DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/2005 str. 91 <-- 91 --> PDF |
IN MEMORIAM Dr. sc. NIKOLA LUKIĆ – izvanredni profesor (2. 12. 1948 – 29. 7. 1995) Iznenadna i tragična smrt profesora Lukića zatekla nas je i šokirala u nevjerici i neprihvaćanju strašne istine da je napustio naš svijet. Njegov prerani odlazak neizrecivo je veliki gubitak i bol za njegovu obitelj, suprugu, kćer i sina, kojima je bio jedini i najvažniji oslonac, gubitak za hrvatsko šumarstvo i šumarsku struku i za sve nas koji smo na bilo koji način bili vezani uz njegovu osobu i njegov rad. Teško nam je bilo prihvatiti istinu da se neće vratiti s odmora kako bi nastavio i dovršio sve započete zadatke koje smo mu mi ili koje si je sam postavio, ili kako bi započeo s novim. Jer, napustio nas je u naponu svoje znanstveničke i pedagoške karijere i izostanak njegovog bogatog pedagoškog i znanstveno-istraživačkog iskustva odrazit će se na sadašnje i buduće generacije studenata, postdiplomanata i doktoranata. Sve zaustavljene i otvorene zadaće i obveze koje su ostale iza profesora Lukića nijemo nas podsjećaju da fizički više nije među nama i obavezuju na to kako moramo nastaviti dalje. Prisjetimo se u ovome trenutku životnog puta i posebne osobe profesora Lukića. Rođen je u Osijeku 2. prosinca 1948. godine i odgojen u duhu tradicionalnih obiteljskih i kršćanskih vrijednosti. Dojmovi i iskustva koja je ponio iz djetinjstva o slavonskim šumama uz oca koji je radio kao šumar, zasigurno su odredili negov razvoj, njegovo buduće školovanje i životni put. Nakon završetka osnovne škole u Osijeku, s obitelji prelazi u Zagreb, gdje 1968. godine završava gimnaziju. Upisuje Šumarski fakultet u Zagrebu i diplomira 1975. godine. Kratko vrijeme radi u Sekciji za uređivanje šuma pri Šumskom gospodarstvu Sisak, kao taksator. Međutim, svoj pravi poziv započinje dolaskom na Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, gdje od 1977. godine počinje raditi kao asistent na Katedri za dendrometriju na predmetu Dendrometrija s biometrikom. Pod mentorstvom profesorice Pranjić, započeo je svoj razvoj s posebnom filozofijom pristupa u organizaciji znanstvenog i pedagoškog rada u biometrici, dendrometriji i inventarizaciji šuma, preuzimajući savjesno i predano nasljeđe visoke razine stručne i znanstvene djelatnosti svojih prethodnika. Izabran je u zvanje asistenta 1985., docenta 1991. i izvanrednog profesora 1993. i 1998. godine. Profesor Lukić uspješno započinje svoj znanstveni rad obranom magistarskog rada 1983. godine i potvrđuje ga obranom doktorata 1990. godine, iako u teškom životnom razdoblju privatnog života, kada se požrtvovno brinuo o teško bolesnim roditeljima, svojstveno samo svjesnoj, zahvalnoj i odgovornoj djeci, i bio pred zasnivanjem vlastite obitelji. U oba rada bavi se izmjerom i istraživanjem strukture, prirasta i razvoja jednodobnih sastojina. Koristeći biometrijske metode jedno i višedimenzionalnih analiza višegodišnje skupljanih podataka, istraživanja usmjerena na promatranje kretanja elemenata strukture jednodobnih sastojina u prostoru i vremenu, te utjecaja promjena pojedinih elemenata (promjer, visina,…) na promjene visinskog i debljinskog prirasta, dala su velik doprinos u području planiranja i donošenju smjernica gospodarenja, posebno bukovim šumama. Tematsko područje Dendrokronologije u okviru interdisciplinarnih istraživanja, profesor Lukić nastavio je razvijati u pogledu primjene vremenskih serija i biometrijskih metoda za proučavanje kretanja prirasta utjecanog klimatskim čimbenicima. Unutar tematskog područja uzimanja uzoraka i izmjera sastojina, primjenom modernih metoda i instrumenata modificirao je specifične znanstvene originalne metode ekonomičijeg uzimanja uzoraka za naše šume. Tim istraživanjima postavio je temelje unaprjeđenja terestričkih taksacijskih radova u šumarstvu Hrvatske. U svom 28-godišnjem znanstveno- istraživačkom radu bio je suradnik ili voditelj 13 istraživačkih projekata i zadataka u Hrvatskoj. Sudjelovao je na pedesetak znanstvenih i stručnih skupova i ekskurzija u zemlji i inozemstvu. Objavio je do sada preko 60 znanstvenih, stručnih i ostalih radova. Tijekom cijelog tog vremena istodobno se posvetio usavršavanju |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2005 str. 92 <-- 92 --> PDF |
svog pedagoškog i nastavnog rada. Na samom početku, 1978. polaže ispit pedagoške izobrazbe u Centru za pedagošku izobrazbu i istraživanja. U nekoliko navrata od 1981–1987. godine boravi na specijalizaciji u Zvolenu kod profesora Hubača, Priesola i Šmelka. Na dodiplomskom studiju održavao je nastavu iz Biometrike i Dendrometrije, a na poslijediplomskim studijima predavao je Metode i tehnika znanstvenog rada, Planiranje pokusa, i još 3 stručna predmeta. Kao predani pedagog i nastavnik, objavio je tri interne skripte i udžbenik Izmjera šuma u koautorstvu. Mentorstva prilikom obranjenih prek prekpreko oo 30 diplomskih, 7 magistarskiih hh i 3 doktorska rada govore o njegovoj velikoj otvorenosti za istraživački rad sa studentima i sklonosti prema odgajanju budućih stručnjaka i znanstvenika. Surađivao je sa Šumarskim fakultetom i Šumarskim institutom u Ljubljani, Šumarskim fakultetom u Sarajevu, te sa Šumarskim fakultetom u Zvolenu. Tijekom školske godine 1998/1999. bio je gost nastavnik na dodiplomskom i poslijediplomskom studiju na Šumarskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Posebno je bio uključen u aktivnostima priprema i provedbe reforme diplomskih i poslijediplomskih studija prema bolonjskim kriterijima. Profesor Lukić bio je uključen i u brojne društvene i stručne aktivnosti tijekom svoga rada na Šumarskom fakultetu. U akademskim školskim godinama 1980/81. i 1981/82. obnašao je funkciju tajnika Vijeća Šumarskog odjela, predstojnikom Katedre za dendrometriju bio je od 1992-1993. godine, dužnost zamjenika upravitelja Nastavno pokusno šumskog objekta Lipovljani obavlja od 1987. do 1992. godine, a od 1992. do 2005. godine je bio upravitelj Nastavno pokusno šumskog objekta Duboka, od 1998. godine predstojnik je Zavoda za uređivanje šuma. Od 1998. do 2000. godine obavljao je duž nost prodekana Šumarskog odsjeka. Osim toga, u radu Fakulteta kao član Vijeća fakulteta, te kao član Izvršnog odbora za šume i kao upravitelj Nastavno pokusno šumskog objekta Duboka, uz potporu ostalih zaposlenika izvršio je rekonstrukciju i privođenje objekta nastavnoj i znanstveno-istraživačkoj funkciji. Tijekom zadnjih desetak godina kvalitetno i pedagoški ispravno kreirao je raspored predavanja i vježbi na Šumarskom odsjeku. Bio je aktivni član uredništva časopisa Šumarski list i Mehanizacija šumarstva, te je recenzirao više radova za tiskovine “Šumarski list”, “Mehanizacija šumarstva”, “Glasnik za šumske pokuse” i “Radovi”. Radio je u Povjerenstvima za izbor ili reizbor djelatnika na Šumarskom fakultetu i Šumarskom institutu Jastrebarsko, u Povjerenstvima Ministarstva šumarstva i poljoprivrede na recenziji planova i programa gospodarenja šumama. Bio je inicijator pokretanja stalne edukacije stručnjaka iz uređivanja šuma. Kao gorljivi pobornik provedbe prve nacionalne inventure šuma u Hrvatskoj, a usud je htio da ne doživi njen sam početak, sudjelovao je u radu mješovite radne grupe Ministarstva poljoprivrede i šumarstva Hrvatske i Ministarstva šumarstva Bavarske za pokretanje međunarodnog projekta CRONFI. Bio je aktivan kao izvanredni član Akademije šumarskih znanosti, član Hrvatskog šumarskog društva, Hrvatskog biometrijskog društva i Hrvatskog ekološkog društva, a Hrvatsko šumarsko društvo mu je dodijelilo priznanje i Srebrnjak Kralj Tomislav za višegodišnji rad za dobrobit šumarske struke. Osim riječi koje govore o životu, radu i doprinosu profesora Lukića šumarskoj struci i znanosti i koje ostaju zapisane, posebno su važna i sjećanja koja ostaju trajno zabilježena u nama o profesoru Lukiću kao čovjeku izuzetna poštenja i nedostižne dobrote. Njegova vedra pojava zvonka glasa, neposrednost, iskrenost i otvorenost duše ravne čistoći duše djeteta, urezala se u generacije studenata koje je poučavao ne samo struci, već i životu te sjećanja brojnih kolega, suradnika i prijatelja s kojima se družio i surađivao. Bio je posebno skroman čovjek koji se znao istinski radovati običnim i malim stvarima u životu. U odnosima prema kolegama i suradnicima sebe je uvijek stavljao na zadnje mjesto, uvijek je imao vremena i dobre volje za druge, i požrtvovno je znao preuzimati na sebe i obveze drugih, ne sjećam se da je ikad bilo drukčije. Njegova nesebičnost i milostivost je bila bezgranična, čak i u partijama preferansa. Sjećam se kako je, dok smo se na terenskim nastavama opuštali uz preferans, znao poklanjati štihove kako bi i suigrači prošli, često puta i uz cijenu vlastitog pada. To je bio profesor Lukić, čovjek kako sam ga doživio i kako će ostati u mome, a sigurno i u vašem sjećanju, čovjek od kojega se opraštamo s tugom. Ne možemo naći odgovor na pitanje zašto je morao otići, baš u trenutku kada je bio na pragu rješavanja važnih životnih pitanja i kada je trebao uživati u plodovima svoga mukotrpnog, časnog i poštenog rada, i u svojoj obitelji koju je istinski volio. Molimo suprugu Anu, kćer Katarinu i sina Ivana da prime našu duboku i iskrenu sućut i da nađu dovoljno snage u vjeri i ljubavi za daljnji život. A svi mi, učimo se biti bolji prema sebi i prema drugima, a isto tako učimo cijeniti i na pravi način uživati dobrotu drugih. Tako će život profesora Lukića koji je proveo među nama ostvariti svoj potpuni smisao. Dragi profesore hvala Ti za sve što si učinio za šumarsku struku i znanost, za svako dobro koje smo doživjeli od Tebe i za sve dobro koje će biti potaknuto u nama na spomen Tvoga lika. Počivao u miru Božjem i neka Ti svijetli Svjetlost vječna. Juro Čavlović |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2005 str. 93 <-- 93 --> PDF |
Bibliografija Izv. prof. dr. sc. Nikole Lukića 1. L u k i ć, N., 1978.: Daljinska istraživanja u suborbitalnim i orbitalnim snimcima, Šumarski list 102(11–12): 532–534, Zagreb. 2. Lukić, N.,1978.: Zloutekova elektronska promjerka. Šumarski list 102 (11–12): 535–536, Zagreb. 3. Lukić, N., 1980.: Karta Gospodarske jedinice Vinica- Kobiljača s unutarnjim razdjeljenjem, šumarija Pokupsko – ŠG Sisak, u sklopu uređajnog elaborata Gospodarske osnove za g.j. Vinica Kobiljača (format A0). 4. L u ki ć , N., 1981.: Ispitivanje pouzdanosti fotointerpretacijske inventure drvnih masa šuma jele u odnosu na listu podataka dobivenu mjernom fotointerpretacijom. Šumarski list 105 (3–4): 133–145, Zagreb, Lit. 8. Zusammenfassung. 5. L u k ić , N., 1984.: Izmjera jednodobnih sastojina primjenom uzoraka promjenljive vjerojatnosti selekcije. Glasnik za šumske pokuse, Vol. 22: 5–377, Zagreb. 6. L u k i ć , N., 1984.: Zöhrer F.: Forstinventur, Ein Leitfaden für Studium und Praxis. Šumarski list 108 (5–6): 251–252, Zagreb. 7. Lukić, N.,1985.: O visinomjeru SUUNTO. Šumarski list 109 (1–2): 80–83. Zagreb. 8. P r an j i ć , A. & N. L u k i ć , 1986.: Oblični broj i dvoulazne tablice volumena crnike (Quercus ilex L.). Glasnik za šumske pokuse, Poseb. izdanje 2: 169–177, Zagreb. 9. L u ki ć , N., 1986.: Sistem “Digitalpositiometar” – nova mogućnost očitavanja godova. Šumarski list 110 (1–2): 69–73, Zagreb. 10. Lukić , N., 1986.: Proslava 125 godina šumarske nastave i znanstvene nagrade u SR Hrvatskoj. Šumarski list 110 (3–4): 105–11, Zagreb. 11. L u ki ć , N., 1986.: Jan Jenih: Vel’iky obrazovy atlas lesa, Šumarski list 110 (3–4): 147–148, Zagreb. 12. Lukić , N., 1986.: Primjena računara kod izjednačavanja sastojinske visinske krivulje. Kolokvij o bukvi. Velika-Sl. Požega 22.–24. 11. 1986. Šumarski fakultet Zagreb, str. 73–76, Zusammenfasung. 13. Lu k i ć, N., 1987.: Lipovljanski susreti ‘86. Šumarski list 111 (3–4): 167-170, Zagreb. 14. Lukić , N., 1987.: Prof. dr. Ana Pranjić: Šumarska biometrika. Šumarski list 111 (3–4): 171–172. Zagreb. 15. Lukić , N.,1987.: Doprinos pripadnika narodnosti u razvoju šumarskih društvenih organizacija i obrazovnih ustanova u Hrvatskoj. Šumarski list 111 (3–4): 149–157, Lit. 7. Summary, Zagreb. 16. L u k ić , N.,1987.: Izmjera sastojina sa uzorcima promjenljive vjerojatnosti selekcije. Šumarstvo i prerada drveta 7–9, str. 277–288, Sarajevo, Lit. 9. 17. P r pi ć , B., N. L u k i ć i grupa autora, 1987.: Studija biološko-ekološkog i gospodarskog rješenja šuma Turopoljski lug ugrožene propadanjem. Zagreb. 18. P r pi ć , B., N. L uk i ć i grupa autora, 1987.: Studija hidrološke sanacije šume Repaš. Zagreb. 19. Lukić , N., 1988.: Udaljenosti između dominantnih stabala obične bukve (Fagus silvatica L.) u jednodobnim sastojinama. Šumarski list 112 (3–4): 115–124, Zagreb. 20. Pranjić, A., V. Hitrec & N. Lukić, 1988.: Praćenje razvoja sastojina hrasta lužnjaka tehnikom simuliranja. Glasnik za šumske pokuse, Vol. 24: 133–149, Zagreb. 21. P r a n j i ć, A. & N. L uk i ć , 1989.: Prirast stabala hrasta lužnjaka kao indikator stanišnih promjena. Glasnik za šumske pokuse, Vol. 25: 79–94, Zagreb, Lit. 14. Summary. 22. Vukelić, J. & N. Lukić, 1989.: Savjetovanje “Šume Hrvatske u današnjim ekološkim i gospodarskim uvjetima”. Drvenik. Šumarski list 113 (1–2): 75–76, Zagreb. 23. Pranjić, A. & N. Lukić, 1990.: Razvoj stabala crnog bora i hrasta medunca istarskog područja. Glasnik za šumske pokuse, Vol. 26: 433–446, Zagreb. 24. Lukić, N.,1992.: Prirast obične bukve u panonskom dijelu Hrvatske (Utjecaj emisije ili čovjekovog rada?) Šum. list 116 (3–5): 113–121, Zagreb. 25. Lukić, N.,1992.: Utjecaj strukturnih promjena jednodobnih bukovih sastojina na visinski i debljinski prirast. Glasnik za šumske pokuse, Vol. 28: 1–48, Zagreb, 26. Lukić , N. & T. Kružić,1992.: Razvoj obične bukve (Fagus sylvatica L.) na trajnoj plohi Medvedjak. Šum. list 116 (11–12): 501–513, Zagreb 1992. 27. Lukić, N.,1992.: Primjena Levakovićeve formule rasta u dendrokronologiji. Zbornik Centra HAZU, str. 117–123, Vinkovci, Lit. 7, Zusammenfasung. 28. L u ki ć , N., 1992.: Još nešto o jubilarnoj Gospodarsko- šumarskoj izložbi 1891. godine u Zagrebu. Šumarski list 116 (6–8): 327–330, Zagreb, Lit. 1, Summary. 29. Lukić , N.,1992.: Šumarski i lovački muzeji. Monografija Šuma u Hrvatskoj, str. 295–296, Zagreb, Lit. 18, Summary. 30. Lukić, N.,1993.: Inventarizacija šuma u sklopu višenamjenskog korištenja šuma. Glasnik za šumske pokuse. Poseb. izdanje 4: 133–138, Zagreb. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2005 str. 94 <-- 94 --> PDF |
31. Lukić , N., 1993.: Metode i tehnika znanstvenog rada (skripta za poslijediplomski studij Šumarskog odsjeka). Izd. autor. 48 str., Zagreb, Lit. 20. 32. Lukić, N., 1994.: Procjena prirodnih ljepota NP “Paklenica”. Simpozij povodom 45. godišnjice NP “Paklenica”, Paklenički zbornik: 325–327, Starigrad – Paklenica. 33. Lukić, N. & T. Kružić, 1994.: The increment of Black alder as monitoring forest conditions in the Turopoljski lug forest. Proceedings of the 16th International Conference on Information Technology Interfaces – ITI: 435–440, Pula. 34. Lukić, N. & T. Kružić, 1995.: Dendrokronološka analiza alepskog bora (Pinus halepensis Mill.) na otoku Mljetu. Simpozij prirodne značajke i društvena valorizacija otoka Mljeta: 329–336, Pomena, otok Mljet. 35. Lukić , N., 1996: Antun Levaković, Svjetski odjeci Levakovićevih radova. Znanost u Hrvata: prirodoslovlje i njegova primjena – znanstvena izložba i knjiga: 526–527, MGC, Zagreb. 36. Lukić, N., K. Šegotić & T. Kružić, 1996.: Procjena distribucije visina obične bukve (Fagus silvatica L.) pomoću Markovljevih lanaca. Unapređenje proizvodnje biomase šumskih ekosustava: 125-130, Skrb za hrvatske šume od 1846. do 1996., Šumarski fakultet Sveučilišta & Šumar. inst. Jastrebar., Zagreb. 37. Lukić, N. & T. Kružić, 1996.: Procjena biomase obične bukve (Fagus silvatica L.) u panonskom dijelu Hrvatske.Unapređenje proizvodnje biomase šumskih ekosustava: 131-136, Skrb za hrvatske šume od 1846. do 1996., Šumarski fakultet Sveučilišta & Šumar. inst. Jastrebar., Zagreb. 38. Lukić, N., T. Kružić & S. Babić, 1996.: Dendrokronološka istraživanja dvostruke bijeli na hrastovim stablima. Zaštita šuma i pridobivanje drva: 135–142, Skrb za hrvatske šume od 1846. do 1996., Šumarski fakultet Sveučilišta & Šumar. inst. Jastrebar., Zagreb. 39. Mayer, B., N. Lukić & G. Bušić, 1996.: Utjecaj kolebanja podzemnih i površinskih voda na promjenljivost širine godova i sušenje hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u Varoškom lugu, Česmi i Bolčanskom lugu. Zaštita šuma i pridobivanje drva: 191-210, Skrb za hrvatske šume od 1846. do 1996., Šumarski fakultet Sveučilišta & Šumar. inst. Jastrebar., Zagreb. 40. Lu k i ć, N., A. P r a n ji ć , T. K r u ž i ć , S. B ab i ć , 1996: Dendrokronološka istraživanja u šumama Pokupskog bazena. Nizinske šuma Pokupskog bazena. Ur. Gračan, J. i dr., Radovi 31 (1–2): 125–130, Šumarski institut Jastrebarsko. 41. Lukić, N., 1996: Faustmannov visinomjer, Presslerovo svrdlo, Promjerka štap. Znanost u Hrvata: prirodoslovlje i njegova primjena – znanstvena izložba i knjiga: 528–529, MGC, Zagreb. 42. Benko, M., N. Lukić & L. Szirovicza, 1996.: Relations of photogrammetry assesment of visible part of tree crown common oak (Quercus robur L.) on tree volume. Proceedings from IUFRO Conference: Modelling Regeneration Success and Early Growth of Forest Stands: 540–548, Copenhagen. 43. Lukić, N., A. Pranjić, T. Kružić & S. Bab i ć , 1996.: Dendrokronološka istraživanja u šu- mama pokupskog bazena. Rad. Šumar. inst. Jastrebar. 31 (1–2) : 125–130, Jastrebarsko. 44. Pranjić, A. & N. Lukić, 1997.: Izmjera šuma. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 410 pp. 45. L u ki ć , N., 1997.: Decline the radial increment of Aleppo Pine (Pinus halepensis Mill.) in Croatia. Medzinárodná vedecká konferencia LES-DREVO- ŽIVOTNÉ PROSTREDIE ‘97. Technická univerzita vo Zvolene. Sekcia: 2. Rastové procesý a pestovanie lesov v zmenených ekologických podmienkach: 1–5, Zvolen, Slovačka. 46. Benko, M., L. Szirovicza & N. Lukić, 1997.: A trend in the development of stand basal area of Pedunculate Oak in the association Genisto elatae - Quercetum roboris and the ecological management forest type II-G-20. Proceedings from IUFRO Conference: Empirical and Process- based models for forest tree and Stand growth simulation: 10 pp., Oeiras, Portugal. 47. Lukić, N. & M. Vojinović, 1997.: Decline of Aleppo Pine (Pinus halepensis Mill.) on the Island of Korčula. Znanje za gozd: zbornik ob 50. Obletnici obstoja i delovanja Gozdarskega inštituta Slovenije: 253–258, Gozdarski inštitut Slovenije, Ljubljana. 48. Lukić , N., 1998: Zavod za uređivanje šuma. Sveučilišna šumarska nastava u Hrvatskoj 1898–1998 – monografija, II knjiga: 287–365, Ur. S. Matić, Šum. fak. Sveučilišta u Zagrebu, ISBN 953–6307–37–5. 49. Lukić, N., 1998: Terenska nastava. Sveučilišna šumarska nastava u Hrvatskoj 1898–1998 – monografija, II knjiga: 615–620, Ur. S. Matić, Šum. fak. Sveučilišta u Zagrebu, ISBN 953–6307–37–5. 50. L uk i ć , N., 1998: Poslijediplomska nastava. Sveučilišna šumarska nastava u Hrvatskoj 18981998 – monografija, II knjiga: 621–625, Ur. S. Matić, Šum. fak. Sveučilišta u Zagrebu, ISBN 953–6307–37–5. 51. Lukić, N., 1998: Nastavno-pokusni šumski objekt Velika. Sveučilišna šumarska nastava u Hrvatskoj 1898–1998 – monografija, IV knjiga: 77–88, Ur. J. Vukelić, Šum. fak. Sveučilišta u Zagrebu, ISBN 953–6307–37–9. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2005 str. 95 <-- 95 --> PDF |
52. Lukić, N., 1999: Dendroklimatološka analiza obične bukve (Fagus sylvatica L.) sa Papuka. Šum. list 123(1–2): 29–35, Zagreb. 53. Čavlović, J., M. Božić, N. Lukić, 1999: Regulation and management of selection forests in the management unit Belevine (Uređivanje i gospodarenje prebornom šumom u gospodarskoj jedinici Belevine). Emerging Harvestingissues in Technology Transition, at the end of Century. Inter. Conf. of IUFRO working groups 3.04.00, 3.06.00 and 3.07.00, University of Zagreb-Faculty of Forestry, Forest Research Institute Jastrebarsko and Hrvatske šume Inc. Zgb., Opatija. 54. H i t r ec , V., K. Š e g o t ić , N. L u k i ć , B. D al b e- lo, 1999: The Use of Forest Management Models. From Theory to Practice, Gaps and Solutions in Mangerial Economics and Accouting in Forestry: 249–256, Editors: Sisak, L., Jöbstl, H., Merlo, M., IUFRO working groups 4.04.02 and 4.13.00, Česká zemedelská univerziteta v Praze. 55. Benko, M., L. Szirovicza, N. Lukić, 1999: A trend in the development of stand basal area of pedunculate oak in the association Genisto elatae-Quercetum roboris and the ecological- management forest type II-G-20. Empirirical and process-based models for forest tree and stand growth simulation (IUFRO 4.01., 21–27. September 97, Oeiras-Portugal) – scientific book: 111–118, Ur. A. Amaro, M. Tomé, Lisa- bon, ISBN 972–689–154–X/139925/99. 56. L u ki ć , N., J. Č a v l o v i ć, Ž. Ga l i ć , 2000: Elements development of pedunculate oak (Quercus robur L.) forest monitored with cluster analysis. Poster abstracts on Inter. Conf. OAK 2000, IUFRO working groups 1.06.00 and 2.08.05, Zagreb. 57. Čavlović, J., M. Božić, N. Lukić, 2000: Trends in forest and timberland values in the dynamic system of an even-aged forest of pedunculate oak in the management unit Josip Kozarac. Glas. šum. pokuse 37: 83–93, Zagreb. 58. Lukić , N., 2000: Prof. dr. sc. Mladenu Figuriću dodijeljen počasni doktorat (Dr. Honoris causa) Tehničkog Univerziteta u Zvolenu, R. Slovačka. Šum. list 124 (9–10): 563–565, Zagreb. 59. Čabaravdić, A., N. Lukić, 2001: Aplikacija teorijskih raspodjela na debljinsku strukturu jednodobnih sastojina smrče (Picea abies Karst.) u Bosni i Hercegovini. Radovi Šum. fak. 31 (1): 33–59, Sarajevo. 60. Božić, M., J. Čavlović, N. Lukić, 2001: Analiza utjecaja gospodarenja jelovim šumama na radijalni prirast jelovih stabala. Znanost u potrajnom gospodarenju hrvatskim šumama – znanstvena knjiga: 407–412, Ur. . Matić i dr., Šum S SS. fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Šumarski institut Jastrebarsko, Zagreb, ISBN 953–6307–55–3. 61. Galić , Ž., N. Lu kić , K. Š e g oti ć, 2001: Razvoj bonitetnog indeksa (SI) u jednodobnim bukovim sastojinama. Znanost u potrajnom gospodarenju hrvatskim šumama – znanstvena knjiga: 423–428, Ur. S. Matić i dr., Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Šumarski institut Jastrebarsko, Zagreb, ISBN 953–6307–55–3. 62. Benko, M., N. Lukić, L. Szirovicza, 2001: Oak forest modelling and sustainable management in ecological managament forest type II-G-10. Inter. IUFRO Conf. Forest Modellingfor Ecosystem Management, Forest Certification, and Sustainable Management, Proceedings: 465–469, Ed.: Valerie LeMay & P. Marshall, Vancouver, BC, Canada. 63. Lukić, N., Ž. Galić, J. Čavlović, 2001: Dendrokronološka analiza debljinskog prirasta lužnjakovih sastojina u šumama Žutica i Opeke. Znanost u potrajnom gospodarenju hrvatskim šumama – znanstvena knjiga: 435–445, Ur. S. Matić i dr., Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Šumarski nstitut Jastrebarsko, Zagreb, ISBN 953–6307–55–3. 64. Šušnjar, M., N. Lukić, 2002: Dvoulazne tablice obujama stabala jele u gospodarskoj jedinici “Belevina”, Gorski Kotar. Šum. list 128 (9–10): 537–544, Zagreb. CAB AN (vidi prilog separat) 65. Čabaravdić, A., N. Lukić, 2002: The Optimization in Forest Inventory on Regional Level in Bosnia and Herzegovina. Glas.šum.pokuse 39: 133–153, Zagreb. 66. Lukić , N., Z. Seletković, 2003: Dendroclimatological Analysis of Radial increment of Pedunculate Oak (Quercus robur L.) in the Permanent Experimental Plot Opeke – Lipovljani. Ekológia (Bratislava) 22, Supllement 3/2003: 189–198. 67. Šegotić, K., N. Lukić, A. Jazbec, M. Božić, 2003: Managing the educational and experimental forest site Duboka with the AHP. Poster abstracts on Decision support for multiple purpose forestry. A transdisciplinary conference on the development and application of decision support tools for forest management, IUFRO working groups 4.11.03 and 1.05.06 and BOKU- University of Natural Resources and Applied Life Sciences, Vienna. |