DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2005 str. 97     <-- 97 -->        PDF

IZVJEŠĆE S PRVOG SASTANKA EUFORGEN MREŽNOG PLANA
ZA LISTAČE S PREKINUTIM AREALOM
održanog od 11. do 14. svibnja 2005. god. – KOPENHAGEN, DANSKA


Na prvom sastanku EUFORGEN mrežnog plana za
listače s prekinutim arealom sudjelovalo je ukupno 47
sudionika i predstavnika iz 33 zemlje. Sastanak je
otvorila Mari Rusanen, predsjednica mrežnog plana,
a od domaćina Jan. S. Jensen s Kraljevskog Univerziteta
u Horsholmu. Predstavnici zemalja pristupnica
izvijestili su o dosadašnjem radu na očuvanju vrsta
iz rodova Acer, Alnus, Betula, Carpinus, Castanea,
Fraxinus, Juglans, Malus, Prunus, Pyrus, Sorbus, Tilia
i Ulmus. Sada taj mrežni plan obuhvaća i crnu i bijelu
topolu (Populus nigra, P. alba), kao predstavnike ugroženih
vrsta europskih poplavnih šuma, a odnosi se na
dosadašnji rad EUFORGEN mrežnog plana Populus nigra.
Hrvatska je u svom izvješću dala naglasak na radove
koji su provedeni na očuvanju genetskih izvora navedenih
vrsta šumskog drveća metodom in situ (priznate
sjemenske sastojine), te metodom ex situ, a odnosi se
ponajprije na novoosnovane objekte (klonska sjemenska
plantaža divlje trešnje, testovi provenijencija i
polusrodnika poljskog jasena, klonski arhivi nizinskog
brijesta i topola).


Sukladno programu Faze III rada EUFORGEN-a
(2005–2009) i na temelju zaključaka 4. ministarske


konferencije o zaštiti europskih šuma, mrežni plan za
listače s prekinutim arealom usredotočen je na razvoj
zajedničkih akcijskih planova (CAP) za više od deset
vrsta uz podjednaku raspodjelu odgovornosti na očuvanju
šumskih genetskih izvora u zemljama članicama.
Poduprlo bi se nastojanje stvaranja pan-europskih
mreža s primarno in situ konzervacijskim jedinicama
za ciljane vrste unutar njihovih granica rasprostranjenja.
Početni postupak obuhvatio bi prikupljanje georeferentnih
točaka na već postojećim genetskim konzervacijskim
jedinicama za buduće analize. Također bi se
trebao napraviti pregled negativnog utjecaja korištenja
neprikladnog šumskog reprodukcijskog materijala
(prema primjeni uputa Europske unije 1999/105/EC) i
odredile bi se metode genetskog monitoringa za praktičnu
primjenu očuvanja šumskih genetskih izvora.
Značajan napredak učinjen je kod svih zapadnoeuropskih
zemalja i većine novoprimljenih zemalja EU na
primjeni uputa Europske unije (1999/105/EC), koji se
odnosi na donošenje Zakona o šumskom reprodukcijskom
materijalu. Pred Hrvatskom je u tijeku donošenje
ovog zakona do kraja 2005. godine, a vezano je za usklađivanje
hrvatske šumarske regulative sa smjernicama
Europske Unije.


Znanstveno-istraživački EU projekt FRAXIGEN
predstavila je njezina koordinatorica Janet S te w a rt


( V. Britanija), a odnosio se na istraživanja europskih
vrsta jasena (Fraxinus excelsior, F. angustifolia i F.
ornus). Projekt je bio usmjeren na izučavanje genetske
strukture i dinamike unutar prirodne rasprostranjenosti
istraživanih vrsta, procjene važnosti njihove lokalne
adaptacije i izrade uputa za selekciju genetski primjerenog
reprodukcijskog materijala kojim bi se održala raznolikost
i potrajnost jasenovih sastojina. Predstavljen je
i projekt RAP, čija su se istraživanja također odnosila na
Slika 1. Litice Mon (Danska) Slika 2. ;„„::p,„,...:i," lipe (Danska)