U velikoj većini slučajeva, kada se radi o protupješačkim minskim poljima i pojedinačnim minama nailazimo na mine koje se aktiviraju povlačenjem potezne žice tzv. potezne mine. Razlog je tomu što se takve mine u šumskim predjelima lako mogu maskirati i vrlo je lako naći pogodno mjesto za. vezanje potezne žice. Mine koje se aktiviraju nagazom (nagazne mine), kao i protuoklopne mine nalazimo prvenstveno na šumskim putovima, šumskim prosjekama, proplancima, kao i lovištima u kojima dominiraju oranice, livade, pašnjaci i sl. Takve mine ukopavaju se te su idealne za. takva područja. Vrste mina Osnovna podjela mina s obzirom na namjenu je: s ob protupješačke mine – za za onesposobljavanje nepri jateljske žive sile te, protuoklopne mine – za onesposobljavanje nepri jateljskih oklopno-mehaniziranih sredstava. Protupješačke mine dijele se dalje na: protupješačke nagazne mine protupješačke potezne (rasprskavajuće) mine protupješačke mine iznenađenja Protupješačke nagazne mine su: protupješačka antimagnetna mina 1 (PMA 1) Slika 2. Protuoklopna metalna. mina 1 (TMM – 1) Figure 2 Anti-tank metallic mine 1 (TMM – 1) Osnovne značajke protupješačkih mina Protupješačke mine koriste se za. Uništavanje i onesposobljavanje neprijateljske žive sile. Ove su mi ne malih dimenzija, ukopavaju se u zemlju zbog čega ih je nemoguće vizualno uočiti te sadrže vrlo malo metalnih dijelova pa ih je teško detektirati metal- Slika 1. Protupješačka mina antimagnetna 1 PMA - 1A Figure 1 Personnel anti-magnetic mine 1 PMA - 1A – protupješačka antimagnetna mina 2 (PMA 2) – protupješačka antimagnetna mina 3 (PMA 3) Protupješačke potezne (rasprskavajuće) mine su: – protupješačka rasprskavajuća. mina 2A (PMR – 2A) – protupješačka rasprskavajuća mina 3 (PMR – 3) – protupješačka odskočna rasprskavajuća mina 1 (PROM – 1) Mine iznenađenja su: – Mina rasprskavajuća usmjerenog djelovanja (MRUD) Protuoklopne mine su: – protuoklopna metalna mina 1 (TMM – 1) – protuoklopna antimagnetna mina 1A (TMA – 1A) – protuoklopna antimagnetna mina 2A (TMA – 2A) – protuoklopna antimagnetna mina 3 (TMA– 3) – protuoklopna antimagnetna mina 4 (TMA– 4) – protuoklopna antimagnetna mina SA(TMA– SA) – protuoklopna razorno-probojna mina 6 (TMRP – 6) detektorom što je danas najuobičajeniji način traženja mina. Aktiviraju se nagazom i imaju relativno malo razorno djelovanje pa u najvećem dijelu slučajeva strada samo jedna osoba. Najčešće se nalaze u minskim poljima i mješovitim minskim poljima (minska polja koja sadrže više vrsta |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2005 str. 45 <-- 45 --> PDF |
Z. Tucak, V. Kosovel: MINIRANOST, ČIMBENIK BIOLOŠKE I GOSPODARSKE DEPRESIJE U LOVIŠTIMA . Šumarski list br. 9–10, CXXIX (2005), 501-504 mina) i grupna mina. S obzirom na lovišta. postavljaju se na vanjskim rubovima šuma, šumskim putovima, prosjekama, proplancima, livadama, kanalima itd. Značajke protupješačkih poteznih (rasprskavajućih) mina. su to što njenim aktiviranjem najčešće strada veći broj ljudi, jer ubojito djelovanje imaju u prosjeku do 50 metara, a ranjavajuće čak i do 100 metara. Postavljaju se u minska polja, mješovita. minska polja, skupine mina i kao pojedinačne mine, što je i najčešći slučaj. Ove se mine aktiviraju povlaćenjem potezne žice, koja može biti razvučena do 15 metara. Protupješačka odskočna rasprskavajuća mina 1 (PROM – 1) također se može postaviti kao nagazna mina. Mina prilikom aktiviranja odskače u zrak do 70 centimetara te tada eksplodira. Ubojitost ovih mina je u njihovom tijelu, koje se prilikom aktiviranja rasprsne na fragmente koji lete na sve strane. S obzirom na konfiguraciju terena u lovištima postavlja ima šum ju se na rubovima šuma, prosjekama kroz šikare te u sa re mim šumama je jejer i iih hh j jje lako maskirati, a lako je pronaći mjesto za vezanje potezne žice. Osnovne značajke protuoklopnih mina Protuoklopne mine koriste se za uništavanje i onesposobljavanje neprijateljskih tenkova, oklopnih vozila te svih drugih vrsta vozila (kamiona, terenskih vozila, osobnih vozila i sl.). Ove mine imaju veliku razornu snagu, ukopavaju se u zemlju te ih je gotovo nemoguće vizualno uočiti. Mine su nagaznog tipa, s razlikom protuoklopne razorno-probojne mine 6 (TMRP – 6) koja se uz nagazno aktiviranje može aktivirati pomicanjem poluge koju ima na sebi. Sila nagaza potrebna za aktiviranje ovih mina je od 80 kilograma na dalje, što znači da ju može aktivirati i čovjek, no vrlo rijetko. Međutim gotovo uvijek se uz protuoklopne mine nalaze i protupješačke mine kao zaštita. Protuoklopne mine postavljaju se na sva voznoprohodna područja, što u slučaju lovišta znači šumske putove, livade, prosjeke i sl. REZULTATI I RASPRAVA – Results and discusion Rezultati do kojih smo došli (razminiravanje u tijeku) ukazuju na brojne biološke gubitke divljači: pronađene divlje svinje bez njuške, uške, pronađeni ekstremiteti (noge) i srneće div jelenske ljači, Z:::T Iz dobivenih rezultata istraživanja ključiti: 1. Mine su nanijele brojne biološke gubitke svih vrsta divljači u lovištu – jelenske, srneće, divlje svinje, zečeva, pernate divljači (fazana, pataka). 2. Svojom nazočnošću u zemlji mine su izmijenile mikrozoologijska stanje staništa brojnih jedinki (mekušaca, obliča, insekata i idr.). 3. Narušile su populacijsku strukturu (dobnu, spolnu i trofejnu) divljači. pronađena trupla jelenske, srneće divljači, divljih svinja, zečeva, fazana i divljih pataka), opažene bolesne jedinke divljači (jelena, divlje svinje, srna, zečeva i pernate divljači). – Conclusion 4. Nemogućnost korištenja lovnih površina izazvala je gospodarsku depresiju. 5. Zabrana, paljenja vatre od izuzetne je važnosti kad su u pitanju minirana lovišta.. Paljenjem uz stradavanja divljači dolazi do aktiviranja mina. Vatra ne mora aktivirati sve mine tako da posljedice mogu biti i dalekosežnije, jer dio mina, koji se nije aktivirao ostaje i nadalje opasan po život 6. Obilježavanje, osmatranje ::::, lovišta i divljači. LITERATURA – References A l l i s o n, P.A., D.E.G. B r i g g s , (1991): Preservation of Organic Biomolecules Taphonimy: Releasing the Dana Locked in the Fossil Record. Plenum Press. New York. B al a c, J., M.D. Polak, (1991): Lov, lovački psi i oružje. Alfa. – Zagreb, Zagreb. Brehm, A.E. (1989): Život životinja. Cankarjeva založba, Ljubljana – Zagreb, Prosvjeta, Zagreb. Čeović, I. (1953): Lovačka knjiga, Zagreb. Č e o vi ć , I. (1950): Uređivanje lovišta, Savez lovačkih društava Hrvatske, Zagreb. Darabuš, S., L-Z. Jakelić, (1996): Osnove lovstva, Hrvatski lovački savez, Zagreb. st Tr e e r, T., Z. Tu c a k , (I991):Agrarna zoologija, Školska knjiga, Zagreb. Tuc a k, Z., T. F lo r i j a n či ć , M. G r u be š i ć , J. To p i ć , J. B r n a , P. D r a g i č e v i ć , T. Tu š e k , K. Vu k uš i ć , (2002): Lovstvo. Sveučilište Josipa |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2005 str. 46 <-- 46 --> PDF |
Z. Tucak, V. Kosovel: MINIRANOST, ČIMBENIK BIOLOŠKE I GOSPODARSKE DEPRESIJE U LOVIŠTIMA . Šumarski list br. 9–10, CXXIX (2005), 501-504 Jurja Strossmayera u Osijeku, Poljoprivredni faObjects as habitata of various pathogens in the kultet u Osijeku, Osijek. unting-ground hunting-ground. Acta Agraria Kaposváriensis Tuc a k , Z., M. Pr e i š k i ć , M. Kr z n ar ić , T. Flo r i-b (2): 295–299 j a n či ć, M. G rube š ić , I. B oškovi ć, (2002): SUMMARY: During the Homeland war 70 % of the territory of the Republic of Croatia being the battle field. Large parts of this area has also comprised numerous natural habitats, including national parks, nature parks and the hunting grounds. The aim of our investigation was to determine at which level the hunting grounds managed by the “Croatian Forests” are covered with mines (personnel and anti-tank mines). The results obtained clearly indicated that various density of »rines inf luence the numerous biological casualties in the wild game (reed deer, roe deer, wild boar, hare), and on the winged game, too. It also degraded the population structure of the game species (sex and age ratio) and the trophy quality. The presence of mines inside the hunting grounds initiated the economical depression, for the reason of impossibility to manage and using the natural resources- Key words: mine, hunting ground biological casualties, wild game |