DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2005 str. 57 <-- 57 --> PDF |
G. Videc: PRIMJENA NOVIH FITOSANITARNIH MJERA U MEĐUNARODNOM PROMETU . Šumarski list br. 9–10, CXXIX (2005), 511-517 potpisnicama Međunarodne konvencije o zaštiti bilja, – krivo shvaćanje pojma “bez papirologije” – prilida sukladno vlastitim mogućnostima implementiraju kom ovlašćivanja, predmetni standard u nacionalno zakonodavstvo. Razvijene zemlje brže su se organizirale za primjenu standarda, te su samim time potaknule i sve ostale potpisnice standarda da što brže ugrade smjernice standarda u nacionalno zakonodavstvo kako bi i nadalje mogle nesmetano sudjelovati u trgovinskim tokovima. Kao najčešće i najvažnije barijere u primjeni predmetnog standarda možemo izdvojiti: – povećanje troškova uslijed tretiranja, – nedostatak informacija o standardu u sektoru drvne industrije, – dodatna obuka drvne industrije o registraciji, certim fikaciji i si, 4.2. Primjena standarda u Svijetu Worldwide implemantation of the standard Svakim danom sve je više zemalja na popisu onih koje su implementirale ovaj standard u nacionalno zakonodavstvo i strogo ga provode. Prema dosadašnjim podacima preko 70 % potpisnica Međunarodne konvencije o zaštiti bilja prihvatile su ovaj standard. Naravno da je to nužno potrebno ukoliko se želi opstati na svjetskom tržištu. Obzirom na vrijeme od kada se u pojedinim zemljama prilikom uvoza pošiljaka zahtijeva da drveni materijal za pakiranje udovoljava standardu ISPM 15, možemo istaknuti sljedeće datume stroge primjene jene: 16. travnja 2003. god Novi Zeland 1. rujna 2004. god. Australija 1. studeni 2004. god. Indija Brazil, Filipini 1. siječnja 2005. god. Južna Afrika, Peru 1. ožujka 2005. god. Republika Koreja 1. lipnja 2005. god. Kanada, Mexico 16. rujna 2005. god. 1. siječnja 2006. god. Velik broj zemalja (Indonezija, Hong Kong, Japan, Tajvan, Argentina, Jamajka, Island, Maroko ...) nalaze se u postupku usvajanje i implementacije ovog standarda i njegova primjena očekuje se u skorije vrijeme. Dobro je ovdje napomenuti da se svaki izvoznik prije izvoza određene robe u neku zemlju treba informirati o uvoznim zahtjevima te iste zemlje (bilo kod uvoznika ili nacionalne organizacije za zaštitu bilja te zemlje) kako bi što jednostavnije i brže, uz najmanje troškova, bila izvršena razmjena dobara. Zemlje koje još uvijek nisu implementirale predmetni standard, prilikom uvoza pošiljaka traže da drveni materijal za pakiranje posjeduje fitosanitarni certifikat kao dokaz fitosanitarne ispravnosti. – nepoznavanje fizičke aplikacije oznake, – ograničen pristup i uporaba metil-bromida (Montrealski sporazum), – zloporaba službene oznake, – skladištenje tretiranog drvenog materijala za pakiranje (reinfekcija), – provođenje kontrole nad dunnage-om, kao i niz drugih poteškoća. Ovo je samo dio barijera s kojima se susreću zemlje diljem Svijeta, bilo razvijene zemlje ili zemlje u razvoju. Naravno da iste nisu zaobišle ni našu zemlju, ali se predanim radom svih zainteresiranih strana pokušavaju na najbolji način i riješiti. Uz primijenjene stroge odredbe međunarodnog standarda, svaka zemlja može postaviti u cilju smanjenja rizika unošenja i širenja štetnih organizama još strože fitosanitarne zahtjeve. Stoga ćemo se ovdje posebice osvrnuti na uvozne zahtjeve Europske Unije, obzirom da Republika Hrvatska sa zemljama Unije ima najveću trgovinsku razmjenu dobara. Na samome početku treba istaći da su članice EU od 1. ožujka 2005. godine u punoj mjeri počele primjenjivati standard ISPM No.15, te da je isti sadržan u Direktivama Europske komisije 2000/29/EC i 2004/102/EC. Naravno da i unutar EU postoji različita razina spremnosti za primjenu standarda (posebice kod novih članica), te su stoga i pojedine zemlje privremeno ublažile uvozne fitosanitarne zahtjeve (npr. Mađarska je punu primjenu standarda započela od 1. lipnja 2005. godine). Kao osnovne zahtjeve svih zemalja članica EU možemo istaći da je potrebno da drveni materijal za pakiranje mora biti izrađen od okoranog materijala, koji je tretiran odgovarajućim načinom, te naravno označen službenom oznakom. Naravno da u toj primjeni postoje i određene posebnosti, odnosno prijelazna razdoblja za primjenu određenih postupaka. Tako valja izdvojiti okoravanje drvenog materijala za proizvodnju drvene ambalaže, koje će se bez iznimke zahtijevati tek od 1. ožujka 2006. godine. Također treba spomenuti i dunnage, koji mnogim zemljama predstavlja ogroman problem poglavito zbog njegove velike prisutnosti u pošiljkama robe. Stoga je za isti također predviđeno prijelazno razdoblje do 31. prosinca 2007. godine gdje se za isti ne traži da bude tretiran i označen (iako se preporuča), već je dovoljno da isti bude u potpunosti bez kore (bark-free) i bez vidljivih otvora (> 3mm), te prisutnosti štetnih organiza a. |