DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2005 str. 87 <-- 87 --> PDF |
U BiH gotovo nema jelovih šuma bez imele, a neke su toliko zaražene da im je ugrožen opstanak. Smatra da su jelova stabla gubila vitalnost zbog krivih gospodarskih zahvata u prebornim šumama i utjecaja stresnih abiotskih čimbenika. Iz tih razloga jela je predisponirana za napad biotskih čimbenika (potkornjaci, gljive) među kojima je i imela. Smatra da se jela oduprla do određene točke, a da je u zajedničkom djelovanju svih čimbenika imela izbila u sam vrh. Dapače, njegovo je mišljenje da imela kao polupa- Slika 3. Jela n: imelom razit crpi biljne sokove, smanjuje sadržaj vlage u granama i deblu, što ih predisponira na napad potkornjaka. Doc. dr. sc. Mirza Dautbašić govorio je o negativnom utjecaju klime, što je povezano s masovnom pojavom potkornjaka. Treće, glavno stajalište bilo je u šumi Osječenica gdje je problem sušenja jele raspravljen sveobuhvatno. Gospodin Fadil Š e h i ć , dipl. ing. šum. – rukovoditelj sektora za uzgajanje i zaštitu šuma izvijestio nas je o masovnoj pojavi sušenja jele u ovoj šumi. Prošle godine formiran je tim stručnjaka za provođenje sanacije jele u ovoj i drugim šumama. On iznosi podatke da je 2004. godine posječeno 50.000 m3 jelovih sušaca. Gospodin Emsud Selman, dipl. ing. šum. – upravitelj Uprave šuma Ključ znanstveno i praktično istražuje jelove potkornjake zajedno sa znanstvenicima Šumarskog fakulteta Sarajevo, o čemu nas je detaljno izvijestio. O kakvom se problemu radi najbolje govori činjenica da je u pojedinim odjelima doznačeno preko 300 m3 sušaca. Najgore stanje bilo je upravo u Osječenici, gdje je doznačeno 32 000 m3 krupnoga drveta, a posječeno 19.800 stabala. Prosječno stablo bilo je 41,5 cm prsnoga promjera. Nastupila je devastacija šuma. Za sakupljanje potkornjaka postavili su 83 feromonske klopke, a feromon Cuvivit pokazao se uspješnim. Slika :.u...Č.;,,r:z: potkomjaka Nadalje je istaknuo da se radi o gradaciji potkornjaka u krošnjama, o čemu je govorio i doc. dr. sc. M. Dautbašić. Potkornjaci se na jeli javljaju svih prsnih promjera i dobi. Radi se o sljedećim vrstama: Pitoyokteines spinides, P. curvidens, Cryphalus piceae, Xyloterus lineatus i Pityophorus pityographus. O posljednjem u Hrvatskoj nema podrobnih podataka. Postoji podatak zabilježen u našoj entomološkoj zbirci, a hrvatski naziv mu je jelov potkornjak granar. Prema našim evidencijama ovaj se potkornjak roji u petom mjesecu, razvija dvije generacije godišnje, a napada dijelove stabala s tanjom korom, uglavnom grane starijeg drveća ali i mlađa fiziološki oslabljela stabla. Dr. M. Dautbašić upozorio nas je da taj potkornjak napada jele do 8 cm promjera. Međutim za determinaciju prisutnosti potkornjaka oborena su dva jelova sušca. Na prvom su potkornjaci jedva utvrđeni. Zaključeno je da se jela osušila zbog negativnog utjecaja abiotskih i stresnih razloga (po prebrojenim godovima stara je 123 godine). Na drugom oborenom stablu (približno iste starosti potkornjaci su bili prisutni. Ovdje je važno istaći da je u granama utvrđen potkornjak P. pityopraphus. Prema tome, dokazano je da ovaj potkornjak ne napada samo stabla do 8 cm promjera, nego i grane starih stabala. Ovdje treba istaći da je velika vjerojatnost da se ovaj potkornjak nalazi i u našim jelovim šumama. Zabrinjava pretpostavka dr. M. Dautbašića da |