DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/2005 str. 91 <-- 91 --> PDF |
IN MEMORIAM Dr. sc. NIKOLA LUKIĆ – izvanredni profesor (2. 12. 1948 – 29. 7. 1995) Iznenadna i tragična smrt profesora Lukića zatekla nas je i šokirala u nevjerici i neprihvaćanju strašne istine da je napustio naš svijet. Njegov prerani odlazak neizrecivo je veliki gubitak i bol za njegovu obitelj, suprugu, kćer i sina, kojima je bio jedini i najvažniji oslonac, gubitak za hrvatsko šumarstvo i šumarsku struku i za sve nas koji smo na bilo koji način bili vezani uz njegovu osobu i njegov rad. Teško nam je bilo prihvatiti istinu da se neće vratiti s odmora kako bi nastavio i dovršio sve započete zadatke koje smo mu mi ili koje si je sam postavio, ili kako bi započeo s novim. Jer, napustio nas je u naponu svoje znanstveničke i pedagoške karijere i izostanak njegovog bogatog pedagoškog i znanstveno-istraživačkog iskustva odrazit će se na sadašnje i buduće generacije studenata, postdiplomanata i doktoranata. Sve zaustavljene i otvorene zadaće i obveze koje su ostale iza profesora Lukića nijemo nas podsjećaju da fizički više nije među nama i obavezuju na to kako moramo nastaviti dalje. Prisjetimo se u ovome trenutku životnog puta i posebne osobe profesora Lukića. Rođen je u Osijeku 2. prosinca 1948. godine i odgojen u duhu tradicionalnih obiteljskih i kršćanskih vrijednosti. Dojmovi i iskustva koja je ponio iz djetinjstva o slavonskim šumama uz oca koji je radio kao šumar, zasigurno su odredili negov razvoj, njegovo buduće školovanje i životni put. Nakon završetka osnovne škole u Osijeku, s obitelji prelazi u Zagreb, gdje 1968. godine završava gimnaziju. Upisuje Šumarski fakultet u Zagrebu i diplomira 1975. godine. Kratko vrijeme radi u Sekciji za uređivanje šuma pri Šumskom gospodarstvu Sisak, kao taksator. Međutim, svoj pravi poziv započinje dolaskom na Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, gdje od 1977. godine počinje raditi kao asistent na Katedri za dendrometriju na predmetu Dendrometrija s biometrikom. Pod mentorstvom profesorice Pranjić, započeo je svoj razvoj s posebnom filozofijom pristupa u organizaciji znanstvenog i pedagoškog rada u biometrici, dendrometriji i inventarizaciji šuma, preuzimajući savjesno i predano nasljeđe visoke razine stručne i znanstvene djelatnosti svojih prethodnika. Izabran je u zvanje asistenta 1985., docenta 1991. i izvanrednog profesora 1993. i 1998. godine. Profesor Lukić uspješno započinje svoj znanstveni rad obranom magistarskog rada 1983. godine i potvrđuje ga obranom doktorata 1990. godine, iako u teškom životnom razdoblju privatnog života, kada se požrtvovno brinuo o teško bolesnim roditeljima, svojstveno samo svjesnoj, zahvalnoj i odgovornoj djeci, i bio pred zasnivanjem vlastite obitelji. U oba rada bavi se izmjerom i istraživanjem strukture, prirasta i razvoja jednodobnih sastojina. Koristeći biometrijske metode jedno i višedimenzionalnih analiza višegodišnje skupljanih podataka, istraživanja usmjerena na promatranje kretanja elemenata strukture jednodobnih sastojina u prostoru i vremenu, te utjecaja promjena pojedinih elemenata (promjer, visina,…) na promjene visinskog i debljinskog prirasta, dala su velik doprinos u području planiranja i donošenju smjernica gospodarenja, posebno bukovim šumama. Tematsko područje Dendrokronologije u okviru interdisciplinarnih istraživanja, profesor Lukić nastavio je razvijati u pogledu primjene vremenskih serija i biometrijskih metoda za proučavanje kretanja prirasta utjecanog klimatskim čimbenicima. Unutar tematskog područja uzimanja uzoraka i izmjera sastojina, primjenom modernih metoda i instrumenata modificirao je specifične znanstvene originalne metode ekonomičijeg uzimanja uzoraka za naše šume. Tim istraživanjima postavio je temelje unaprjeđenja terestričkih taksacijskih radova u šumarstvu Hrvatske. U svom 28-godišnjem znanstveno- istraživačkom radu bio je suradnik ili voditelj 13 istraživačkih projekata i zadataka u Hrvatskoj. Sudjelovao je na pedesetak znanstvenih i stručnih skupova i ekskurzija u zemlji i inozemstvu. Objavio je do sada preko 60 znanstvenih, stručnih i ostalih radova. Tijekom cijelog tog vremena istodobno se posvetio usavršavanju |