DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2005 str. 61     <-- 61 -->        PDF

ZAŠTITA PRIRODE


OBIČNA ČIGRA šSterna hirundo L.)


Naraste u dužinu oko 35 cm s rasponom krila
80–95 cm, a po veličini je malo manja od riječnog ga


Obična čigra u letu


leba (Larus ridibundus L.) s kojim je često zajedno.
Boja perja na vratu, prsima i trbuhu je bijela, krila i leđa
su sivi, a gornji dio glave, zatiljak i vrhovi primarnih
letnih pera odozdo su crni. Rep je izrazito rašljast.
Kljun je ravan, tanak i šiljast, svijetlo crvene boje, koji
za gniježđenja na vrhu potamni. Mlade ptice imaju bijelo
čelo sa smeđim tjemenom, pojedinačno valovito
razmještenim smeđim perima po leđima i krilima te
svjetlo ružičastom osnovom kljuna. Gnijezdi se u manjim
kolonijama ili pojedinačno na ribnjacima i močvarnim
predjelima uz Savu i Dravu te na otocima od
Istre do srednje Dalmacije. Gnijezda gradi na tlu i oblaže
ga vlatima močvarnog bilja. Gnijezdi jedanput tijekom
godine, nese 2–3 zelenkasto smeđih jaja s tamnim
pjegama veličine oko 40 mm. Nakon tri tjedna izlegu se
mladi ptići čučavci, koji gnijezdo napuštaju poslije četiri
tjedana starosti. Hrane se manjim ribama koje lovi
blizu površine vode nakon strelovitog obrušavanja i
uranjanja u vodu. Kako bi što bolje locirale lovinu, čes-
to prije obrušavanja trepere na mjestu u zraku.


U Hrvatskoj boravi od travnja do rujna, a vrlo je
brojna za selidbe kada se susreće i uz vodene površine
izvan područja gniježđenja.


Obična čigra je zaštićena vrsta u Republici Hrvatskoj.


Tekst i fotografija:
Krunoslav Arač, dipl. ing. šum.


ČAROLIJA JAVORA


Kada sam proljetos u Đurđevcu svratio do mog prijatelja
g. Ivana Rešetara, nisam mogao ni slutiti kako
će me njegov rasadnik i njegova velika zbirka četinjača
snažno dojmiti. Znao sam od prije kako se ovdje može
susresti i razgledati velik izbor svojti četinjača u Hrvatskoj,
znao sam i to kako ovaj vrijedan “amater”, po
profesiji prosvjetni djelatnik, i sam iskazuje zamjetan
stvaralački poriv glede otkrivanja, oblikovanja, selekcije
i uzgoja mnogih noviteta na području hortikulture i
dendrologije. No, ono što je u okolišu njegove obiteljske
kuće kod mene izazvalo najsnažniji dojam je
oveća populacija javora i velik trud koji je uložen u uzgoj
mnogih svojti velike porodice (Aceraceae) višeg


bilja, čije mnoge svojte imaju gotovo nezamjenjivo
mjesto u hortikulturi.


Različite svojte i kultivari javora (rod Acer) gotovo
iz cijeloga svijeta, toliko su lijepi svojim izgledom, bojama
lišća i oblikovanjem krošnji, da je teško riječima
izraziti to bogatstvo i opisati tu sliku. To se u istoj mjeri
odnosi na mnogobrojna pojedinačna stabalca, koja
na razne načine iskazuju svoju raskoš boja na osobit
način oblikovanih listova i krošanja i na čitave skupine
jedinki koje su se na skoro idealan način stopile s čitavom
paletom boja zelenih krošanja mnogobrojnih
svojti četinjača. U tome i leži najveća draž ovog kreativnog
poligona g. Rešetara, čovjeka pronicava oka,




ŠUMARSKI LIST 9-10/2005 str. 62     <-- 62 -->        PDF

koji umije otkrivati i one najmanje pojedinosti u procesu
spontanih mutacija, fiksirati ih i od njih na različite
druge načine stvarati unikatne i do tada neviđene primjerke.
Ovim perivojem možete prolaziti i s najboljom
suvremenom enciklopedijom o javoru u ruci, ali vam
često ni ona neće pomoći u identifikaciji mnogobrojnih
oblika koje ovdje zamijećujete i pred čijom ljepotom
ostajete zapanjeni. Tu ćete susresti tako oblikovano
lišće mnogih svojti javora, koje nije mogla predvidjeti
ni zamisliti najbujnija mašta, a njihove boje, od
onih diskretnih i jedva zamjetno zelenih pa sve do onih
plamtećih, vatrenih, u raznim nijansama često na horizontalno
položenim ograncima, izazivaju u vama posebne
titraje duše. A listovi, sve od onih minijaturnih
ili na uske isperke podijeljenih, koji kao vlasi vise s
grančica, do onih krupnih krpastih i na razne druge načine
razdijeljenih plojki, zaustavljaju vas u miru i jedino
s onim prostodušnim pitanjem koje sami sebi postavljate:
“Kako je to moguće”? Zato ovim perivojem i
velikim radilištem ne možete jednostavno šetati i stazicama
prolaziti uz brojne privlačne jedinke, već je vaše
kretanje u većoj mjeri sazdano od mnogih zastajkivanja
i obilazaka pojedinih primjeraka koji u svako doba
dana, osjajeni suncem, zrače drugačijom ljepotom.
Ujedno se u vama bude promišljanja o velikoj stvara-


Sl. 1. Lišće jedne svojte javora u ljetnom razdoblju


´sČ.s,ČČ,.: SI.


. 2. rasadniku I. Rešetara