DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2005 str. 98 <-- 98 --> PDF |
vrste europskih jasena, a uključivala su testove provenijencija i potomstava. Utvrđeno je da su većina kvantitativnih svojstava i fenoloških opažanja za svojstva listanja ovisna o staništu, uz značajno prisutnu interakciju genotip x okoliš (GEI). U sklopu projekta predviđeno je i tiskanje priručnika za vrste europskih jasena uz procjenu njihove otpornosti na bakterijski rak. B. de Cuyper (Belgija) dao je sumarni prikaz dobivenih rezultata istraživačkog europskog projekta RAP, a odnosio se na karakterizaciju genetske raznolikosti i genetske strukture populacija običnog jasena (Fraxinus excelsior). Osim razvoja molekularnih tehnika u sklopu projekta, kod sedam partnera su osnovani testovi s ukupno 32 europske provenijencije. Prvi rezultati pokazuju značajnu varijabilnost u listanju sa značajno prisutnom interakcijom između provenijencija i staništa. Sjeverne i zapadne provenijencije iz Danske, Irske, Litve i V. Britanije su kasnolistajuće, za razliku od južnih i istočnih provenijencija koje karakterizira rano listanje. Tijekom rasprave u sklopu rada mrežnog plana utvrđeni su osnovni kriteriji i zahtjevi koje mora ispunjavati konzervacijska jedinica (CU) za pojedinu vrstu. U prijedlogu njihova opsega, za buduću mrežu konzervacijskih jedinica kod pojedine vrste, definiran je najmanji broj (od 20) konzervacijskih jedinica uz minimalne zahtjeve da svaka sadrži pedeset stabala koji nisu u srodstvu, kako bi se očuvala prirodna evolucija sastojine. Kod većine europskih zemalja pojavit će se problemi s vlasništvom konzervacijskih jedinica (dugoročno je prednost državnog vlasništva), kao i odnosa osa između propisa o zaštiti prirode i njihova korištenj ja u operativne šumarske radove, a što uključuje sjemenske sastojine. Za ove tipove objekata značajna je i procedura njihova osnivanja i provođenje višegodišnjeg monitoringa u njima. J. K o s k el a (IPGRI) obavijestio je predstavnike zemalja i sudionike da su donešene nove regulative Europske unije o genetskim izvorima u agronomiji (EC No 870/2004), u što su uključeni šumski genetski izvori s ciljevima na očuvanju, stvaranju kolekcija, njihovoj primjeni, dokumentaciji i evaluaciji. Budžet će za tri godine iznositi 10 milijuna €, a raspravljalo se o prijedlogu da predstavnici mrežnih planova sudjeluju u zajedničkim projektima. U provedbi je pisanje prijedloga za pristup sredstvima prema uvjetima natječaja iz programa AGRI Gen Res 2005, s krajnjim rokom prijave do 30. rujna 2005. godine. Sudionici su također predlagali prioritete u budućim istraživanjima i razmijenili iskustva pojedinih zemalja sudionica u korištenju javnog mijenja, kao bitnog čimbenika u popularizaciji očuvanja genetskih izvora šumskog drveća. Sudionici su posjetili litice Mona, jedinstvenog prirodnog fenomena i terenske objekte na kojima smo bili upoznati s gospodarenjem konzervacijskim jedinicama i klonskim plantažama nekih vrsta listača (Fraxinus excelsior, Tilia cordata, Alnus sp. i dr.). Sastanak je završio prihvaćanjem završnog izvješća i donošenjem zaključaka te odabirom mjesta za sljedeći sastanak. Doc. dr. sc. Davorin Kajba POSJET PODUZEĆU BAVARSKE DRŽAVNE ŠUME I SUDJELOVANJE NA 62 SKUPŠTINI NJEMAČKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA Akademik Slavko Matić, predsjednik HŠD-a, Hranislav Jakovac, dipl.ing., tajnik i mr. sc. Josip Dundović, dopredsjednik, sudjelovali su od. 14. do 18. rujna na 62. skupštini Njemačkoga šumarskog društva. Na putovanju za Weimar (Thuringen) gdje se održavala Skupština, posjetili smo poduzeće Bavarske državne šume u Regensburgu. Tom prigodom upoznao nas je DI Reinhardt Heft, član Uprave podzuzeća Bavarske državne šume o reformama šumarstva u saveznim zemljama Njemačke, s posebnim naglaskom na novu organizaciju poduzeća Bavarskih državnih šuma od 1. srpnja 2005. godine. Nakon temeljitih promjena pravnog oblika u šumovitim europskim državama: 1992. godine u Švedskoj, 1994. godine u Finskoj iz uprave u državno poduzeće, 1998. godine u Austriju u dioničko društvo, također i u Njemačkoj počevši od 1999. godine dolazi do strukturalnih promjena zemaljskih šumskih uprava. Ove promjene išle su vrlo brzo. Još pd 1999. godine sve zemaljske šumske uprave bile su režijska poduzeća, a danas su to još samo Baden – Wurtemberg i Thuringen (do 1. 10. 2005.). Među prvima dogodile su se organizacijske promjene u: zemaljsko poduzeće u Saar-u, Hessen-u i Sachsen-u. Zatim, preoblikovanje Schleswig – Holstein u poduzeće posebne imovine. Do promjene s još većom samostalnošću iz zemaljske šumske uprave u |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2005 str. 99 <-- 99 --> PDF |
Otvaranje poduzeća Bavarske državne šume 1. srpnja 2005. godine u Regensburgu, slijeva Karl Tschacha (član Uprave), Annabell Neubauer (bavarska kraljica šume), državni ministar Josef Miller, Reinhard Neft (član Uprave) i dr. Rudolf Freidhager (predsjednik Uprave Bavarskih državnih šuma) novi pravni oblik poduzeće prema zavodu javnog prava u Niedersachsen, Mechklenburg – Vorpommern i Bayern. Nakon 250-godišnje tradicije organiziranog gospodarenja državnim šumama došlo je do reforme šumarstva i u Bavarskoj. Temelj reforme bio je odvajanje iz dosadašnje Jedinstvene šumske uprave u šumsku upravu s državnim ovlastima, savjetovanje i poticaj u jedno poduzeće Bavarske državne šume sa zadatkom gospodarenja bavarskim državnim šumama. To je najveće šumsko poduzeće u Srednoj Europi. Isto gospodari sa 720 000 ha šuma i 85 000 ha šumom neobraslog zemljišta (na promjer: tresetište, vodotoci i bare, te kamenjari). Vlasnik državnih šuma je Slobodna država Bavarska, koja je bespltno ustupila državne šume na korištenje poduzeću Bavarske državne šume (BDŠ). Sa 5 mil. m3 godišnje proizvodnje ostvaruje prihod od 250 mil. EUR-a. Organizacija poduzeća Sjedište poduzeća je Direkcija u Regensburgu te 41 regionalni šumarski pogon sa 558 šumskih revira i više međuregionalnih organizacijskih jedinica. Šumski pogoni neposredno su podređeni Upravi poduzeća. Komunikacije u poduzeću su jasne i kratke, a odgovornost voditelja najjača je na mjestu dnevnog posla. U prosjeku, šumski pogoni imaju 12 do 18 šumskih revira i odgovorni su za 15 000 do 30 000 ha državnih Slika 2. Organizacija poduzeća Bavarskih državnih šuma šuma ili 120 000 do 150 000 m3 godišnjeg etata. U šumskom pogonu zaposlena su dva zaposlenika u upravi šumskog pogona, voditelj biroa, dva do pet ostalog režijskog osoblja te revirnici i šumski radnici. U svakom šumskom pogonu uređeno je “servisno mjesto”, čiji je zadatak ponajprije središnje upravljanje ulozima šumskih radnika i poduzetnika. Uprava šumskog pogona odgovorna je za budžet i za izvršenje naturalne proizvodnje. Načelno je sveukupno odgovorna za: razmjenu informacija s Upravom poduzeća, upravljanje kadrovima u šumskom pogonu, ukupnu organizaciju pogona, izvršenje načela uzgajanja šuma, državnih lovišta i odnose s javnošću. Direkcija se sastoji od Ureda Uprave, pet stručnih područja djelovanja i interne revizije. Interna revizija je decentralizirana. Dr. Rudolf Freidhager predsjednik Uprave nadležan je za područja “Drvo, tehnika i logistika” i “Ostala poslovna polja i nekretnine”. Reinhardt Neft, dipl. ing. šum., član Uprave nadležan je za područja “Uzgoj, zaštita prirode i lov” i “Međuregionalne zajednice”. Karl Tschasha, dipl. oec., član Uprave nadležan je za područja “Financije, računovodstvo i Controling” i “Kadrove i organizaciju”. Zaposlenici u poduzeću BDŠ uglavnom su došli iz Bavarske šumske uprave. Izbor kadrova za poduzeće BDŠ uslijedilo je putem javnog natječaja i razgovora sa svim činovnicima i namještenicima. Poduzeće BDŠ sa 2 840 zaposlenika danas je najveći poslodavac u šumarstvu Njemačke! |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2005 str. 100 <-- 100 --> PDF |
Slika 3. Sudionici 62. skupštine u ugodnom modernom ambijentu u Weimarhali Iz Regensburga otputovali smo u Weimar na 62. godišnju skupštinu Njemačkog šumarskog društva, koja je održana od 15. do 18. rujna 2005. godine u Weimarhali pod motom “Šuma pokreće”. Njemačko šumarsko društvo je krovna udruga zemaljskih šumarskih društava s ukupno 8 000 članova. U radnom dijelu Skupštine oko 1 000 sudionika izabrali su novo predsjedništvo i dr. Antona Hammera za novog predsjednika te donijeli odluku da će 63. Godišnja skupština biti u Baden – Wurtebergu 2007. godine! Skupštinu je nastavio voditi i u drugom dijelu Skupštine Grof Hennig von Kanitz, dosadašnji predsjednik Njemačkog šumarskog društva, koji je otvorio 62. Godišnju skupštinu, a pozdravne riječi sudionicima i gostima uputili su: Alexander Muller, predstavnik Saveznog ministarstva za zaštitu, prehranu i poljoprivredu iz Berlina, Dieter Althaus, predsjednik Vlade Slobodne države Thuringen, te Stefan Wolf, gradonačelnik Weimara. Svečano predavanje “Šuma pokreće” održao je dr. Hans Jegermann, voditelj Odjela za okoliš i sport iz Njemačke udruge za sport. Slika 4. Dosadašnji predsjednik Hennig grof von Kanitz (lijevo) predaje dužnost novom predsjedniku Njemačkoga šumarskog društva dr. Antonu Hammer-u Zaslužnim članovima podijeljene su plakete Bernhaed – Eduard – Frenow i odličja Lorenz – Wappes. Nakon koncerta Policijskog orkestra Slobodne države Thuringen s Big Band Sound, održan je FORUM s diskusijom na temu “Otvoreni prozor u trendu – njemačke šume – ulaz slobodan?” Nakon FORUMA Alexander Bottiger, voditelj Odjela za odnose s javnošću u Tirigenskom zavodu za šume, lov i ribolov, upoznao nas je o novoj organizaciji Tiringenske šumske uprave nakon reorganizacije od 1. listopada 2005. godine . Ukupna površina šuma u Thüringenu iznosi 542.728 ha, što odgovara jednoj trećini površine savezne zemlje; od toga na državne šume otpada 37 %, privatne šume 38 % (207.047 ha), komunalne šume 16 % (87927 ha) i treuhand šume 4% (24106 ha). Godišnji etat iznosi oko 2 mil. m3. Thirigenska šumska uprava gospodari s oko 200.000 ha državnih šuma, ali prema zakonu o šumama ima i nadležnost i ovlasti preko šumarija i na oko 543.000 ha šuma svih ostalih šumovlasnika. Također ima i zadaće koje proizlaze iz zakona o lovu i zakona o ribolovu. Tiringenska šumska uprava ima dvostupanjsku organizaciju: 28 šumarija i 300 revira (a do 30. 9. 2005. bilo je 46 šumarija i 371 revir). U okviru Ministarstva poljoprivrede, zaštite šuma i okoliša Thuringena u Odjelu 2 Zaštita prirode i šumarstvo, nalazi se Direkcija. Isti dan navečer, za sve goste i uzvanike održan je prijem kod predsjednika Vlade Slobodne države Thuringen u Weimarhali, gdje smo se upoznali i s novim predsjednikom Njemačkog šumarskog društva i novim predsjednikom Bavarskog šumarskog društva, te gostima iz Finske i Austrije. Idućeg dana u Weimar hali od 830 do 1630 sudjelovali smo na šest (seminari 1, 2, 3, 7, 8, 9) od devet stručnih seminara. Seminar 1. Restrukturiranje zemaljskih šumskih uprava – kuda se ide? Tema 1. Koje će zadaće država i u buduće imati? Tema 2. Je li jedinstvena šumska uprava još suvremena? Tema 3. Što dolazi sljedeće – organizacijski modeli za 21. stoljeće? Seminar 2.Kartelsko pravo – kako dalje? Tema 1. Posljedice za državna šumska poduzeća Tema 2. Novi koncept za komunalne i privatne šume – šanse za usluge u šumarstvu? Tema 3. Različite perspektive za drvnu industriju Seminar 3.Nova poslovna polja u šumarstvu Tema 1. Ekološke točke – Što je to? |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2005 str. 101 <-- 101 --> PDF |
Organizacija Tiringenske zemaljske šumske uprave Nova organizacija Tiringenske zemaljske šumske uprave od 1. listopada 2005. godine Organizacija Tiringenske zemaljske šumske uprave 28 Šumarija, površine od 16 000 do 21 000 ha, prosječno 18 000 ha 300 revira, površine od 1 200 do 2 100 ha, prosječno 1 600 ha Kriteriji za određivanje površine revira: Etat državnih šuma Površina šuma privatnih i komunalnih šumskih pogona po ugovorenim obvezama šumsko-tehničkog pogona Površina šuma na kojima se ispoljavaju važne državne zadaće putem savjetovanja i brige Arondacij a površina Udio površine šuma bjelogoričnih / cmogoričnih Oblik terena i stupanj intenziteta šumovitosti Pojedini posebni zadaci kao vođenje šumskih kuća za mlade, vođenje poslova šumskotehničkog pogona i dr. 4 težišta šumarije ( 1 šumarija za svaku plansku regiju, FFH management, FFH monitoring, odnosi s javnošću) FFH – flora, fauna, habitat – po smjernicama EU Slika 5. Nova organizacija Tiringenske zemaljske šumske uprave (od. 1. 10. 2005.) Tema 2. Voda – proizvod šume Seminar 4. Sretni su šumari njega šume – smišljene inTema 3. Odmor, zdravlje, sport vesticije ili radovi, koji se izvode iz ljubavi, Je li to tržište? a nisu nužni za šumu i ne donose profit? 655 |