DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2005 str. 91     <-- 91 -->        PDF

IN MEMORIAM


Dr. sc. NIKOLA LUKIĆ – izvanredni profesor


(2. 12. 1948 – 29. 7. 1995)
Iznenadna i tragična smrt profesora
Lukića zatekla nas je i šokirala
u nevjerici i neprihvaćanju strašne
istine da je napustio naš svijet. Njegov
prerani odlazak neizrecivo je
veliki gubitak i bol za njegovu obitelj,
suprugu, kćer i sina, kojima je
bio jedini i najvažniji oslonac, gubitak
za hrvatsko šumarstvo i šumarsku
struku i za sve nas koji smo na
bilo koji način bili vezani uz njegovu
osobu i njegov rad. Teško nam je
bilo prihvatiti istinu da se neće vratiti
s odmora kako bi nastavio i dovršio
sve započete zadatke koje smo
mu mi ili koje si je sam postavio, ili
kako bi započeo s novim. Jer, napustio
nas je u naponu svoje znanstveničke
i pedagoške karijere i izostanak
njegovog bogatog pedagoškog i
znanstveno-istraživačkog iskustva
odrazit će se na sadašnje i buduće
generacije studenata, postdiplomanata
i doktoranata. Sve zaustavljene
i otvorene zadaće i obveze koje su
ostale iza profesora Lukića nijemo
nas podsjećaju da fizički više nije
među nama i obavezuju na to kako
moramo nastaviti dalje. Prisjetimo
se u ovome trenutku životnog puta i
posebne osobe profesora Lukića.


Rođen je u Osijeku 2. prosinca
1948. godine i odgojen u duhu tradicionalnih
obiteljskih i kršćanskih
vrijednosti. Dojmovi i iskustva
koja je ponio iz djetinjstva o slavonskim
šumama uz oca koji je radio
kao šumar, zasigurno su odredili
negov razvoj, njegovo buduće
školovanje i životni put.


Nakon završetka osnovne škole
u Osijeku, s obitelji prelazi u Zagreb,
gdje 1968. godine završava
gimnaziju. Upisuje Šumarski fakultet
u Zagrebu i diplomira 1975. godine.
Kratko vrijeme radi u Sekciji
za uređivanje šuma pri Šumskom


gospodarstvu Sisak, kao taksator.
Međutim, svoj pravi poziv započinje
dolaskom na Šumarski fakultet
Sveučilišta u Zagrebu, gdje od
1977. godine počinje raditi kao
asistent na Katedri za dendrometriju
na predmetu Dendrometrija s
biometrikom. Pod mentorstvom
profesorice Pranjić, započeo je svoj
razvoj s posebnom filozofijom pristupa
u organizaciji znanstvenog i
pedagoškog rada u biometrici, dendrometriji
i inventarizaciji šuma,
preuzimajući savjesno i predano nasljeđe
visoke razine stručne i znanstvene
djelatnosti svojih prethodnika.
Izabran je u zvanje asistenta
1985., docenta 1991. i izvanrednog
profesora 1993. i 1998. godine.


Profesor Lukić uspješno započinje
svoj znanstveni rad obranom
magistarskog rada 1983. godine i
potvrđuje ga obranom doktorata
1990. godine, iako u teškom životnom
razdoblju privatnog života,
kada se požrtvovno brinuo o teško


bolesnim roditeljima, svojstveno samo
svjesnoj, zahvalnoj i odgovornoj
djeci, i bio pred zasnivanjem vlastite
obitelji. U oba rada bavi se izmjerom
i istraživanjem strukture, prirasta
i razvoja jednodobnih sastojina.
Koristeći biometrijske metode
jedno i višedimenzionalnih analiza
višegodišnje skupljanih podataka,
istraživanja usmjerena na promatranje
kretanja elemenata strukture
jednodobnih sastojina u prostoru i
vremenu, te utjecaja promjena pojedinih
elemenata (promjer, visina,…)
na promjene visinskog i debljinskog
prirasta, dala su velik doprinos u području
planiranja i donošenju smjernica
gospodarenja, posebno bukovim
šumama.


Tematsko područje Dendrokronologije
u okviru interdisciplinarnih
istraživanja, profesor Lukić nastavio
je razvijati u pogledu primjene
vremenskih serija i biometrijskih
metoda za proučavanje kretanja
prirasta utjecanog klimatskim
čimbenicima. Unutar tematskog
područja uzimanja uzoraka i izmjera
sastojina, primjenom modernih
metoda i instrumenata modificirao
je specifične znanstvene originalne
metode ekonomičijeg uzimanja
uzoraka za naše šume. Tim istraživanjima
postavio je temelje unaprjeđenja
terestričkih taksacijskih
radova u šumarstvu Hrvatske.


U svom 28-godišnjem znanstveno-
istraživačkom radu bio je suradnik
ili voditelj 13 istraživačkih projekata
i zadataka u Hrvatskoj. Sudjelovao
je na pedesetak znanstvenih
i stručnih skupova i ekskurzija u
zemlji i inozemstvu. Objavio je do
sada preko 60 znanstvenih, stručnih
i ostalih radova.


Tijekom cijelog tog vremena
istodobno se posvetio usavršavanju




ŠUMARSKI LIST 9-10/2005 str. 92     <-- 92 -->        PDF

svog pedagoškog i nastavnog rada.
Na samom početku, 1978. polaže
ispit pedagoške izobrazbe u Centru
za pedagošku izobrazbu i istraživanja.
U nekoliko navrata od
1981–1987. godine boravi na specijalizaciji
u Zvolenu kod profesora
Hubača, Priesola i Šmelka. Na dodiplomskom
studiju održavao je
nastavu iz Biometrike i Dendrometrije,
a na poslijediplomskim studijima
predavao je Metode i tehnika
znanstvenog rada, Planiranje pokusa,
i još 3 stručna predmeta. Kao
predani pedagog i nastavnik, objavio
je tri interne skripte i udžbenik
Izmjera šuma u koautorstvu. Mentorstva
prilikom obranjenih prek
prekpreko
oo
30 diplomskih, 7 magistarskiih
hh i 3
doktorska rada govore o njegovoj
velikoj otvorenosti za istraživački
rad sa studentima i sklonosti prema
odgajanju budućih stručnjaka i
znanstvenika. Surađivao je sa Šumarskim
fakultetom i Šumarskim
institutom u Ljubljani, Šumarskim
fakultetom u Sarajevu, te sa Šumarskim
fakultetom u Zvolenu. Tijekom
školske godine 1998/1999. bio
je gost nastavnik na dodiplomskom
i poslijediplomskom studiju na Šumarskom
fakultetu Univerziteta u
Sarajevu. Posebno je bio uključen u
aktivnostima priprema i provedbe
reforme diplomskih i poslijediplomskih
studija prema bolonjskim
kriterijima.


Profesor Lukić bio je uključen i
u brojne društvene i stručne aktivnosti
tijekom svoga rada na Šumarskom
fakultetu. U akademskim
školskim godinama 1980/81. i
1981/82. obnašao je funkciju tajnika
Vijeća Šumarskog odjela, predstojnikom
Katedre za dendrometriju
bio je od 1992-1993. godine,
dužnost zamjenika upravitelja Nastavno
pokusno šumskog objekta
Lipovljani obavlja od 1987. do
1992. godine, a od 1992. do 2005.
godine je bio upravitelj Nastavno
pokusno šumskog objekta Duboka,
od 1998. godine predstojnik je Zavoda
za uređivanje šuma. Od 1998.
do 2000. godine obavljao je duž


nost prodekana Šumarskog odsjeka.
Osim toga, u radu Fakulteta kao
član Vijeća fakulteta, te kao član Izvršnog
odbora za šume i kao upravitelj
Nastavno pokusno šumskog
objekta Duboka, uz potporu ostalih
zaposlenika izvršio je rekonstrukciju
i privođenje objekta nastavnoj i
znanstveno-istraživačkoj funkciji.
Tijekom zadnjih desetak godina
kvalitetno i pedagoški ispravno
kreirao je raspored predavanja i
vježbi na Šumarskom odsjeku. Bio
je aktivni član uredništva časopisa
Šumarski list i Mehanizacija šumarstva,
te je recenzirao više radova
za tiskovine “Šumarski list”,
“Mehanizacija šumarstva”, “Glasnik
za šumske pokuse” i “Radovi”.
Radio je u Povjerenstvima za izbor
ili reizbor djelatnika na Šumarskom
fakultetu i Šumarskom institutu
Jastrebarsko, u Povjerenstvima
Ministarstva šumarstva i poljoprivrede
na recenziji planova i programa
gospodarenja šumama. Bio je
inicijator pokretanja stalne edukacije
stručnjaka iz uređivanja šuma.
Kao gorljivi pobornik provedbe
prve nacionalne inventure šuma u
Hrvatskoj, a usud je htio da ne doživi
njen sam početak, sudjelovao
je u radu mješovite radne grupe Ministarstva
poljoprivrede i šumarstva
Hrvatske i Ministarstva šumarstva
Bavarske za pokretanje međunarodnog
projekta CRONFI. Bio je
aktivan kao izvanredni član Akademije
šumarskih znanosti, član Hrvatskog
šumarskog društva, Hrvatskog
biometrijskog društva i Hrvatskog
ekološkog društva, a Hrvatsko
šumarsko društvo mu je dodijelilo
priznanje i Srebrnjak Kralj Tomislav
za višegodišnji rad za dobrobit
šumarske struke.


Osim riječi koje govore o životu,
radu i doprinosu profesora Lukića
šumarskoj struci i znanosti i koje
ostaju zapisane, posebno su važna i
sjećanja koja ostaju trajno zabilježena
u nama o profesoru Lukiću
kao čovjeku izuzetna poštenja i nedostižne
dobrote. Njegova vedra
pojava zvonka glasa, neposrednost,


iskrenost i otvorenost duše ravne
čistoći duše djeteta, urezala se u generacije
studenata koje je poučavao
ne samo struci, već i životu te sjećanja
brojnih kolega, suradnika i
prijatelja s kojima se družio i surađivao.
Bio je posebno skroman čovjek
koji se znao istinski radovati
običnim i malim stvarima u životu.
U odnosima prema kolegama i suradnicima
sebe je uvijek stavljao na
zadnje mjesto, uvijek je imao vremena
i dobre volje za druge, i požrtvovno
je znao preuzimati na sebe i
obveze drugih, ne sjećam se da je
ikad bilo drukčije. Njegova nesebičnost
i milostivost je bila bezgranična,
čak i u partijama preferansa.
Sjećam se kako je, dok smo se na
terenskim nastavama opuštali uz
preferans, znao poklanjati štihove
kako bi i suigrači prošli, često puta
i uz cijenu vlastitog pada.


To je bio profesor Lukić, čovjek
kako sam ga doživio i kako će ostati
u mome, a sigurno i u vašem sjećanju,
čovjek od kojega se opraštamo
s tugom. Ne možemo naći odgovor
na pitanje zašto je morao otići,
baš u trenutku kada je bio na
pragu rješavanja važnih životnih
pitanja i kada je trebao uživati u
plodovima svoga mukotrpnog, časnog
i poštenog rada, i u svojoj obitelji
koju je istinski volio. Molimo
suprugu Anu, kćer Katarinu i sina
Ivana da prime našu duboku i iskrenu
sućut i da nađu dovoljno snage u
vjeri i ljubavi za daljnji život. A svi
mi, učimo se biti bolji prema sebi i
prema drugima, a isto tako učimo
cijeniti i na pravi način uživati dobrotu
drugih. Tako će život profesora
Lukića koji je proveo među
nama ostvariti svoj potpuni smisao.


Dragi profesore hvala Ti za sve
što si učinio za šumarsku struku i
znanost, za svako dobro koje smo
doživjeli od Tebe i za sve dobro
koje će biti potaknuto u nama na
spomen Tvoga lika. Počivao u miru
Božjem i neka Ti svijetli Svjetlost
vječna.


Juro Čavlović




ŠUMARSKI LIST 9-10/2005 str. 93     <-- 93 -->        PDF

Bibliografija Izv. prof. dr. sc. Nikole Lukića


1. L u k i ć, N., 1978.: Daljinska istraživanja u suborbitalnim
i orbitalnim snimcima, Šumarski list
102(11–12): 532–534, Zagreb.
2. Lukić, N.,1978.: Zloutekova elektronska promjerka.
Šumarski list 102 (11–12): 535–536, Zagreb.
3. Lukić, N., 1980.: Karta Gospodarske jedinice Vinica-
Kobiljača s unutarnjim razdjeljenjem, šumarija
Pokupsko – ŠG Sisak, u sklopu uređajnog
elaborata Gospodarske osnove za g.j. Vinica
Kobiljača (format A0).
4. L u ki ć , N., 1981.: Ispitivanje pouzdanosti fotointerpretacijske
inventure drvnih masa šuma jele u
odnosu na listu podataka dobivenu mjernom
fotointerpretacijom. Šumarski list 105 (3–4):
133–145, Zagreb, Lit. 8. Zusammenfassung.
5. L u k ić , N., 1984.: Izmjera jednodobnih sastojina
primjenom uzoraka promjenljive vjerojatnosti
selekcije. Glasnik za šumske pokuse, Vol. 22:
5–377, Zagreb.
6. L u k i ć ,
N., 1984.: Zöhrer F.: Forstinventur, Ein
Leitfaden für Studium und Praxis. Šumarski list
108 (5–6): 251–252, Zagreb.
7. Lukić, N.,1985.: O visinomjeru SUUNTO. Šumarski
list 109 (1–2): 80–83. Zagreb.
8. P r an j i ć , A. & N. L u k i ć , 1986.: Oblični broj i
dvoulazne tablice volumena crnike (Quercus
ilex L.). Glasnik za šumske pokuse, Poseb. izdanje
2: 169–177, Zagreb.
9. L u ki ć , N., 1986.: Sistem “Digitalpositiometar” –
nova mogućnost očitavanja godova. Šumarski
list 110 (1–2): 69–73, Zagreb.
10. Lukić , N., 1986.: Proslava 125 godina šumarske
nastave i znanstvene nagrade u SR Hrvatskoj.
Šumarski list 110 (3–4): 105–11, Zagreb.
11. L u ki ć , N., 1986.: Jan Jenih: Vel’iky obrazovy atlas
lesa, Šumarski list 110 (3–4): 147–148, Zagreb.
12. Lukić , N., 1986.: Primjena računara kod izjednačavanja
sastojinske visinske krivulje. Kolokvij
o bukvi. Velika-Sl. Požega 22.–24. 11. 1986. Šumarski
fakultet Zagreb, str. 73–76, Zusammenfasung.
13. Lu k i ć, N., 1987.: Lipovljanski susreti ‘86. Šumarski
list 111 (3–4): 167-170, Zagreb.
14. Lukić , N., 1987.: Prof. dr. Ana Pranjić: Šumarska
biometrika. Šumarski list 111 (3–4): 171–172.
Zagreb.
15. Lukić , N.,1987.: Doprinos pripadnika narodnosti
u razvoju šumarskih društvenih organizacija i
obrazovnih ustanova u Hrvatskoj. Šumarski list
111 (3–4): 149–157, Lit. 7. Summary, Zagreb.
16.
L u k ić , N.,1987.: Izmjera sastojina sa uzorcima
promjenljive vjerojatnosti selekcije. Šumarstvo i
prerada drveta 7–9, str. 277–288, Sarajevo, Lit. 9.
17. P r pi ć , B., N. L u k i ć i grupa autora, 1987.: Studija
biološko-ekološkog i gospodarskog rješenja
šuma Turopoljski lug ugrožene propadanjem.
Zagreb.
18. P r pi ć , B., N. L uk i ć i grupa autora, 1987.: Studija
hidrološke sanacije šume Repaš. Zagreb.
19. Lukić , N., 1988.: Udaljenosti između dominantnih
stabala obične bukve (Fagus silvatica L.) u
jednodobnim sastojinama. Šumarski list 112
(3–4): 115–124, Zagreb.
20. Pranjić, A., V. Hitrec & N. Lukić, 1988.:
Praćenje razvoja sastojina hrasta lužnjaka tehnikom
simuliranja. Glasnik za šumske pokuse,
Vol. 24: 133–149, Zagreb.
21. P r a n j i ć, A. & N. L uk i ć , 1989.: Prirast stabala
hrasta lužnjaka kao indikator stanišnih promjena.
Glasnik za šumske pokuse, Vol. 25: 79–94,
Zagreb, Lit. 14. Summary.
22. Vukelić, J. & N. Lukić, 1989.: Savjetovanje
“Šume Hrvatske u današnjim ekološkim i gospodarskim
uvjetima”. Drvenik. Šumarski list
113 (1–2): 75–76, Zagreb.
23. Pranjić, A. & N. Lukić, 1990.: Razvoj stabala
crnog bora i hrasta medunca istarskog područja.
Glasnik za šumske pokuse, Vol. 26: 433–446,
Zagreb.
24. Lukić, N.,1992.: Prirast obične bukve u panonskom
dijelu Hrvatske (Utjecaj emisije ili čovjekovog
rada?) Šum. list 116 (3–5): 113–121,
Zagreb.
25. Lukić, N.,1992.: Utjecaj strukturnih promjena jednodobnih
bukovih sastojina na visinski i debljinski
prirast. Glasnik za šumske pokuse, Vol. 28:
1–48, Zagreb,
26. Lukić , N. & T. Kružić,1992.: Razvoj obične
bukve (Fagus sylvatica L.) na trajnoj plohi Medvedjak.
Šum. list 116 (11–12): 501–513, Zagreb
1992.
27. Lukić, N.,1992.: Primjena Levakovićeve formule
rasta u dendrokronologiji. Zbornik Centra HAZU,
str. 117–123, Vinkovci, Lit. 7, Zusammenfasung.
28. L u ki ć , N., 1992.: Još nešto o jubilarnoj Gospodarsko-
šumarskoj izložbi 1891. godine u Zagrebu.
Šumarski list 116 (6–8): 327–330, Zagreb,
Lit. 1, Summary.
29. Lukić , N.,1992.: Šumarski i lovački muzeji. Monografija
Šuma u Hrvatskoj, str. 295–296, Zagreb,
Lit. 18, Summary.
30. Lukić, N.,1993.: Inventarizacija šuma u sklopu
višenamjenskog korištenja šuma. Glasnik za
šumske pokuse. Poseb. izdanje 4: 133–138,
Zagreb.


ŠUMARSKI LIST 9-10/2005 str. 94     <-- 94 -->        PDF

31. Lukić , N., 1993.: Metode i tehnika znanstvenog
rada (skripta za poslijediplomski studij Šumarskog
odsjeka). Izd. autor. 48 str., Zagreb, Lit. 20.
32. Lukić, N., 1994.: Procjena prirodnih ljepota NP
“Paklenica”. Simpozij povodom 45. godišnjice
NP “Paklenica”, Paklenički zbornik: 325–327,
Starigrad – Paklenica.
33. Lukić, N. & T. Kružić, 1994.: The increment of
Black alder as monitoring forest conditions in
the Turopoljski lug forest. Proceedings of the
16th International Conference on Information
Technology Interfaces – ITI: 435–440, Pula.
34. Lukić, N. & T. Kružić, 1995.: Dendrokronološka
analiza alepskog bora (Pinus halepensis
Mill.) na otoku Mljetu. Simpozij prirodne značajke
i društvena valorizacija otoka Mljeta:
329–336, Pomena, otok Mljet.
35. Lukić , N., 1996: Antun Levaković, Svjetski odjeci
Levakovićevih radova. Znanost u Hrvata: prirodoslovlje
i njegova primjena – znanstvena izložba
i knjiga: 526–527, MGC, Zagreb.
36. Lukić, N., K. Šegotić & T. Kružić, 1996.:
Procjena distribucije visina obične bukve (Fagus
silvatica L.) pomoću Markovljevih lanaca.
Unapređenje proizvodnje biomase šumskih ekosustava:
125-130, Skrb za hrvatske šume od
1846. do 1996., Šumarski fakultet Sveučilišta &
Šumar. inst. Jastrebar., Zagreb.
37. Lukić, N. & T. Kružić, 1996.: Procjena biomase
obične bukve (Fagus silvatica L.) u panonskom
dijelu Hrvatske.Unapređenje proizvodnje
biomase šumskih ekosustava: 131-136, Skrb za
hrvatske šume od 1846. do 1996., Šumarski fakultet
Sveučilišta & Šumar. inst. Jastrebar.,
Zagreb.
38. Lukić, N., T. Kružić & S. Babić, 1996.: Dendrokronološka
istraživanja dvostruke bijeli na
hrastovim stablima. Zaštita šuma i pridobivanje
drva: 135–142, Skrb za hrvatske šume od 1846.
do 1996., Šumarski fakultet Sveučilišta & Šumar.
inst. Jastrebar., Zagreb.
39. Mayer, B., N. Lukić & G. Bušić, 1996.: Utjecaj
kolebanja podzemnih i površinskih voda na
promjenljivost širine godova i sušenje hrasta
lužnjaka (Quercus robur L.) u Varoškom lugu,
Česmi i Bolčanskom lugu. Zaštita šuma i pridobivanje
drva: 191-210, Skrb za hrvatske šume od
1846. do 1996., Šumarski fakultet Sveučilišta &
Šumar. inst. Jastrebar., Zagreb.
40. Lu k i ć, N., A. P r a n ji ć , T. K r u ž i ć , S. B ab i ć ,
1996: Dendrokronološka istraživanja u šumama
Pokupskog bazena. Nizinske šuma Pokupskog
bazena. Ur. Gračan, J. i dr., Radovi 31 (1–2):
125–130, Šumarski institut Jastrebarsko.
41. Lukić, N., 1996: Faustmannov visinomjer, Presslerovo
svrdlo, Promjerka štap. Znanost u Hrvata:
prirodoslovlje i njegova primjena – znanstvena
izložba i knjiga: 528–529, MGC, Zagreb.


42. Benko, M., N. Lukić & L. Szirovicza, 1996.:
Relations of photogrammetry assesment of visible
part of tree crown common oak (Quercus
robur L.) on tree volume. Proceedings from
IUFRO Conference: Modelling Regeneration
Success and Early Growth of Forest Stands:
540–548, Copenhagen.
43. Lukić, N., A. Pranjić, T. Kružić & S. Bab
i ć , 1996.: Dendrokronološka istraživanja u šu-
mama pokupskog bazena. Rad. Šumar. inst. Jastrebar.
31 (1–2) : 125–130, Jastrebarsko.
44. Pranjić, A. & N. Lukić, 1997.: Izmjera šuma.
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 410 pp.
45. L u ki ć , N., 1997.: Decline the radial increment of
Aleppo Pine (Pinus halepensis Mill.) in Croatia.
Medzinárodná vedecká konferencia LES-DREVO-
ŽIVOTNÉ PROSTREDIE ‘97. Technická
univerzita vo Zvolene. Sekcia: 2. Rastové procesý
a pestovanie lesov v zmenených ekologických
podmienkach: 1–5, Zvolen, Slovačka.
46. Benko, M., L. Szirovicza & N. Lukić, 1997.:
A trend in the development of stand basal area of
Pedunculate Oak in the association Genisto
elatae - Quercetum roboris and the ecological
management forest type II-G-20. Proceedings
from IUFRO Conference: Empirical and Process-
based models for forest tree and Stand
growth simulation: 10 pp., Oeiras, Portugal.
47. Lukić, N. & M. Vojinović, 1997.: Decline of
Aleppo Pine (Pinus halepensis Mill.) on the
Island of Korčula. Znanje za gozd: zbornik ob
50. Obletnici obstoja i delovanja Gozdarskega
inštituta Slovenije: 253–258, Gozdarski inštitut
Slovenije, Ljubljana.
48. Lukić , N., 1998: Zavod za uređivanje šuma. Sveučilišna
šumarska nastava u Hrvatskoj
1898–1998 – monografija, II knjiga: 287–365,
Ur. S. Matić, Šum. fak. Sveučilišta u Zagrebu,
ISBN 953–6307–37–5.
49. Lukić, N., 1998: Terenska nastava. Sveučilišna
šumarska nastava u Hrvatskoj 1898–1998 –
monografija, II knjiga: 615–620, Ur. S. Matić,
Šum. fak. Sveučilišta u Zagrebu, ISBN
953–6307–37–5.
50. L uk i ć , N., 1998: Poslijediplomska nastava. Sveučilišna
šumarska nastava u Hrvatskoj 18981998
– monografija, II knjiga: 621–625, Ur. S.
Matić, Šum. fak. Sveučilišta u Zagrebu, ISBN
953–6307–37–5.
51.
Lukić, N., 1998: Nastavno-pokusni šumski
objekt Velika. Sveučilišna šumarska nastava u
Hrvatskoj 1898–1998 – monografija, IV knjiga:
77–88, Ur. J. Vukelić, Šum. fak. Sveučilišta u
Zagrebu, ISBN 953–6307–37–9.


ŠUMARSKI LIST 9-10/2005 str. 95     <-- 95 -->        PDF

52.
Lukić, N., 1999: Dendroklimatološka analiza
obične bukve (Fagus sylvatica L.) sa Papuka.
Šum. list 123(1–2): 29–35, Zagreb.
53. Čavlović, J., M. Božić, N. Lukić, 1999: Regulation
and management of selection forests in
the management unit Belevine (Uređivanje i
gospodarenje prebornom šumom u gospodarskoj
jedinici Belevine). Emerging Harvestingissues in Technology Transition, at the end of
Century. Inter. Conf. of IUFRO working groups
3.04.00, 3.06.00 and 3.07.00, University of
Zagreb-Faculty of Forestry, Forest Research Institute
Jastrebarsko and Hrvatske šume Inc.
Zgb., Opatija.
54. H i t r ec , V., K. Š e g o t ić , N. L u k i ć , B. D al b e-
lo, 1999: The Use of Forest Management
Models. From Theory to Practice, Gaps and Solutions
in Mangerial Economics and Accouting in
Forestry: 249–256, Editors: Sisak, L., Jöbstl, H.,
Merlo, M., IUFRO working groups 4.04.02 and
4.13.00, Česká zemedelská univerziteta v Praze.
55. Benko, M., L. Szirovicza, N. Lukić, 1999: A
trend in the development of stand basal area of
pedunculate oak in the association Genisto
elatae-Quercetum roboris and the ecological-
management forest type II-G-20. Empirirical
and process-based models for forest tree and
stand growth simulation (IUFRO 4.01., 21–27.
September 97, Oeiras-Portugal) – scientific
book: 111–118, Ur. A. Amaro, M. Tomé, Lisa-
bon, ISBN 972–689–154–X/139925/99.
56. L u ki ć , N., J. Č a v l o v i ć, Ž. Ga l i ć , 2000: Elements
development of pedunculate oak (Quercus
robur L.) forest monitored with cluster analysis.
Poster abstracts on Inter. Conf. OAK 2000,
IUFRO working groups 1.06.00 and 2.08.05,
Zagreb.
57.
Čavlović, J., M. Božić, N. Lukić, 2000:
Trends in forest and timberland values in the dynamic
system of an even-aged forest of pedunculate
oak in the management unit Josip Kozarac.
Glas. šum. pokuse 37: 83–93, Zagreb.
58. Lukić , N., 2000: Prof. dr. sc. Mladenu Figuriću
dodijeljen počasni doktorat (Dr. Honoris causa)
Tehničkog Univerziteta u Zvolenu, R. Slovačka.
Šum. list 124 (9–10): 563–565, Zagreb.
59. Čabaravdić, A., N. Lukić, 2001: Aplikacija
teorijskih raspodjela na debljinsku strukturu jednodobnih
sastojina smrče (Picea abies Karst.) u
Bosni i Hercegovini. Radovi Šum. fak. 31 (1):
33–59, Sarajevo.
60. Božić, M., J. Čavlović, N. Lukić, 2001: Analiza
utjecaja gospodarenja jelovim šumama na
radijalni prirast jelovih stabala. Znanost u potrajnom
gospodarenju hrvatskim šumama – znanstvena
knjiga: 407–412, Ur. . Matić i dr., Šum
S
SS.
fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Šumarski institut
Jastrebarsko, Zagreb, ISBN 953–6307–55–3.


61. Galić , Ž., N. Lu kić , K. Š e g oti ć, 2001: Razvoj
bonitetnog indeksa (SI) u jednodobnim bukovim
sastojinama. Znanost u potrajnom gospodarenju
hrvatskim šumama – znanstvena knjiga: 423–428,
Ur. S. Matić i dr., Šumarski fakultet Sveučilišta
u Zagrebu i Šumarski institut Jastrebarsko, Zagreb,
ISBN 953–6307–55–3.
62. Benko, M., N. Lukić, L. Szirovicza, 2001:
Oak forest modelling and sustainable management
in ecological managament forest type
II-G-10. Inter. IUFRO Conf. Forest Modellingfor Ecosystem Management, Forest Certification,
and Sustainable Management, Proceedings:
465–469, Ed.: Valerie LeMay & P. Marshall,
Vancouver, BC, Canada.
63. Lukić, N., Ž. Galić, J. Čavlović, 2001: Dendrokronološka
analiza debljinskog prirasta lužnjakovih
sastojina u šumama Žutica i Opeke.
Znanost u potrajnom gospodarenju hrvatskim
šumama – znanstvena knjiga: 435–445, Ur. S.
Matić i dr., Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
i Šumarski nstitut Jastrebarsko, Zagreb,
ISBN 953–6307–55–3.
64. Šušnjar, M., N. Lukić, 2002: Dvoulazne tablice
obujama stabala jele u gospodarskoj jedinici
“Belevina”, Gorski Kotar. Šum. list 128 (9–10):
537–544, Zagreb. CAB AN (vidi prilog separat)
65. Čabaravdić, A., N. Lukić, 2002: The Optimization
in Forest Inventory on Regional Level in
Bosnia and Herzegovina. Glas.šum.pokuse 39:
133–153, Zagreb.
66. Lukić , N., Z. Seletković, 2003: Dendroclimatological
Analysis of Radial increment of Pedunculate
Oak (Quercus robur L.) in the Permanent
Experimental Plot Opeke – Lipovljani. Ekológia
(Bratislava) 22, Supllement 3/2003: 189–198.
67. Šegotić, K., N. Lukić, A. Jazbec, M. Božić,
2003: Managing the educational and experimental
forest site Duboka with the AHP. Poster
abstracts on Decision support for multiple purpose
forestry. A transdisciplinary conference on
the development and application of decision support
tools for forest management, IUFRO working
groups 4.11.03 and 1.05.06 and BOKU-
University of Natural Resources and Applied
Life Sciences, Vienna.