DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2005 str. 80 <-- 80 --> PDF |
IZ POVIJESTI ŠUMARSTVA I LOVSTVA Tragom teškog života stanovnika velebitske primorske padine VELIKA ŽEGA 1887. godine POVEZANA S GROZNOM ZIMOM 1888. GODINE DOVELA JE VEĆINU STANOVNIŠTVA DO DONJE GRANICE PREŽIVLJAVANJA Upravne općine Sv. Juraj i Jablanac zahvaćale su krajem 19. stoljeća velik dio velebitske primorske padine od Senja pa prema jugu u dužini od oko 50 km i površine 20.638 ha (Malbohan, 1892). Na svaku dušu otpadalo je 200 – 300 čhv njive ili oranice što je podmirivalo svega dva mjeseca njihovih godišnjih potreba. Prema Korenčiću (1971) na tom području je 1890. god. živjelo 6.861 stanovnik, od toga u upravnoj općini Sv. Juraj 3.157 te Jablancu 3.704 stanovnika. Najveći broj stanovnika zabilježen je u Sv. Jurju 1900. god. (3.307), a u Jablancu 1910. god. (4.460). Zbog masovnog iseljavanja oko 1910. god. broj stanovnika se u idućem razdoblju stalno smanjuje. Druga veća seoba dogodila se nakon II. svjetskog rata. Prema zadnjem popisu 2000. god. na nekadašnjem području upravne općine Sv. Juraj živjelo je 1038, a u Jablancu 338 stanovnika. U odnosu na najveći broj stanovnika sada živi na području Sv. Jurja 32 %, te u Jablancu svega 8 %. Područje Hrvatskog primorja karakterizira izraziti nedostatak plodnog tla (6 %) i višak goleti (76 %), dok 18 % pripada šumi (Premužić, 1940. god.). Zbog toga Balen (1925) s pravom kaže (cit.): “Da taj kraj nema ništa, niti od ljeta, niti od zime, nego samo jad i nevolju”. Prema istom autoru na ukupnom području upravnih općina Sv. Juraj i Jablanac od 20.638 ha najviše je bilo pašnjaka (50 %), a zatim neplodnoga tla (39 %), livada (6 %) i oranica (5 %). Osim izrazitog manjka obradivog zemljišta stanovništvo uzgaja velik broj sto- Slika 1. Jablanac, omeđen suhozidom, oko 1930. godine. Snimak je ustupio Dragan Vlahović, Senj ke sitnoga zuba. Tako je 1892. god. bilo ukupno 4.804 komada ovaca (Sv. Juraj 2.498 i Jablanac 2.306), a 1910. god. ukupno 2.263 komada koza (Sv. Juraj 162 i Jablanac 2.101). Na području Jablanca bilježi se blaži pad broja koza. Podatke za područje Sv. Jurja nije moguće uspoređivati, jer se stanje 1910. god. odnosi samo na istoimeno mjesto. Uz to, stanovništvo je uzgajalo i m manji broj stoke krupnoga zuba. Tako velik broj stoke u znatnom je raskoraku sa stvarnim mogućnostima proizvodnje stočne hrane. Prema Rogiću (1957) raspoloživa stočna hrana sredinom 19. stoljeća podmirivala je samo 31 % potrebne količine, ne računajući pritom i koze. Vrlo teški položaj stanovništva Vojne krajine donekle se nadoknađivao, uz prešutno znanje vlasti, nedozvoljenim sječama i prodajom drveta, i to uglavnom u izvozu. Međutim, nakon ukidanja Vojne krajine život je postao još teži. Stanovništvo živi vrlo teško od skromnih prihoda zemlje, ekstenzivnog stočarstva, radova na pošumljavanju krša u izvedbi Kr. nadzorništva za pošumljenje krasa krajiškog područja te povremenog rada na raznim poslovima u zemlji i inozemstvu. Masovna iseljavanja početkom 20. stoljeća, kao i daljn- M umjereniji trend depopulacije do danas nastao je zbog ji teških uvjeta života. Zbog toga su se do danas jedino donekle održala mjesta uz more, zahvaljujući ponajviše razvoju turizma i ribarstva. S druge strane na velikim napuštenim površinama velebitske primorske padine dolazi do vidljivije progresije autohtone vegetacije. Prilikom dugogodišnjeg istraživanja povijesti primorskoga krškog šumarstva stekao sam uvid u veći broj dokumenata koji su pohranjeni u našim specijaliziranim ustanovama. Među njima izdvojena su tri spisa iz Hrvatskoga državnog arhiva koji potanko opisuju težak položaj Podgoraca za velike žege 1887. god. i studeni 1888. godine.1 U dokumentima se opisuju mjere aktualne vlasti i Kr. nadzorništva za pošumljenje krasa krajiškog područja, koji su u okviru svojih mogućnosti nastojali ublažiti nepovoljne vanjske učinke. Tako se u spisu pod brojem 372 od 20. 2. 1888. god. Općinski ured Jablanac obraća Slavnoj kraljevskoj HDA, LKŽ, kutija 2, spis broj 181 i kutija 5, spisi broj 372 i 2550. Za velebitsku primorsku padinu uvriježen je još i naziv Podgorje, dok se stanovnici nazivaju Podgorcima. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2005 str. 81 <-- 81 --> PDF |
kotarskoj oblasti u Senju, te između ostalog piše (cit.): ...”Ionako već širom svijeta poradi njegovog siromaštva poznati narod jablanački; pritisla je ova grozna zima sa težkom svojom koprenom da mnoga obitelj od glada i studeni jauče, umire a umrieti nemože. Nemili taj gost, zavladao je malom iznimkom u cieloj ovoj obćini. Pomoći jadnikom rado bi svaki boljar pružio ali se uvjek niti pomagati nemože, jer svaki svoje skute pokrivati mora. Hrane nije, drvah nestalo a zaslužbah neima niti u ljetno a nekmoli u zimno doba”. Uz dopis priložen je popis 49 najugroženijih stanovnika među kojima se nalaze i umobolni, slijepi i bez ekstremiteta. Svi popisani (cit.): “Neposjeduju ikakva pokretna imetka izim zemljištnog pritajnoj diobi dobivenog dielčića, koji im opet neće biti moguće na proleće obraditi poradi pukog siromaštva. Akoprem to zemljište neima znatne vriednosti ipak bi si koj sirotan do jeseni par malićah ječma apar krumpira ubrao, kad bi ga obraditi mogo”. Na kraju upravitelj Obćinskog ureda Jablanac moli slavnu Kr. kotarsku oblast u Senju da se zauzme kod Visoke kr. hrvatsko-slavonsko-dalmatinske vlade za pomoć stanovništvu Jablanca. I zaista Kr. kotarska oblast u Senju vrlo je brzo reagirala slanjem novčane pomoći i dopisom presvietlom gospodinu Marku Kasumoviću, Kr. velikom županu, županije Ličko-krbavske, vitezu reda železne krune u Gospiću. U dopisu pod brojem 2.550 od 27. 2. 1888. god. Kr. kotarski predstojnik iz Senja opširno izvještava presvitlog gospodina Marka Kasumovića, pa između ostalog piše (cit.): ...”O zavladaloj biedi medju pučanstvom obćine Jablanačke i Svetojuračke”. Ne čekajući odgovora Kr. kotarski predstojnik iz Senja na temelju važeće naredbe presvietloga gospodina Marka Kasumovića i izvješća Općinskoga ureda Jablanac šalje pomoć od 100 forinti da se (cit.)…..”predbježno najsiromašnijim žiteljem porazdijeli, da time koliko toliko ublaži golemu tu nevolju”. Na kraju Kr. kotarski predstojnik moli Presvijetlost da bi (cit.): “Svojim moćnim zagovaranjem ishoditi blagoizvoljevala da Visoka kr. zemaljska vlada preteče biednom narodu čim prije u pomoć, jer će ga većina, nebude li brže i izdašne pomoći skapati od gladi”. I Kr. veliki župan Marko Kasumović vrlo je brzo odgovorio Kr. kotarskom predstojniku u Senju, te ga obavijestio o daljnjim akcijama. U znak svoje osobne potpore poslao je pomoć od 100 forinti za najugroženije stanovništvo. O eventualnim daljnjim akcijama više ili niže vlasti nisu nažalost, pronađeni dokumenti. Veliki župan nastoji pomoći ugroženom stanovništvu i na drugi način te se zalaže kod Kr. nadzorništva za pošumljenje krasa krajiškoga područja u Senju da dozvoli čupanje trave u branjevinama bez nasade za stočnu krmu. U svom odgovoru E. Malbohan, upravitelj Kr. nadzorništva po brojem 181 od 23. 3. 1 d dd broj god. nalazi (cit.): “ Da je u ograđenim branjevinama SVETĆ JURAJ ČSČ Č1; mO.gOd ; ,;_đ, ;;igiđini SS ;;go;Č:,;.,.,´ Sv. Juraj, veoma spora obnova od 77 godina (1926–2003). Fotodokumentacija: Gradski muzej Senj i Ivica Nekić. zaostalo sasvim malo trave zbog prošlogodišnje suše i žege. Trava danas više sliči đubru, jer je na njoj ležao snijeg puna tri mjeseca. Dapače taj đubar je za branjevinu od velike koristi, dok blago ovakvu krmu neće uzeti (o čemu se potpisani već osvjedočio) nego će od gladi poginuti. Dozvola za pobiranje stare trave bi ovu godinu samo prouzrokovala kvar u branjevinama”. Kr. nadzorništvo za pošumljenje krasa krajiškog područja, stoji i dalje u svom odgovoru s obzirom na veliku nuždu kraškog pučanstva, organizirat će veće proljetne radove na pošumljavanju krša na području upravnih općina Sv. Juraj, Jablanac i Karlobag. Tako će se na primjer u okolici Trubaje do Mamudovca na širem području Karlobaga izvesti pošumljavanje s preko 100 težaka svake vrsti počam od 12 godina starosti od 10–15. svibnja. Pregledom evidencije Kr. nadzorništva za pošumljenje krasa krajiškog područja o pošumljavanju u ostalim kulturama – branjevinama upravnih općina Sv. Juraj, Jablanac i Karlobag zabilježen je povećani obujam pošumljavanja u 1888. god. kao i sljedećih nekoliko godina. Takva izrazita socijalna nota senjske posebne šumarske krške organizacije povoljno je utjecala na poboljšanje teškoga života područnoga krškoga stanovništva. Na taj način je posebna senjska šumarska krška organizacija iskazala, još jednom, svoj naglašeni socijalni karakter, koji je predstavljao važnu kariku njezinoga sveukupnoga rada. Literatura: Balen, J. 1925: O pošumljavanju krša, Jadranska straža, 265–276. Korenčić, M. 1971: Naselje i stanovništvo SRH 1857–1971, Zagreb, JAZU, knjiga 54. Rogić, V. 1957-58: Velebitska primorska padina, Geog. glasnik, 61–100, 53–111, Zagreb. |