DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2005 str. 58     <-- 58 -->        PDF

G. Videc: PRIMJENA NOVIH FITOSANITARNIH MJERA U MEĐUNARODNOM PROMETU . Šumarski list br. 9–10, CXXIX (2005), 511-517
4.3. Popravljanje drvenog materijala za pakiranje
Repairing of the wood packaging material
Sukladno odrednicama standarda svi sastavni dijelovi
drvenog materijala za pakiranje koji su naknadno
ugrađeni u isti moraju se ponovno tretirati, skinuti postojeće
službene oznake s ambalaže i ponovno po izvršenom
tretiranju označiti od strane pravne/fizičke
osobe koja je izvršila zamjenu polomljenih dijelova.
Pri tome treba obratiti posebnu pozornost na elemente
koji se ugrađuju.


Ako se popravlja tretiranim materijalom potrebno je
skinuti stare oznake obavljenog tretiranja, zamijeniti
polomljen dio te ponovno označiti drveni materijal za
pakiranje. Ukoliko se popravlja netretiranim materijalom,
potrebno je skinuti stare oznake obavljenog tretiranja,
zamijeniti polomljeni dio, izvršiti tretiranje cijelog
drvenog materijala za pakiranje te ga ponovno označiti.
Treba naglasiti da po izvršenom popravku i obnovi dr


4.4. Dokumentacija – Documentation
Svaku pošiljku drvenog materijala za pakiranje treba
pratiti i pripadajuća dokumentacija. Tijekom svakog
proizvodnog procesa drvenog materijala za pakiranje
razlikujemo dvije faze. Prvu fazu koja se odvija prilikom
primarne prerade i tretiranja, te drugi dio prilikom
sklapanja, odnosno proizvodnje drvene ambalaže.


Započet ćemo s dokumentacijom same sirovine za
izradu drvene ambalaže. Tu se ponajprije misli na dokumentaciju
o porijeklu sirovine, odnosno području fitosanitarnog
rizika. Po izvršenoj primarnoj preradi i
tretiranju elemenata za sklapanje ambalaže potrebno je
voditi evidenciju o vrsti drva iz kojega su izrađeni elementi,
vrsti elemenata koji su izrađeni, količini tretiranog
materijala i načinu na koji je tretiran. Jasno je da je
zbog lakšeg praćenja određenih partija drvenih elemenata
za ambalažu preporučljivo dodijeliti jedan code
svakoj partiji elemenata kako bi se u svako doba moglo
rekonstruirati odakle je pribavljena sirovina, kako je i u
kolikoj količini prerađena i tretirana, te kome je otpremljena
na daljnju proizvodnju. Certifikat o provedenom
tretiranju na nekom drvenom materijalu predstavlja
krunu prve faze proizvodnog ciklusa.


Prilikom ulaska poluproizvoda (elemenata) u proizvodni
proces preporučljivo je svakoj zaprimljenoj partiji
tretiranog drvenog materijala za pakiranje također


venog materijala za pakiranje tvrtka koja je izvršila popravak
i označavanje istoga preuzima odgovornost da
su u isti ugrađeni elementi koji su propisano tretirani.


Ukoliko je drveni materijal za pakiranje tretiran
jednim postupkom (npr. MB), a popravlja se dijelom,
odnosno elementom koji je tretiran drugim postupkom
(npr. HT), potrebno je cijeli drveni materijal za pakiranje
ponovno tretirati jednim postupkom i ponovno
označiti oznakom sukladno provedenom tretiranju.


Također treba istaći da drveni materijal za pakiranje
koji je inozemnog porijekla (s pošiljkom stigao u RH) i
koji je tretiran i označen sukladno standardu, ukoliko
na njemu nisu obavljani nikakvi popravci ili izmjene,
može se slobodno bez ikakvih radnji na istome ponovno
staviti u međunarodni promet.


dodijeliti code kako bi se ista mogla nadalje pratiti u
proizvodnom procesu, odnosno kako bi se nakon izlaska
označenog gotovog proizvoda, npr. palete, u svakom
trenutku moglo povratnim putem utvrditi tko je
izvršio tretiranje istog, kao i sve druge bitne činjenice
propisane standardom.


Pri procesima tretiranja drvenog materijala za pakiranje
potrebno je svaki put neposredno prije tretiranja
izvršiti kalibraciju opreme, a u određenim intervalima
revidirati kalibriranje opreme i samog postupka tretiranja.
Za vrijeme tretiranja potrebno je voditi evidenciju


o postignutim temperaturama, odnosno koncentracijama,
za što je potrebno koristiti nekoliko pokazivača, i
to u razmacima 15 – 30 min. Također je potrebno izraditi
(ispisati) grafičke prikaze samog tijeka tretiranja,
kako bi se mogao slijediti tok pojedinih varijabli i učinkovitost
samog tretiranja te pratiti i dokumentirati i sve
druge čimbenike u tretiranju (npr. cirkulaciju zraka,
vlagu i dr.).
Za sve ranije navedene procese potrebno je voditi
detaljnu i preciznu evidenciju, kako bi se omogućila što
lakša sljedljivost pojedinih procesa u proizvodnom postupku
i tretiranju. Navedenu dokumentaciju potrebno
je pregledno arhivirati i čuvati je minimalno 3 godine.
Ista će ujedno biti i predmetom periodičnih revizija.


5. ZAKLJUČAK
Kako je u posljednjih desetak godina došlo do masovnog
interkontinentalnog širenja štetnih organizama
na bilju i biljnim proizvodima, i to ponajprije putem
drvene ambalaže (palete, sanduci, kutije …) nad kojom
nije obavljan nikakav nadzor, javila se potreba za uvođenjem
određenih pravila kojima bi se smanjio prije


- Conclusion
nos štetnih organizama. U toj namjeri je i usvojen
ISPM No. 15, s obzirom da su se u začetku stvaranja
standarda sve potpisnice IPPC konvencije obvezale da
će smanjiti mogućnost unošenja i širenja štetnih organizama
na bilju i biljnim proizvodima te primijeniti
određene mjere za uspostavu kontrole nad istima.