DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2005 str. 88 <-- 88 --> PDF |
postoji mogućnost da isti uništi sva mlada jelova stabla. Nadajmo se da to nije tako, jer bi u suprotnom to bio kraj jeli kao vrsti. S druge strane problem je ozbiljan, pa bi i mi trebali utvrditi da li je ista vrsta prisutna u našim šumama, a ako je, bilo bi ju nužno svestrano istražiti. Pri kraju boravka u šumi ponovno je riječ uzeo M. Uščuplić. Cijelu problematiku sušenja jelovih stabala on tumači integralno. Smatra da je sušenje jelovih stabala toliko kompleksno, da bi čovjek koji bi to riješio zasigurno dobio Nobelovu nagradu. Zajedničko je mišljenje svih domaćih stručnjaka da se radi o kompleksnom stručnom problemu. Toj stvari često presuđuju političari, koji svojim djelovanjem “tjeraju šumare iz šume”. Prema mišljenju akademika M. Uščuplića “istjerane” šumare treba vratiti u šumu. Na kraju su iznesena mišljenja kako dalje gospodariti jelovim prebornim šumama. Gospodin Esmeud Selman upozorava da je nesagledivo pogrešni učinak birokracije. Smatra da na mjestima velikih hrpa grana ne postoji mogućnost pojave jelovog pomlatka barem 15 godina. Akademik M. Uščuplić gledišta je da za svaki lokalitet treba snimiti stanišne uvjete, stanje šume i sve čimbenike koji na nju utječu, te na osnovi toga dati smjernice budućeg gospodarenja. Glavni zaključak je da se nepozvane strukture povuku iz šume i da se šuma vrati šumarima. Na povratku, u istoj šumi uz cestu, priređen je ručak u duhu domaćina. Poslije ručka nastavljena je stručna rasprava. Predstavnici UŠP Gospić domaćine su upoznali da se njihova UŠ sastoji od 11 šumarija ukupne površine 307.296,70 ha. Od toga 65 % pripada krškom, a 35 % nekrškom dijelu. Sušenje jele na području UŠP Gospić i UŠP Senj poslije nekoliko sušnih godina je pojačano, a izuzetna suša u 2003. godini dovela je do katastrofalnog sušenja jele 2004. godine. Također je nastupilo jako sušenje smreke. Tako je u 2004. godini na području UŠP Gospić doznačeno 131.786m3 sušaca jele i smreke, što iznosi 95,2 % etata za tu godi- Slika 6. ZlčČBuk nu. Trend sušenja nastavljen je i u ovoj godini te je u prvoj polovici godine doznačeno sušaca u iznosu 81 % etata. Ti podaci jasno ukazuju na zabrinjavajuće stanje jele na ovom području. Dosta se raspravljalo o uzrocima sušenja jelovih stabala i zaključilo da su isti kao i na području Unsko-sanskih šuma. Istaknuto je da je na našem području najveći broj sušaca zabilježen u šumarijama gdje su fiziološki oslabljela stabla jele intenzivno napadnuta (od 46 do 61 %) imelom. Domaćine smo upoznali da se u nas imela intenzivno istražuje posljednjih nekoliko godina, te im podijelili primjerke o tome objavljenih radova. Pozvali smo ih na zajednički rad na istraživanjima uzroka sušenja jelovih stabala i iznalaženje najboljih mjera za sanaciju ugroženih jelovih šuma. Na kraju im je upućen poziv za uzvratnu posjetu u obje Uprave šuma. Drugoga dana, 1. 7. 2005., u predgrađu Bihaća boravili smo u pilani Pogy, čiji je vlasnik gospodin Muhamed S. Alijagić. Upoznavanje gostiju i domaćina obavio je direktor ŠPD USŠ gospodin Đevad Muslimović, li Slika 5. Detalj iz pilane POGY Slika 7. Razmjena poklona |