DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2005 str. 122 <-- 122 --> PDF |
IZLAGANJE NA ZNANSTVENOM SKUPU - PRESENTATION AT THE INTERNATIONAL SYMPOSIUM Šumarski list-SUPLEMENT (2005) 120-132 UDK 630* 232.5 BIOLOŠKA SANACIJA POVRŠINSKIH KOPOVA I DEPONIJA PRILIKOM IZGRADNJE AUTOCESTA U HRVATSKOJ BIOLOGICAL CONTROL OF EXCAVATIONS AND DUMPS DURING THE CONSTRUCTION OF HIGHWAYS IN CROATIA Sanja PERIĆ, Vlado TOPIC, Željko OREŠKOVIĆ, Romana MARADIN* SAŽETAK: Ovaj rad razmatra problematiku biološke sanacije površinskih kopova i deponija na dionici autoceste Maslenica-Zadar 1. Posljednjih nekoliko godina velika pozornost posvećena je prostornom planiranju trasa autocesta. Nažalost, uz njihovu izgradnju usko je povezano i narušavanje stabilnosti ekosustava kroz koji prolaze, te s ekološkog stajališta izgradnja autocesta predstavlja važan problem. Kod odabira trasa autocesta vodi se briga o minimalnom narušavanju prirode. Bez obzira na te činjenice, dolazi do izmjene krajolika koji nakon određenih zahvata u prostoru treba ponovno poprimiti svoje krajobrazne, ekološke i estetske funkcije. Istraživanja su provedena na lokacijama Rovanjska (oko 300 m južnije od istoimenog naselja i Velebitskog kanala u podnožju Velebita) i Posedarje koja se nalazi uz samu autocestu Split-Zagreb, s njezine južne strane. Teren na kojem se nalazi površinski kop i deponija građevnog materijala ima tipičnu krašku morfologiju. Kod jačih oborina javljaju se površinska otjecanja i površinski erozijskiprocesi. Neposredno uz deponij nalazi se Novigradsku more. U radu su obrađene prirodne značajke istraživanog područja: geološke i hidrološke karakteristike, klimatske prilike i vegetacijske karakteristike. Analizirana su osnovna načela biološke sanacije. Autori daju popis vrsta šumskog drveća, grmlja, polugrmova i penjačica koje dolaze u obzir za biološku sanaciju, te obrađuju načine sadnje po lokacijama. Za obje lokacije napravljen je shematski prikaz pošumljavanja. Cilj rada je pošumljavanjem, kao meliorativnom mjerom u zaštiti krajobraza, pošumiti i ozeleniti to područje kako bi se spiječila erozija i oplemenila pejzažna i vizualna vrijednost krajolika. Ključne riječi: biološka sanacija, autoceste, vrste sadnica, način sadnje, pošumljavanje, erozija UVOD - Introduction Posljednjih nekoliko godina u strateškim smjerniusko je povezano i narušavanje stabilnosti ekosustava cama razvoja Republike Hrvatske najveća pozornost kroz koje te ceste prolaze. Kod odabira trasa autoceste posvećena je prostornom planiranju trasa autocesta. prihvaća se ona koja na neki način minimalno naPovezivanje pojedinih krajeva naše zemlje jedan je od rušava prirodu. Ipak, tako izmijenjen krajolik treba poključnih momenata. Nažalost, uz izgradnju autocesta novno poprimiti svoje krajobraznc, ekološke i estetske funkcije. Zbog toga je uz projektnu dokumentaciju o izgradnji autoceste zbog velikih zahvata u prostoru, * Dr. se. Sanja Perić, Dr. se. Vlado Topić, obvezno izraditi Studiju utjecaja na okoliš, te Projekt Željko Orcšković, dipl. ing., Romana Maradin, dipl. ing.. biološke sanacije uz trase pojedinih dionica. Šumarski institut Jastrcbarsko |
| ŠUMARSKI LIST 13/2005 str. 123 <-- 123 --> PDF |
S. Pcrić. V. Topic. Ž. Orešković. R. Maradin: BIOLOŠKA SANACIJA POVRŠINSKIH KOPOVA I DEPONIJA ... Šumarski list SUPLF.MENT (2005). 120-132 Ovaj rad rezultat je istraživanja lokacija Rovanjska Prilikom izrade ovoga rada korišteni su podaci iz i Posedarje na dionici autoceste Maslenica-Zadar 1, uz Programa gospodarenja dalmatinskim šumskim podrukoju se nalazi pozajmište i deponija (odlagalište) gračjem (1986-1995). Deponija "Posedarje" nalazi se na đevnog materijala. k.č.z. 1791/1 K.O. Posedarje i vodi se kao šikara hrasta medunca, dok deponija "Rovanjska" nije obuhvaćena Glavni cilj istraživanja je pošumljavanje, kao me- Programom gospodarenja šumama. liorativna mjera u zaštiti krajobraza, pošumiti i ozeleniti to područje kako bi ono oplemenilo pejzažnu i vizualnu vrijednost. PRIRODNE ZNAČAJKE PODRUČJA - Natural characteristics of the area Geogafski položaj -Geographic position Odlagalište zemljišnog materijala "Rovanjska" na- katastarskoj općini Posedarje, uz samu autocestu, s lazi se u katastarskoj općini Jasenice, neposredno uz njezine južne strane. Položaj oba deponija prikazan je trasu autoceste Split-Zagreb, oko 300 metara južno od na Karti 1. Teren na kojemu se nalaze deponije ima tiistoimenog naselja i Velebitskog kanala u podnožju Ve- pičnu krašku morfologiju. Oblik deponijskih površina lebita, a deponij (odlagalište) "Posedarje" nalazi se u nepravilnog je oblika (Slika 1 i 2). -´ s UJ - V-,»3 di o t-V-,J>Y 9 sf-J ´J^?%´--" ´*´ ^ij«»´-« rt—_v öfes /´ />´*´^ f/-y * ^* vi 2 BA ´> i 2r"/ bS ^ >nJ Karta 1. Položaj deponija u Rovanjskoj i Posedarju Ma/; / Location of dump site in Rovanjska and Posedarje |
| ŠUMARSKI LIST 13/2005 str. 124 <-- 124 --> PDF |
S. Perić. V. Topic, /.. Orešković, R. Maradin: BIOLOŠKA SANACIJA POVRŠINSKIH KOPOVA 1 DHPONIJA ... Šumarski list -SUPLHMENT (2005), 120-132 SNIMAK POSTOJEĆEG STANJA-CURRENT CONDITION SNIMAK POSTOJEĆEG STANJA CURRENT CONDITION MJERILO 1 : 2000 SCALE I : 2000 MJERILO 1 : 2000 - SCALE I : 2000 Slika 1. Deponij u Rovanjskoj Figure 1 Rovanjska dump site Slika 2. Deponij u Posedarju Figure 2 Posedarje dump site Geološke i hidrografske karakteristike - Prema geološkoj karti sekcije Obrovac (Ivanovi ć i dr. 1976) na ovom području, na kojemu se nalaze deponije, dominiraju uslojeni i pločasti vapnenci s plitkim smeđim tlima i crvenicama. Neposredno uz deponije nalaze se Novigradsko more i Velebitski kanal. Geological and hydwgraphical properties Ovo područje izrazito je stjenovito i kamenito. Stijene su ispucale i karstificirane, tako da gotovo sve oborinske vode ulaze u podzemlje. Samo kod jačih oborina javljaju se površinska otjecanja i površinski crozijski procesi. Klimatske karakteristike Climate Klimaje jedan od značajnih prirodnih čimbenika ko- meteorološke postaje Zadar iz razdoblja 1961 1990. ji utječe i na rasprostranjenost i raznolikost biljnog pok- godine, rova. Za opis klime ovog područja koristili smo podatke Tablica 1. Srednje mjesečne i godišnje temperature Table 1 Mean monthly and yearly temperatures 1 II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God. - Yearly 6.7 7.4 9.4 12.9 17.2 21.0 23.6 23.1 19.8 15.8 11.5 8.1 14.7 Kako se vidi iz ovih podataka (Tab. 1), srednja temperatura za višegodišnje razdoblje iznosi 14,7 °C, dok je minimalna u siječnju, a maksimalna u srpnju. Apsolutne maksimalne temperature u tijekom ljeta ponekad se penju i do 35,7 °C, dok se apsolutne minimalne tem- Tablica 2. Srednje mjesečne i godišnje količine oborina (mm) Table 2 Mean monthly and yearly precipitation (mm) perature znaju spustiti u tijeku zime i do -9,1 °C. Kolebanje temperature je znatno, i ukoliko duže traju, mogu uzrokovati više štetnih pojava na pojedinim biljnim vrstama. 1 II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God. Yearly 77 72 74 60 61 52 35 63 98 112 119 94 916 Slika lokacija na dionici autoceste -Locations on the highway route Količina oborina i njihova raspodjela tijekom godi- blice 2. vidljivo je kako od ukupne količine oborina ne najvažniji su čimbenici za razvoj vegetacije. Iz ta- (916 mm) oko 2/3 padne u zimskoj polovici godine, a 122 |
| ŠUMARSKI LIST 13/2005 str. 125 <-- 125 --> PDF |
S. Pcrić. V. Topic. Ž. Oreškovic, R- Maradin: BIOLOŠKA SANACIJA POVRŠINSKIH KOPOVA I DEPONIJA ... Šumarski list SUPLKMENT (2005). 120-132 1/3 raspoređena je na proljeće i ljeto. Na osnovi Langovog godišnjeg kišnog faktora (62,31) ovo područje pripada humidnoj klimi, dok ljetni mjeseci, na osnovi mjesečnog kišnog faktora pripadaju aridnoj klimi. Kiše često dolaze u obliku vrlo jakih pljuskova, tako da ponekad u tijeku jednog dana zna pasti preko 80 mm kiše. Relativna godišnja vlaga zraka u Zadru iznosi 72 %. Inače ovo područje ima godišnje 3 dana s vlagom manjom ili jednakom 30 %, a 55 dana s vlagom većom ili jednakom 80 %. Zadar ima godišnje u prosjeku 16 dana s mrazom. Pojava mraza zabilježena je na postaji Zadar od mjeseca listopada do svibnja. Najučestalija je pojava mraza u siječnju (5,2 dana). Prema mjernim podacima pojava kasnih proljetnih mrazeva je rijetka. Snijeg je u ovom području rijetka i kratkotrajna pojava. Maksimalna visina snijega iznosi 18 cm. Deponije su smještene u području vrlo intenzivnih zračnih strujanja koja su posebice česta u hladnijim godišnjim razdobljima. Prevladavajući vjetrovi su bura, jugo i maestral. Bura je u ovom podvelebitskom području vrlo jaka i olujna. Javlja se u svim godišnjim dobima, ali ipak s najvećim brojem dana i s najvećom snagom zimi, najčešće od siječnja do ožujka. Jugo se javlja tijekom cijele godine, ali najčešće za vrijeme jeseni. Ponekad u proljeće dolazi kao topao i suh vjetar i tada zna nanijeti dosta štete raslinju. U toplim je i vrućim danima skoro redovit vjetar maestral, koji puše po danu i s mora. On donosi svježi morski zrak koji ublažuje inače nesnosnu ljetnu žegu. Vegetacijske karakteristike Vegetation U vegetacijsko-fitogeografskom smislu biljni pokrov u ovom području pripada mediteransko-litoralnom vcgetacijskom pojasu i to submediteranskoj vegetacijskoj zoni (Rau š et al. 1992). U skladu s klimatskim i edafskim prilikama razvijala se i vegetacija na ovom području. Podnožje Velebita nekada su prekrivale šume hrasta medunca i bijelog graba (Querco-Carpinetum orientalis H-ić 1939) kao konačni i klimom uvjetovani stadij u razvoju vegetacije ovog područja. Međutim, ti su predjeli devastirani dugogodišnjim nekontroliranim utjecajem čovjeka i stoke te klimatskim utjecajem. Sačuvali su se i razvili samo otporniji, obično bodljikavi grmovi i polugrmovi ili zeljaste biljke s razvijenim podzemnim dijelovima. Tako je u ovom podvelebitskom području česta šmrika (Juniperus oxycedrus), drača (Paliurus spina christi), trn (Crataegus transalpina), kupina (Rubus ulmifolius), šparožina (Asparagus acutifolius). Kako se u zadnje vrijeme na ovom području više intenzivno ne obavlja ispaša stoke, a nema niti sječe, prisutna je progresivna sukcesija šumske vegetacije. Pojavljuje se ponovo crni jasen (Fraxinus ornus), bijeli grab (Carpinus orientalis), maklen (Acer monspessulanum), rašcljka (Prunus mahaleb), smrdljika (Pistacia terebinthus) i zelenika (Phillyrea latifolia), a ponegdje i hrast medunac (Quercus pubescens), koje se postupno izdižu iznad šmrike i drače. U zadnjih nekoliko godina Hrvatske šume d.o.o. podižu i borove kulture na ovom području, koje će doprinijeti njegovoj općoj pejsažnoj i vizualnoj vrijednosti. Od prizemnog rašća nalazimo Helichrysum italicum, Salvia officinalis, Chrysopogon gryllus, Festuca illyrica, Sesleria autumnalis, Bromus erectus, Koeleria splendes, Eryngium sp., Euphorbia sp., i dr. MOGUĆNOST BIOLOŠKE SANACIJE - Biological amelioration Osnovna načela biološke sanacije -Basic principles Biološka sanacija deponija (odlagališta) ponajprije se provodi u cilju zaštite krajobraza i njegove pejsažne vrijednosti. Zadatak meliorativnog zahvata je stvoriti supstrat, koji će biti sposoban kontinuirano opskrbljivati vegetaciju vodom, zrakom i hranjivim tvarima. Prije unošenja bilo kakvih meliorativnih elemenata potrebno je na mjestu gdje će se obavljati sadnja biljaka prostorno planirati i razrahliti površinu. Zatim na tako pripremljenu i razrahljcnu površinu nanijeti plodnu zemlju, kao osnovni meliorativni elemenat, kojim bi se osigurale biljkama povoljne biološke, fizičke i kemijske osobine. Pripremom tla mladoj se biljci stvaraju povoljni uvjeti za rast i razvoj. U tlu se stvaraju povoljni vodnozračni odnosi koji omogućuju optimalne biokemijske procese, nužne za život biljke. Kako će se i kojim intenzitetom prići pripremi tla, ovisi o stanju tla, načinu sadnje, uporabi mehanizacije itd. Dobra priprema tla često je odlučujuća za uspjeh sadnje. Biološka sanacija deponija (odlagališta) ponajprije se provodi u cilju zaštite krajobraza i njegove pejsažne vrijednosti. Sadni materijal i način sadnje Seedlings and planting methods Prema prostornom rasporedu biljke se mogu saditi primjenjuje se gdje god to omogućuje sam teren u pravilnom ili nepravilnom obliku. Pravilan raspored (panjevi, kamenjare, itd.), a može biti raznih oblika: |
| ŠUMARSKI LIST 13/2005 str. 126 <-- 126 --> PDF |
S. Pcrić. V. Topic. Ž. Orešković, R. Maradin: BIOLOŠKA SANACIJA POVRŠINSKIH KOPOVA I DEPONIJA Šumarski liši -SUPLEMENT (2005), 120-132 pravokutan, četverokutan, trokutan, šasterokutan s točno određenim razmacima između biljaka i redova. Nepravilan raspored biljaka posebno se primjenjuje na području krša, jer se sadnja obavlja samo na onim mjestima gdje ima dovoljno tla i gdje je moguće iskopati jamu zadovoljavajućih dimenzija. Biljke se mogu saditi s golim korjenom ili s busenom. Biljkama gologa korijena s oštećenim ili suviše dugim korijenom skraćujemo korijen. Ako je potrebno reducira se i krošnja radi uspostavljanja ravnoteže između korijena i krošnje u opskrbi vodom i hranjivima. Kod sadnica cmogoričnih vrsta drveća obrczujemo, vrlo oprezno, samo oštećeno korijenje, a ponekad samo najdonje grane krošnje. Pri sadnji prostor oko korijena mora biti dobro ispunjen tlom, a sadnica dobro učvršćena u tlu. Potrebno je posvetiti pozornost dubini sadnje, koja bi nakon slijeganja zemlje trebala ostati ista kao i u rasadniku prije vađenja. Prema tomu, biljka ne smije biti posađena ni u duboko ni plitko. Kod pošumljavanja terena na kojima se na površini nalaze panjevi, stijene i si. dobro je sadnju obaviti uz takve predmete radi zaštite sadnice u prvim godinama života i boljih uvjeta u tlu za rast sadnice. Zbog osjetljivosti sadnica na isušivanje korijen treba nakon vađenja biti u vlažnoj sredini, utrapljen ili zaštićen na neki drugi način od izloženosti sunca ili vjetra. Prilikom pošumljavanja moramo voditi računa o ekološkim zahtjevima i biološkim svojstvima pojedine REZULTATI I RASPRAVA vrste drveća te o uvjetima stojbine. Sadnja sadnica može biti u jame, zasjeke i jamice, na nasipe, humke i u jarke. Prednosti sadnje sadnicama obloženog korijena su: ne oštećivanje korijena vađenjem, zaštićen korijen pri transportu i sadnji, veliki postotak primanja, nastavak razmjernog rasta nakon sadnje bez većeg šoka te vrlo značajan čimbenik mogućnosti sadnje tijekom cijele godine. Osim navedenog, uzgojem sadnica u staklenicima i plastenicima omogućeno je odgovarajuće vlaženje i zaštita biljaka te je skraćen proizvodni proces. Iz svega navedenog proizlazi kako je sanaciju deponija i pozajmišta potrebno izvršiti sadnjom sadnica obloženog korijena. Za uspjeh pošumljavanja na šumskim i izvanšumskim površinama, osim savjesne pripreme zemljišta, kvalitetnog sadnog materijala i stručne sadnje, potrebno je osigurati i njegu mladih kultura. Ponajprije treba osigurati zalijevanje u kritičnom razdoblju. Na temelju analize oborina vidljivo je da su to uglavnom mjeseci lipanj, srpanj i kolovoz. Međutim, to ne znači da i mjeseci travanj i svibanj u pojedinim godinama ne mogu biti kritični za vegetaciju. U svakom slučaju treba zalijevati kad to procjeni stručnjak koji će izvoditi radove i nadzor nad kulturama. Uz zalijevanje treba provoditi i ostale mjere njege. Njegu šumskih kultura na ovim površinama treba osigurati najmanje 2 godine. - Results and discussion Pedološka analiza -Pedological analysis U procesu melioracije osnovni je preduvjet da se na određenim deponijama osigura dovoljna količina plodnog tla, koja će se kasnije nanijeti na formirane laporovite platoe i cijelu površinu, nakon same eksploatacije. Tijekom kolovoza ove godine uzeti su uzorci tla sa deponija "Rovanjska" i "Posedarje", te su obavljene određene kemijske analize. Rezultati tih analiza prikazani su u Tablici 3. Treba napomenuti da su analize uzoraka obavljene prema standardnim laboratorijskim Tablica 3. Analize uzoraka tla na lokaciji Rovanjska i Posedarje metodama (AOAC 1996, PCC 1998) koje se primjenjuju u laboratoriju Šumarskog instituta, Jastrebarsko. Analizirajući dane podatke vidljivo je da su uzorci tla jako alkalne reakcije s mnogo ukupnih i aktivnih karbonata. U pogledu sadržaja humusa tla su vrlo slabo humusna. Tlo je siromašno dušikom (<0,06 % N). Analizom fosfora i kalija (P2Os, K20) utvrđeno je kako su tla slabo do osrednje opskrbljena tim elementima. Table 3 Analysis of soil samples on the Rovanjska and Posedarje locations Oznaka uzorka mg/100gtla PH N Sample CaC03 mg/100 g soil Lokacija/profil % H 20 n-KCl P2°5 K 20 % Location/profile Rovanjska 42,28 8,1 7,5 14,9 15,7 0,03 Posedarje 20,30 8,1 7,5 20,5 9,9 0,04 Humus Humus C C % % N 0,41 0,24 8,00 0,30 0,17 4,25 Iz svega ovoga preporuča se kod sadnje sadnica u sadne jame dodati 50 % kvalitetne zemlje, a neposredno uz balirani korjenov sustav oko 2 litre komposta po sadnici te sredstvo za zadržavanje vlage (Stockosorb ili si.). U drugoj vegetaciji nakon sadnje potrebno je izvršiti prihranu kompleksnim hranjivima na temelju utvrđenih potreba. |
| ŠUMARSKI LIST 13/2005 str. 127 <-- 127 --> PDF |
S. Perić, V. Topic, Z. Orešković. K. Maradin: BIOLOŠKA SANACIJA POVRŠINSKIH KOPOVA 1 DEPONIJA ... Šumarski list SUPLEMENT (2005), 120-132 Biljne vrste prikladne za pošumljavanje Plant species suitable for afforestation Deponije zemljišnog materijala "Rovanjska" i "Po-Prunus mahaleb L., rašeljka sedarje" nalaze se u submediteranskoj vegetacijskoj Acer monspessulanum L., maklen zoni u području šume hrasta medunca i bijelog graba (Querco-Carpinetum orientalis). Prvobitna klimatogena vegetacija ovog područja, dobrim se dijelom izmijenila i sada se mnoge površine nalaze u različitim degradacijskim stadijima. Od šumskih vrste najviše pridolaze šmrika, zelenika, crni jasen, bijeli grab, maklen, drača, alepski bor i čempres. Sve te vrste koje okružuju deponije nalazile su se nekada i na površinama današnje deponije. Stoga bi sve one i danas mogle doći u obzir za sadnju na istraživanim deponijama, ukoliko se prethodno obave naprijed navedeni melioracijski zahvati. Kod pošumljavanja potrebno je voditi brigu o omjeru zastupljenosti pojedinih vrsta. Zbog veće otpornosti, kvalitete i stabilnosti novopodignuta sastojina treba biti mješovita sastojina četinjača i listača s najvećim postotkom alepskog bora (50 %), medunca, crnog jasena i bijelog graba (30 %) i ostalih navedenih vrsta (20 %). Izbor je sužen na brzorastuće i dekorativne vrste vrlo skromnih zahtjeva prema staništu, a to su: Stablašice: 1. Quercuspubescens L., hrast medunac 2. Carpinus orientalis Mili., bijeli grab 3. Fraxnus ornus L., crni jasen Pinus halepensis Mill., alepski bor Cupressus sempervirens L., obični čempres Cupressus arizonica Greene., arizonski čempres Niža stabla i grmovi: Juniperus oxycedrus L., šmrika Teucrium fruticans L., grmasti dubačac Cotonaster horizontalis Decne., puzava mušmulica Pistacia terebinthus L., smrdljika Phillvrea latifolia L., širokolisna zelenika Phillyrea media L., zelenika Spartium junceum L., brnistra 8. Berberis vulgaris L., obična žutika 9. Lycium europaeum L., vučac trnoviti Penjačice: Hedera helix L., bršljan, brščan Tecoma radicans Juss. (Bignonia radicans L., Campsis radicans Seem.), crvena tekoma Polygonum baldschuanicum Reg., bijela lozica Parthenocissus quinquefolia Planch., peterolisna lozica Sadnja stablašica i grmolikih vrsta na zaravni deponije i pozajmišta zemljišnog materijala "Rovanjska" The planting of trees and brushwood on the Rovanjska earth dump plateaus Ispod spoja D8 i kraka 8 čvora Maslenice nalazi se neuređena deponija materijala, a ispod CP Maslenica nalazi se pozajmište zemljišnog materijala. Deponij u Rovanjskoj (Slika 3), u koji je od prije navožen otpadni građevni materijal i sloj kamenog materijala, potrebno je dijelom odgurati u kop i površinski isplanirati. Na tako isplaniranu površinu navesti sloj zemljišnog materijala u visini od minimalno 60-80 cm s pozajmišta koje se nalazi zapadno od deponije (Slika 4). Na ovim zaravnima od deponije i pozajmišta koja približno iznosi 13.000 m odnosno 1,3 ha (0,6 ha pozajmišta, 0,7 ha deponija), na tako pripremljenu površinu, posadit će se šumsko drveće i grmlje. :: ´´. :,i TIM-, Slika 3. Deponij u Rovanjskoj Slika 4. Pozajmište zemljišnog materijala u Rovanjskoj Figure 3 Rovanjska dump site Figure 4 Earth dump in Rovanjska 125 |
| ŠUMARSKI LIST 13/2005 str. 128 <-- 128 --> PDF |
S. Pcrić, V. Topic. Z. Orešković. R. Maradin: BIOLOŠKA SANACIJA POVRŠINSKIH KOPOVA I DEPONIJA Šumarski list SUPLEMENT (2005), 120-132 Vrste koje ovdje dolaze u obzir za biološku sanaciju redu i između sadnica za stablašice, isti razmak je i za su sve one sadnice - stablašice, grmovi i polugrmovi grmove i polugrmove. Biljke prilikom sadnje treba razkoji su naprijed navedeni. Razmak sadnje je 2 x 2 m u mjestiti u trokutastom obliku (Slika 3). Sadnja grmolikih vrsta, penjačica na padinama deponije i pozajmišta zemljišnog materijala "Rovanjska" Planting of brush climbers on the slopes of the waste dump and earth dump of "Rovanjska" Na strmim padinama deponije prema autocesti pre-vrastama, medu kojima se posebno ističu: brnistra, poruča se posaditi penjačice koje će pokriti i stabilizi( Spartium junceum), grmasti dubačac (Teucrium frutirati litice s razmakom sadnje 1 x 1 (Slika 3). cans), puzava mušmulica (Cotoneaster horizontalis) i Na padinama deponija i pozajmišta zemljišnog madr. Razmak sadnje grmova i polugrmova treba iznositi terijala predlaže se gušća sadnja naveden grmolikim 1x1 m. Sadnja stablašica i grmolikih vrsta na zaravnima deponije i pozajmišta zemljišnog materijala "Posedarje" Planting of tree and brushwood species on the earth/waste dump plateaus of "Posedarje" Deponij (Fotografija 6) koji se nalazi uz samu prolokaciji "Rovanjska" i ovdje je potrebno nanijeti 60-80 metnicu (autocestu) na stacionaži oko 8 + 000 potrebcm kvalitetnog zemljišnog materijala s postojećeg pono je očistiti od ostataka građevinskog materijala (bezajmišta (Slika 5). tonski blokovi, kamene gromade i dr.) na taj način da Na ovoj zaravni koja iznosi 15.000 m2 (1,5 ha), pose djelomično zatrpa površinski kop. Nakon toga iz saditi će se šumsko drveće i grmlje s međusobnim razmješanim zemljišnim i laporovitim materijalom s de macima kao i kod lokacije "Rovanjska" (Slika 3). ponije ispuniti površinski kop i isplanirati ga. Kao i na Slika 5. Pozajmište materijala u Posedarju Slika 6. Deponij materijala u Posedarju Figure 5 Earth dump in Posedarje Figure 6 Waste dump in Posedarje Sadnja grmolikih vrsta i penjačica na padinama deponije i pozajmišta zemljišnog materijala "Posedarje" Planting of brush climbers on the slopes of the waste dump and earth dump of "Posedarje" Potrebno je ublažiti strme nagibe na padinama pocans), puzava mušmulica (Cotonaster horizontalis) i dr. zajmišta u omjeru 1:1 kako bi se i te strmine mogle bioRazmak sadnje grmova i polugrmova treba iznositi loški sanirati. 1X1 m. Na deponiji se obilno javlja prizemno rašće. Na padinama deponije površine 10.000 nr (1 ha) Najveći postotak (čak 80 %) zauzima vrbica (Epilopredviđa se uglavnom gušća sadnja navedenim grmolihium angustifolium L.) (Slika 7). Zbog toga nije pokim vrstama među kojima se posebno ističu: brnistra trebno izvoditi zatravljivanje. (Spartium junceum), grmasti dubačac (Teucrium fruti |
| ŠUMARSKI LIST 13/2005 str. 129 <-- 129 --> PDF |
S. Pcrić. V. Topic. /.. Orešković. R. Maradin: BIOLOŠKA SANACIJA POVRŠINSKIH KOPOVA I DEPONIJA Šumarski lisl -SUPLEMENT (2005), 120-132 i´ :~~-* B^^^^S^GcVii? \SKST ´{u" BBE.V ^^^^E^^H ´^ .«^ !_ A ; ^., r *L< 3^r "´ * . -´- K v. ´* - . *. ´- .. * "* ´ i ! ^ t< ^4. ZAKLJUČAK Na temelju dobivenih rezultata možemo zaključiti sljedeće: prije početka bilo kojih radova obvezno rekognoscirati površinu i snimiti teren, uzeti uzorke tla i napraviti pedološku analizu, napraviti fitocenološku snimku, obavezno napraviti pripremu terena i navesti kvalitetnu zemlju dovoljne količine, površinu pošumiti adekvatnim vrstama za svako stanište, za pošumljavanje koristiti odgovarajuću količinu kvalitetnog sadnog materijala LITERATURA AOAC 1996: Official methods of analysis, Associaton of Official Analytical Chemists, Washington DC. I v a n o v i ć i dr., 1976: Geološka karta sekcije Obrovac. Matić, S., B. Prpić, 1983: Pošumljavanje; Zagreb. PCC 1998: Manual on methods and criteria for harmonized sampling, assesment, monitoring and analysis of the effects of air pollution on forests. UN/ECE and EC, Geneva and Brussels, PCC Hamburg. Rauš, Đ., I. Tri na j stić, I. Vukelić, I. Medvedović , 1992: Biljni svijet hrvatskih šuma. U Đ Rauš (ed): Sume u Hrvatskoj, 33-78, Zagreb. Topić, V., D. Jedlowski, 1979: Projekt sanacije površinskih kopova tvornice "Dalmacijacement". Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Split. Topić, V., B. Tkalčić, 1982: Program gospodarenja šumama i šumskim zemljištima zadarskog užeg područja krša za razdoblje 1982-1991. godine, Slika 7. Vrbica (Epilobium angustifolium L.) na dijelu deponije "Poscdarje" Figure 7 Rosebay /´Epilobium angustifolium L.) on one part of the Posedarje dump site - Conclusion pošumljavanje provesti prema načelima šumarske struke, vodeći računa o ekološkim zahtjevima i biološkim svojstvima pojedine vrste drveća, te o uvjetima stoj bine, saditi u pravo vrijeme i na odgovarajući način, za sanaciju deponija i pozajmišta koristiti sadnice obloženog korjena, nakon pošumljavanja obavezno višekratno izvoditi pravovremenu i kvalitetnu njegu. - References Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Split. Topić, V., Z., Bogović, 1991: Projekt biološke sanacije kamenoloma Bast, Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Split. Topić, V., 1994: Ekološka obilježja mediteranskog područja Republike Hrvatske, 100-ta obljetnica znanstveno-istraživačkog rada poljodjeljskog prehrambenog sustava i šumarstva mediterana Republike Hrvatske, Simpozij s međunarodnim sudjelovanjem, Split. Top i ć, V., 1996: Utjecaj različitog biljnog pokrova na zaštitu tla od erozije, Unapređenje proizvodnje biomase šumskih ekosustava, Znanstvena knjiga 1, Zagreb. Topić, V., 1999: Površinski kopovi na kaštelanskom području i mogućnosti njihove sanacije, Šumarski list 7-8: 301-309, Zagreb. |
| ŠUMARSKI LIST 13/2005 str. 130 <-- 130 --> PDF |
PRESENTATION AT THE INTERNATIONAL SYMPOSIUM Šumarski list -SUPLEMENT (2005), 120-132 BIOLOGICAL CONTROL OF EXCAVATIONS AND DUMPS DURING THE CONSTRUCTION OF HIGHWAYS IN CROATIA Sanja PERIĆ, Vlado TOPIC, Željko OREŠKOVIĆ, Romana MARADIN* SUMMARY: This paper focuses on the subject of biological control of excavations and dumps on the Maslenica-Zadar highway section. During the last few years, great attention has been paid to the landscape planning of highway routes. However, their construction is closely connected to the degradation of the ecosystems they are passing through. From the ecological point of view, the building of highways is an extremely significant issue. In choosing the highway location, great attention is paid to the preservation of the environment. In spite of this, the landscape is undergoing changes, so that its original ecological and aesthetic functions must be restored. The exploration was conducted on two locations, Rovanjska (around 300 m south from the town of Rovanjska, and the channel Velebitski Kanal underneath the Velebit mountain) and the town of Posedarje, close to the Split-Zagreb highway, on its southern side. The area with surface mines and building material dumps is of typical karst morphology. During heavier rainfalls, runoffs and erosion processes can be seen. Close to the landfill is the Novigradsku More bay. This paper discusses the natural characteristics of the area explored, i.e. the geological, hydrological, climatic and vegetative characteristics. The basic principles of the biological cleanup are analysed. Presenting a list of forest trees, bushes, shrubs, and climbers, which could be used in the process of biological control, the authors analyse the planting methods in various locations. A schematic presentation of afforestation is made for both locations. The aim of the study is to use afforestation as an ameliorating method of environmental protection, in order to prevent erosion and enhance the visual value of the landscape. Key words: biological control, highway, seedling types, planting method, afforestation, and erosion. INTRODUCTION Croatian development strategy has been paying road construction should regain its ecological and aestgreat attention to the landscape planning of highway hetic functions. Therefore, a study on the environmenroutes. Connecting the individual regions of the countal impacts and the project of biological amelioration try is a major issue. However, their construction is cloof the areas along the highway route should be enclosely connected to the degradation of the ecosystems sed with the project documentation. they are passing through. In choosing the motor-road This study is the result of the research on the loca routes, the main criteria are the minimum disturbance tions of Rovanjska and Posedarje on the Route 1 of the of the environment. The changed landscape by the Maslenica-Zadar highway, along which there are dis posal sites of building wastes. The main aim of the re * Sanja Perić, PhD, Vlado Topic PhD, search is the amelioration by afforestation in order to Željko Orcšković, BSc, Romana Maradin, BSc, improve the visual value of the landscape. Šumarski institut Jastrebarsko |
| ŠUMARSKI LIST 13/2005 str. 134 <-- 134 --> PDF |
S. Perić. V. Topic. Ž. Orešković. R. Maradin: BIOLOGICAL CONTROL OK EXCAVATIONS AND DUMPS ... Šumarski list SUPLEMENT (2005), 120-132 A 60 cm-80 cm-layer of earth taken from the Rovanjska earth dump will be applied upon the levelled area (Photo 4). Forest trees and shrubwood will be planted over these plateaus between the two dumps in an area of 13,000 m , i.e. 1.3 ha (0.6 ha earth dump + 0.7 ha waste dump). The seedlings considered for this biological amelioration are all above-listed tree and shrub species. The planting distance of 2 m x 2 m in rows for both trees and shrubs will be applied. The seedlings will be planted in triangles (Figure 3). Planting of brush climbers on the slopes of the waste dump and earth dump of Rovanjska Climbers are recommended for covering the steep nish broom (Spartium junceum); shrubby germander dump slopes that descend toward the highway, in order (Teucrium fruticans); cotoneaster {Cotoneaser horito stabilise the cliffs. The planting distance should be 1 zontalis), and others. The planting distance of the x 1 (Figure 3). brushwood and semi-brush should be 1 x 1 m. Dense planting of the following brush species is proposed for the slopes of the waste/earth dumps: Spa Planting of tree and brushwood species on the earth/waste dump plateaus of "Posedarje" The dumpsite (Photo 6) located close to the highway (stationed at about 8+000) should be cleaned from the remnants of the building material (concrete blocks, rocks, etc.), in order to partly fill the surface mine. This is followed by filling and levelling the surface with earth and marly material from the dump. Then, same as in case of the Rovanjska location, a 60 cm-80 cm layer of quality soil should be applied over the area (Photo 5). Forest trees and brushwood will be planted at a same distance as in the Rovanjska location over this 15,000 m2 (1.5 ha)-large plateau. (Figure 3). Planting of brush climbers on the slopes of the waste dump and earth dump of "Posedarje" The steep slopes of the earth dump should be alleviated at a proportion of 1 : 1, so that the slopes could be ameliorated biologically. The 10,000 m2 - area will be covered by mainly dense planting of theabove-listed brushwood species: Spanish broom (Spartium junceum); shrubby germander (Teucrium fruticans); cotoneaster (Cotoneaser horizontal), and others. The planting distance should be 1 x 1 m. The dumpsite is covered by vigorous undergrowth with the highest proportion (80 %) of white rosebay (Epilobium angustifolium L.) (Photo 7). Grass is therefore not necessary on this site. CONCLUSION The following can be concluded on the basis of the research results: Before any amelioration work can begin, the area should be investigated and the terrain surveyed; Soil samples should be taken and the pedological analysis made; - Phytocenological survey; - Terrain preparation and sufficient quantity of quality soil should be applied; The area should be afforested with adequate species for each habitat; In afforestation corresponding quantity of seedling material should be applied; The afforestation should proceed according to the principles of forestry science, and considering the ecological requirements and biological properties of each species related to the habitat conditions; Planting should proceed timely and in corresponding ways; The earth/waste dump sites should be planted with the seedlings with coated roots; Timely and proper tending should be carried out regularly after the afforestation. |
| ŠUMARSKI LIST 13/2005 str. 131 <-- 131 --> PDF |
S. Pcrić. V. Topic. Ž. Orcškovic, R. Maradin: BIOLOGICAL CONTROL OF EXCAVATIONS AND DUMPS ... Šumarski list -SUPLFMFNT (2005). 120-132 While developing this study, we used the data from red as the brushwood of pubescent oak (Quercuspubethe Forest Management Programme of Dalmatia scens), while the "Rovanjska" dump site has not been (1986-1995). The waste disposal site of "Posedarje" is encompassed by the mentioned Programme, located on the cadastre unit 1791/1 Posedarje, registe- NATURAL CHARACTERISTICS OF THE AREA Geographic position The Rovanjska excavation site is located in the Ja- darje cadastre area is close to, and on the southern side senicc cadastre area close to the Split-Zagreb motor- of the highway. The locations of both sites are shown road route, about 300 m south of the village Jasenicc in Map 1. The terrain has typical karst morphology, and the Velebitski Kanal channel at the foot of the Ve- The shape of both sites is irregular (Photo 1 and 2). lebit Mountain. The Posedarje dumpsite in the Pose- Geological and hydrographical properties According to the geological map of the sectionObrovac (Ivanovie et al. 1976), the area where thewaste sites are located are dominated by layered andplate chalks with shallow brown soils and red clay. Thewaste sites are located close to the Novigradsko More bay and the Velebitski Kanal channel. The rocks are broken and karstificd, so that the precipitation enters the underground. Heavy rains cause runoffs and surface erosion, Climate A significant natural factor, climate affects the floral distribution and diversity. To describe the climate ofthe research area, we used the 1961-1990 data of theZadar meteorological station. The data in Table 1 show that the long-term meantemperature has been 14.7 °C, with maximum and minimum values in January and July. The absolute maxi mum summer temperatures occasionally rise even to 35.7 °C, and the minimum values sometimes fall down to -9.1 °C. The temperature oscillations are considerable, and if they last for longer periods of time, they may cause various types of damage to the individual plant species, Locations on the highway route The quantity of precipitation and its distributionthroughout the year are the major factors in the development of vegetation. Table 2 shows that of the totalprecipitation in the research area, about two thirds fallin wintertime, while one third is distributed over springand summer months. According to Lang´s annual rainfactor (62.31), this area has a humid climate, while itssummer months belong to thc and climate according to the monthly rain tactor. Rain often falls in strong showers, so that it oftenamounts to over 80 mm in one day. The relative yearlyair humidity in Zadar is 72 %. This area has three daysin a year with air moisture lower or equal to 30 %, and55 days with air moisture above, or equal to, 80 %. Zadar area has an average of 16 frosty days. Frost isrecorded at the Zadar meteorological station betweenOctober and May. The most frequent frosts are in Janu ary, with an average of 5.2 days. According to the measurements, the phenomenon of late spring frosts is rare, Snow in this area falls very seldom and is short-lived, The maximal recorded height of the snow is 18 cm. The dumpsj te s are located in the area of very inten sive air streamS) which are particularly frequent in the co,d seasons of the year Thc dominating winds arc bo_ ra? south wmd? and mistra i Very strong and stormy> the bora of tnis region under me Velebit mountain blows in all seasons of the year, but it lasts the longest and with the greatest strength in winter, mainly from January unti] March. The south wind blows throughout the year, but mainly in the autumn. It is sometimes wann anci dry, but then it causes much damage to the plants. Coming from the sea on warm and hot summer days, the mistral brings fresh sea air that soothes the otherwi se unbearable summer heat. Vegetation In terms of phytogcography, the plant cover of this 1992). The vegetation of the area has developed accorarea belongs to the Mediterranean-littoral vegetation ding to the climatic and edaphic conditions. The bot- belt within the sub-Mediterranean zone (Raus et al. tom area of the mountain Velebit was once covered by |
| ŠUMARSKI LIST 13/2005 str. 132 <-- 132 --> PDF |
S. Pcrić. V. Topic. Ž. Orcšković. R. Maradin: BIOLOGICAL CONTROL OF EXCAVATIONS AND DUMPS Šumarski -SUPLEMENT (2005), 120-132 the forests of pubescent oak and white hornbeam (Querco- Carpinetum orientalis H-ić 1939), as a final and climate-conditional stage in the development of the vegetation in this area. In the past, however, these areas were devastated by long-term uncontrolled anthropogenetic impacts (man and cattle) and climatic factors. What survived were only the prickly brushwood and bushes, or herbaceous plants with developed subsoil parts. Thus, in this area at the bottom of Velebit common species are juniper (Juniperus oxycedrus), Christ´s thorn (Paliurus spina christi), blackthorn (Crategus transalpine), blackberry (Rubus ulmifolius), and wild asparagus (Asparagus acutifolius). The intensive cattle grazing tradition was abandoned quite some time ago, and so was logging, which has resulted in progressive forest vegetation succession. Many species have returned into this area, e.g. black ash (Fraximus ornus), white hornbeam (Carpinus orientalis), Montpelier maple (Acer monspessulanum), perfumed cherry (Prunus mahaleb), terebinth (Pistacia terebinthus), and stone lime-tree (Phillvrea latifolia); the come-back of pubescent oak (Pubescent oak) has also been noticed. Slowly rising above the juniper and Christ´s thorn, they will contribute to the beauty of the area. The following are the commonest undergrowth species: Helichrysum italicum, Salvia officinalis, Chrysopogon gryllus, Festuca illyrica, Sesleria autumnalis, Bromus erectus, Koeleria splendes, Eryngium sp., and Euphorbia sp. BIOLOGICAL AMELIORATION Basic principles The biological amelioration of the dumpsites is mainly carried out for the protection of the landscape. The task of the ameliorating operation is to create the substrate that will continuously supply the vegetation with water, air and nutrients. Before any ameliorative work begins, the area where seedlings will be planted should be spatially planned, and the surface soil loosened. The area will then be topsoiled, which is the basic ameliorating factor that will create favourable biological, physical and chemical conditions for the growth of the new plants. Soil preparation creates optimal conditions for growth and development, i.e. the favourable water- air relations that enable the functioning of the optimal life- sustaining biochemical processes. The manner and intensity of soil preparation will depend on the soil state, planting method, use of mechanisation, etc. Good soil preparation is often a deciding factor for the success of planting. Seedlings and planting methods Planting distance can be regular or irregular. The former is applied whenever the terrain allows (stumps, rocky ground, etc.), and can form rectangles, squares, triangles, or hexagons, with exactly determined spaces between the plants and the rows. Irregular planting distance is particularly applied in karst areas, as planting can be done only where there is enough soil to dig a hole of satisfactory dimensions. Planting can take place with bare roots or balls. Damaged or too long roots are cut off. Where needed, crown is also trimmed to balance the water/nutrient supply between it and the roots. With coniferous tree seedlings, damaged roots are very carefully trimmed, and sometimes also the lowest branches. The space around the root must be well filled with soil, and the seedling firmly planted. Attention should be paid to the planting depth, which should be - after the soil has settled down-same as in the nursery before the seedling was taken out. This means that the planting should be neither too deep, nor too shallow. In the afforestation of the terrain with stumps, rocks etc., the seedlings should be planted near such objects for their protection in the first years of their lives, and because of better soil conditions. After taken out from nurseries, seedlings are susceptible to drying, and therefore should be planted into peat, or protected otherwise from sun and wind. In afforestation, the ecological requirements and biological properties of the individual tree species should be respected in relation to the habitat conditions. Seedlings can be planted into holes, crevices, embankments, mounds, and trenches. The following are the advantages of planting the seedlings with coated roots: roots are not damaged when taken our; protection during transport and planting; great proportion of rooting; continued growth after planting without stress; possibility of planting throughout the year - a significant factor. In addition, greenhouse seedling production enables corresponding watering and protection of plants, which shortens the production process. Accordingly, the dumpsite amelioration should be carried out by planting the seedlings with coated roots. |
| ŠUMARSKI LIST 13/2005 str. 133 <-- 133 --> PDF |
S. Pcrić, V. Topic. 2. Orcšković, R. Maradin: BIOLOGICAL CONTROL OF EXCAVATIONS AND DUMPS ... Šumarski list - SUPLEMF.NT (2005). 120-132 Besides careful soil preparation, quality seedling material and expert knowledge, successful afforestation requires proper tending of young cultures. In the first place, watering should be carried out regularly during critical times of the year, i.e. mainly in June, July and August. However, April and May might be also cri- RESULTS AND Pedological In the process of ameliorating the dumpsites, the basic precondition is to apply sufficient quantities of topsoil, which will later cover the formed marly plateaus and the whole area after the exploitation. In August of 2005 soil samples were taken from Rovanjska and Posedarje dumps. The samples were analysed (Table 3) by standard laboratory methods (AOAC 1996, PCC 1998). The analysis of the soil samples revealed very strong alkaline reactions with many total and active carbona tical months in certain years. Watering should be carried out whenever the skilled supervising person decides. In addition to watering, other tending measures should be carried out as well for the duration of at least two years. DISCUSSION analysis tes. The soils contain low proportions of humus and nitrogen (<0.06 %N), and are also poorly or avcragely supplied with phosphorus and potassium. (P205, K2). It is therefore recommended that 50 % of quality soil is added while planting the seedlings into holes; close to the root ball, about two litres of compost should be added to each seedling as a moisturising agent (Stocksorb, or similar). In the second vegetation after the planting, fertilising with complex nutrients should be carried out according to the assessed needs. Plant species suitable for afforestation The earth dumps of Rovanjska and Posedarje are located in the sub-Mediterranean vegetation zone of pubescent oak and white hornbeam (Querco-Carpinetum orientalis). The original climato-genetic vegetation of this area has considerable changed, so that great areas are in different degraded stages. The main tree species are juniper, stone lime-tree, black ash, white hornbeam, Montpelier maple, Christ´s thorn, Aleppo pine, and cypress. All these species surround the present dump areas, but were once growing on them. They could, therefore, be the right species to be planted on the research areas, after the ameliorating operations have been completed. The proportions of the individual species should be considered. A mixed stand of conifers and broadleavcs should be selected for higher resistance, quality and stability, in the following proportions: Aleppo pine (50 %); pubescent oak, black ash, and white hornbeam (30 %), and other mentioned species (20 %). The choice is reduced to the following fast-growing and decorative species with very modest requirements from the habitat: Tree species: 1. Quercuspubescens L., pubescent oak 2. Carpinus orientalis Mill., white hornbeam 3. Fraxnus ornus L., black ash 4. Prunus mahaleb L., perfumed cherry 5. Acer monspessulanum L., Montpelier ash 6. Pinus halepensis Mill., Aleppo pine 7. Cupressus sempervirens L., common cypress 8. Cupressus arizonica Greene., Arizona cypress Brushwood: 1. Juniperus oxycedrus L., juniper 2. Teucrium fruticans L., shrubby germander 3. Cotonaster horizontalis Decne., cotoneaster 4. Pistacia terebinthus L., terebinth 5. Phillyrea latifolia L., crack phyllirea 6. Phillyrea media L., stone lime-tree 7. Spartium junceum L., Spanish broom 8. Berberis vulgaris L., barberry 9. Lycium europaeum L., European box-thorn Climbers: 1. Hedera helix L., ivy 2. Tecoma radicans Juss. (Bignonia radicans U Campsis radicans Seem.), trumpet honeysuckle 3. Polygonum baldschuanicum Reg., Russian vine 4. Parthenocissus quinquefolia Planch., Virginia creeper Planting of trees and brushwood on the Rovanjska earth dump plateaus Below the junction of the D8 and 8 routes of the The Rovanjska dump (Photo 3) containing waste builMaslenica intersection, there is a neglected waste ding material and a layer of rocks should be partly modump, and earth disposal site under the CP Maslenica. ved into a landfill, levelled, and topsoiled. |