DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2005 str. 89 <-- 89 --> PDF |
koji je bio glavni organizator susreta, a kojemu su nazočili gotovo svi kolege šumari i novinari dan prije. Gospodin Alijagić uz srdačne nas je riječi dobrodošlice upoznao s radom pilane i svojim suradnicima. Saznali smo da je pilana izgrađena 1985. godine, tijekom rata potpuno uništena, a kasnije obnovljena, proširena i modernizirana. Pili se isključivo bukovina, oko 80 do 90.000 m3, godišnje iako je kapacitet pilane daleko veći. U sklopu pilane nalazi se sušara i parionica. Sve je opremljeno modernom tehnologijom i elektronskokompjuterski upravljano. Pilana zapošljava stalnih ili privremenih 70 djelatnika. Cjelokupna prerada drva (proizvodnja) unaprijed je dogovorena. Izvoze 85 % prerađenog drveta na prvom mjestu talijanskim partnerima, ali i u Hrvatsku. U planu je proširenje pilane, a zajedničkim ulaganjem s francuskim partnerima namjera im je izgraditi modernu tvornicu namještaja. Gospodin Alijagić s ponosom je istaknuo da je iz dječačkih dana zaljubljen u preradu drva. Međutim, saznali smo da je od rođenja zaljubljen u konje i da posjeduje ergelu konja (čistokrvni engleski galoperi) koji su do sada osvajali brojna prva mjesta na međunarodnim natjecanjima. Nakon razgledavanja pilane Pogy uputili smo se do Šabačkog Buka i Martin Broda, gdje smo uživali u ljepotama Une. U ugostiteljskom objektu Buk (kod Martin Broda) domaćini su priredili zajednički ručak. Poslije ručka u znak zahvalnosti, predstavnici oba naša šumarska društva domaćinima su uručili prigodne poklone, ali i primili uzvratne. Na kraju sam u ime naših kolega domaćinima izrazio zahvalnost za veliki trud, dobru organizaciju, izuzetnu srdačnost i nadasve korisnost stručne ekskurzije. Prof. dr. sc. Milan Glavaš HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO OGRANAK VINKOVCI VINKOV AĆKI ŠUMARI U SLOVAČKO, Članovi Hrvatskog šumarskog društva Ogranak Vinkovci od 6 – 9. lipnja ove godine, mogli su uživati u još jednoj redovitoj stručnoj turističkoj ekskurziji. Ovaj put posjetili su svoje kolege u Slovačkoj. Kao što to uvijek čine svi njihovi domaćini i Slovaci, na čelu s ing. Bohumirom Glončakom, pomoćnikom direktora Slovačkih šuma, pobrinuli su se za dinamičan i sadržajem bogat boravak u toj zemlji, sa 47 % šumovitosti i ako razvijenim šumarstvom. Odredište je bilo Banska Bistrica, gdje je i smještena direkcija Slovačkih šuma, odnosno šumarsko odmaralište Hotel Lesak u obližnjem mjestu Tajovo, a prvi je bio posjet veličanstvenim Tatrama, turističkom odredištu, posebice poznatom po zimskom turizmu. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2005 str. 90 <-- 90 --> PDF |
Osim uživanja u prirodnim ljepotama i posjeta tamošnjem prirodoslovnom muzeju, posjet Tatrama ovaj put imao je još jedno značenje. Tamo je, naime, u prosincu prošle godine, došlo do ogromne prirodne katastrofe kada je orkanski vjetar uništio gotovo 12 tisuća hektara smrekovih kultura (s. 1.). Praktična je to, nažalost, potvrda poznate činjenice o opasnosti koju nosi sadnja monokulture, u ovom slučaju plitko zakorijenjene smreke. Slovački šumari, pak, svjesni pogreške, jer se tako nešto moglo pretpostaviti, sada rade na sanaciji istoga. Prvi dan boravka u Slovačkoj završen je posjetom Opratu, slikovitom gradiću u podnožju Tatri, dok je drugog dana uslijedio posjet Upravi šuma Topolnik i upoznavanje s njihovom djelatnošću te posjet tamošnjem Lovačkom muzeju (sl. 2., 3. i 4.) smještenom u obnovljenom dvorcu, koji je načinom na koji je uređen, načinom prezentacije izložaka te nadasve impresivnim brojem trofeja različite divljači, ostavio snažan dojam. Ne manje dojmljivo bilo je i ono što se moglo vidjeti u jedinstvenom rezervatu za uzgoj i očuvanje europskog bizona (sl. 5.), kao i u velikoj i reprezentativnoj ergeli lipicanaca i arabera, koji se također nalaze na tom području. Između ostalog, sudionici ekskurzije posjetili su i grad Zvolen, u kojemu se nalazi Šumarski fakultet i na kojemu se školuju budući šumarski stručnjaci iz cijele Slovačke, a cijelo putovanje bilo je još jedan iznimam i nezaboravan doživljaj. Ilija Gregorović, dipl. ing. šum. |