DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 13/2005 str. 135     <-- 135 -->        PDF

IZLAGANJE NA ZNANSTVENOM SKUPU PRESENTATION AT THE INTERNATIONAL SYMPOSIUM Šumarski list - SUPLEMENT (2005), 133-143
UDK 630* 116 + 233 + 241


POSUMLJAVANJE NEOBRASLOG ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA NA JUŽNIM
PADINAMA SVILAJE - MUĆ S CILJEM PROTUEROZIJSKOG DJELOVANJA


AFFORESTING UNSTOCKED FORESTLAND ON THE SOUTHERN SLOPES
OF SV1LAJA - MUĆ MOUNTAIN FOR ANTI-EROSIVE PURPOSES


Anamarija DURBEŠIĆ, Ivica MILKOVIĆ*


UVOD - Introduction


Planina Svilaja smještena je u južnom dijelu RepuDa
bi se spriječilo daljnje propadanje, poduzeta su
blike Hrvatske. Proteže se u dužini od 30 km od Sinj-interdisciplinarna istraživanja na tom prostoru na teskog
polja prema sjeverozapadu do Petrovog polja kod melju kojih je 1960. godine izrađen plan melioracije
Drniša. Zauzima dinarski smjer pružanja sjeverozapad Općine Muć. Plan melioracije Općine Muć obuhvaća
-jugoistok, s najvišim vrhom Svilajom 1508 mnm. Od pet melioracijskih objekata.
ostalih Dinarskih planina najviše je obrasla vegetaU
ovom radu prikazani su postignuti rezultati u
cijom. trećem melioracijskom objektu koji obuhvaća veći dio


Oskudna vegetacija, razvijen reljef te geološka gradanašnje
gospodarske jedinice "Borovača". Ovaj me


da podložna eroziji, pogodovala je nastanku brojnih lioracijski objekt smješten je uz selo Muć, sjeverno od
bujičnih tokova, vododerina i jaruga na pojedinim dijeglavne
ceste i zauzima površinu od 2026 ha.
lovima ovoga područja. Ogromne količine vode i naPrimjenom
GIS tehnologije obavljeno je usponosa
koji su bujice nosile činile su štetu na poljoprivređivanje
stanja 1960. godine i današnjeg stanja.
rednim površinama i prometnicama.


2. GLAVNE ZNAČAJKE ISTRAŽIVANOG PROSTORA
Principal features of the study area
2.1. Položaj i površina -Position and size
Treći melioracijski objekt dio je cjelovitog programa dručje općine Muć podijeljeno je u pet melioracijskih
melioracije općine Muć. Navedenim programom po- objekata.


Prostire se od 16°23´40" do Melioracijski objekti - Ameliorative facifities
16°34´07" istočne geografske dužine
i od 43°42´55" do 43°41´22"


i «I
sjeverne geografske širine, uglav—
IV
nom na južnim padinama Svilaje u


Fn v


pojasu između 414 i 855m nadO
Naselja
morske visine (Slika 1).


oZelovo


Mr. sc. Anamarija Durbešić,
Mr. sc. Ivica Milković
Hrvatske šume d.o.o.
Farkaša Vukotinovića 2
10 000 Zagreb
Slika 1. Prostorni raspored melioracijskih objekata općine Muć
Figure 1 Spatial distribution of amelioration facilities in the Municipality of Muć
133




ŠUMARSKI LIST 13/2005 str. 136     <-- 136 -->        PDF

A. Durbešić, 1. Milković: POSUMLJAVANJE NHOBRASLOG ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA . Šumarski list SUPLEMENT (2005), 133-143
2.2. Geološke i pedološke karakteristike - Geological and pedological features
Istraživani prostor nalazi se u tektonskoj jedinici
Svilaja. Rasjed Udoljc-Ramljane-Muć odvaja tektonsku
jedinicu Svilaja od tektonske jedinice ProminaMoseć-
Muć. Ovaj prostor izgrađuju naslage kronostratigrafskog
raspona donji trijas - gornji malm.


Naslage donjeg dijela donjeg trijasa-skita (sajske
naslage) sastavljene su od crvenih pješčenjaka, siltitia i
sivkastih karbonata, dok su naslage gornjeg skita
(kampilske naslage) izgrađene od raznih tipova vapne-


Slika 2. Škriljaste naslage donjeg trijasa


Figure 2 Slated beds of lower triassic


naca, s česticama intrabazenskog terigenog detritusa i
proslojcima lapora. (Ivano vic i dr. 1978).


Početkom srednjeg trijasa na ovom se prostoru talože
tzv. "Otarnik naslage" koje su dobile ime prema
istoimenom brežuljku na kojem su najljepše razvijene.
To su karbonatne breče s crvenkastim i žućkastim cementom
koji ukazuje na kraću kopnenu fazu (emerziju)(
Raić idr. 1984).


Nakon njih talože se vapnenci anizika, koji tijekom
kasne dijageneze dijelom prelaze u dolomite. Također,
u srednjem trijasu kao posljedica magmatskih prodora
duž riftnih rasjeda, javljaju se i eruptivne stijene dijabazi
i spiliti, a također i naslage tufita, tzv. "pietra verde"
(Be lak, 2000).


Krajem ladinika, nakon taloženja plitkomorskih
vapnenaca, na ovom prostoru dolazi do emerzije koja
traje sve do mlađeg karnika. Transgresivni karnički
konglomerati s ulošcima ladiničkih vapnenaca označavaju
završetak emerzijske faze i nalaze se u podini gornjotrijaskih
"Hauptdolomita".


Plitkovodni vapnenci lij asa dolaze kontinuirano na
"Hauptdolomitima", a zatim slijede i plitkovodni vapnenci
dogera. Kontinuirana plitkomorska sedimentacija
nastavlja se i u donjem malmu. Početkom gornjeg


Geološka karta


flPBi{»«VI mFcMaft´titiUjrM! vdp**)tcf. Esw , jf//RKff-»f>i´> ´*„if»ilirci H


l:ii:J **«*
Vapnenci s©rc\e ;urc Malm ; Tufrtni plocasli pfufitcupo
&Ä--M: igMa m p*MT8 ´:<


l^-m´r vape* no 1nt*;i;g up´.n H|||f| fXtim? i rtiafc.tm pottmt


Av.wiki-MOIT,U |§§ Olärrufc naslage
M^fOIiKi-Ai varnWO .´>r,?^ K&mp&iki}
D P Stajsku rastag«


Slika 3. Geološka građa istraživanog prostora


Figure 3 Geological composition of the study area


malma tektonski pokreti uzrokuju produbljavanje taložnog
prostora, te sc u relativno dubljcvodnijem okolišu
unutraplatformnog korita talože pločasti vapnenci
s ulošcima rožnjaka, tzv. " lemeške naslage " (Ivanović
idr. 1978).


Geološka podjela i klimatske karakteristike uvjetovale
su razvoj tala. Tako razlikujemo plitke rendzine na
dolomitu, rednzinc na karbonatima, rendzina karbonatna
i silikatno karbonatni regosol, smeđe tlo na vapnencima
i koluvijalno tlo.




ŠUMARSKI LIST 13/2005 str. 137     <-- 137 -->        PDF

A. Durbcšić. I. Milković: POSUMIJAVANJE NEOBRASLOG ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA . Šumarski list - SUPLEMENT (2005), 133-143
´ -r,:


Peđoloaka karta


Slika 4. Pedološka grada istraživanog prostora


Figure 4 Pedological structure of the study area


2.3. Hidroloske prilike -Hydrological conditions
Ranije ogoljene površine, karakteristična geološka Naslage vapnenca uvjetovale su poniranje vode u
grada te petrografski sastav, uzrokom su erozijskih pro- dubinu sve do nepropusnih slojeva, odakle se voda krecesa
te razgranatoj mreži bujica i njihovih pritoka. će prema moru. Tako na čitavom vapnenačkom podru


´*AT° leikurit


T^^Ol^rW^^^. T?>


Slika 5. Prikaz slivnog područja Mučkih bujica


Figure 5 Watersheds ofMuć torrents




ŠUMARSKI LIST 13/2005 str. 138     <-- 138 -->        PDF

A. Durbešić, I. Milković: POSUMLJAVANJE NF.OBRASLOG ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA .
Šumarski list - SUPLEMENT (2005), 133-143
čju nema vodotoka ni izvora. Vodotoci i izvori javljaju razito dug bujični tok, dok kraće bujične tokove imaju
se na nepropusnim slojevima. Romića potok, Zmijavac, Radač, Srednjomućkc jaruBujice
mućke doline karakteriziraju duboko usječege.
Na slici su prikazana slivna područja Mućkih buji


ca. (Slika. 5.)


na korita u naslage donjeg i srenjeg trijasa. Sutina s
dužinom korita od 4,5 km te Suvava s 14 km imaju iz


2.4. Klima -Climate
Blizina Jadranskog mora (mediteranska klima) i
Dinarskog gorja (kontinentalna klima) uvjetuje izjednačenje
kontinentalnih i maritivnih klimatskih prilika
te daje ovom prostoru obilježja submediteranske klime.
Srednja godišnja temperatura zraka iznosi 12,9 °C
s temperaturnim minimumom u siječnju i maksimumom
u lipnju. Prosječna godišnja količina oborina iz


2.5. Vegetacija
Geografski smještaj, klimatske prilike, geološka
grada i raspored tala uvjetovale su vegetacijske prilike
ovog područja. Nažalost šumske zajednice su na istraživanom
području, kao i drugdje na području krša,
kroz stoljeća bile pod negativnim utjecajem čovjeka koji
je radi pomanjkanja plodnog tla bio orijentiran na
iskorištavanje šuma, što je dovelo do uništenja šume i
razvoja oskudne kamenjarske vegetacije. Šume su se
održale na manjim površinama, ali mahom degradirane.


Na promatranom području zastupljene su četiri klimatogenc
šumske zajednice:


3.
RAZLOZI MELIORACIJE
Dva su osnovna razloga zbog kojih se pristupilo
melioraciji promatranog područja:


1.
Područje se odlikuje posebnim geološkim karakteristikama,
koje uz reljefnu razvedenost uvjetuju
nastanak bujičnih tokova, vododerina i jaruga koje
se slijevaju u mućko polje i nose materijal koji zatrpava
plodno tlo i prometnice.
Prema procjeni sadržanoj "Planu kompleksne melioracije
područja Općine Muć", štete koje su činile ove


Tablica 1. Osnovni podaci o bujicama mućke doline


Table 1 Basic data on the torrents in the Muć valley


nosi 1 262 mm, što daje ovom području humidne karakteristike.
Snijeg se redovito javlja zimi, a ponekad
padne i u travnju. Prema vrijednostima meteoroloških
podataka, Hidrometeorološkog zavoda, ovo područje
karakteriziraju zimska razdoblja s maksimalnim oborinama
koja su isprekidana s kraćim sušim razdobljima,
te ljeta vruća oblačnija i manje suha.


Vegetation


Mješovita šuma hrasta medunca i bijelog graba


(Querco-Carpinetum orientalis H-ic. 1939.)


Šuma crnog graba s jasenkom šašikom {Seslerio-


Ostryetum Ht. Et H-ic 1950.)


Šuma bukve i jasenske šašike {Seslerio-Fagetum


silvaticae /Ht. 1950./ M. Wraber 1960.)


Šuma dalmatinskog crnog bora {Pinus nigra subsp.


dalmatica).


-
Reasons for amelioration
bujice bile su izrazito velike i iznosile su 20.000.000 dinara
godišnje, što odgovara protuvrijednosti od oko
66 tisuća dolara.


2.
Geološka podloga promatranog područja omogućuje
brži proces stvaranja tla, te su se na promatranom
području razvila svježija i kvalitetnija tla od
tipično krških na vapnenačkoj podlozi. Melioracijom
ovih tala moguće je postići veću proizvodnju
nego na okolnim područjima.
Bujica


Torrent


Suvava
Sutina
Romića potok
Stobreć
Zmijavac
Radača
Srednjomućkc bujice


Duljina toka, km Površina sliva, km" Godišnja količina nanosa, m
Watercourse length, Watershed area Annual sedimentation quantity
12,2 30 8000
3,8 6,8 1800
0,5 -
2,2 1,0 800
2,0 2,1 1300
4,5 1,15 1100
6,0 1,3 1200


(Izvor podataka: Plan kompleksne melioracije područja Općine Muć, Šumarija Split, Split, 1960.)


(Data source: Complex amelioration plan of Muć Municipality, Split Forest Office, Split, 1960)




ŠUMARSKI LIST 13/2005 str. 139     <-- 139 -->        PDF

A. Durbešić, 1. Milković: POŠUMLJAVANJE NEOBRASLOG ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA ... Šumarski list -SUPLEMENT (2005), 133-143
4. CILJ MELIORACIJE Amelioration goal
Prema "Planu kompleksne melioracije područja
Općine Muć" neposredni cilj melioracije degradiranih
površina na promatranom području je zaštita tla od
erozije. Uz ovaj osnovni cilj, daljnji cilj je proizvodnja
stočne hrane.


Naime, poljoprivreda je u to vrijeme činila 95 % nacionalnog
dohotka Općine Muć, a glavnina tog dohot


ka (57,7 %) ostvarivala se kroz stočarstvo. Kako je na
području Općine bilo samo 11 % obradivih poljoprivrednih
površina, krmnu bazu za stočarstvo činile su
uglavnom degradirane površine -kamenjare i šikare.


5. STRUKTURA ŠUMSKIH POVRŠINA 1960. GODINE
Structure of forest areas in 1960
Vcktorizacijom vegetaeijske karte 1 : 25000 koja je
sastavni dio "Plana kompleksne melioracije područja
Općine Muć", utvrđena je struktura šumskih površina
u vrijeme izrade plana.


Drvna zaliha na promatranom području, prema podacima
Šumarije Split navedenim u "Planu kompleksne
melioracije područja Općine Muć", iznosila je oko
9000 m (crni bor), a prosječni godišnji prirast po hek


taru oko 0,7 m .


";...-


III Melioracijski objekt


NeobraaJo
| Crni bor
| Mlađe kuflure bagrema
1


Šikara


potoci


. Srednjo-mućke bujice


";


... . *
**


# ,-" *


--....


.
´´ ´:"


Tablica 2. Struktura šumskih površina 1960. godine


Table 2 Structure offorest areas in 1960


Uređajni razred


Management Class
Kamenjare -Bare karst
Kulture crnog bora


Cultures of black pine
Šikare -Thickets
Ukupno -Total


Površina, ha
Area, ha %
915,65 71
314,63 24
64,75 5
1295,03 100


(Izvor podataka: Plan kompleksne melioracije područja
Općine Muć, Šumarija Split, Split, 1960.)


(Data source: "Complex Amelioration Plan of Muć Municipality",
Split Forest Office, Split, 1960)


&.´-*


Slika 6. Gospodarska karta trećeg melioracijskog objekta


Figure 6 Management map ofthe third ameliorationfacility


6. PLAN MELIORACIJE -Amelioration plan
Plan melioracije predviđao je sljedeće melioracij-proizvodno-zaštitno 126 ha;
ske i uzgojne mjere: protuerozijsko 77 ha;


1. Pošumljavanje kamenjara podizanje vjetrobranih pojaseva 36 ha;


ŠUMARSKI LIST 13/2005 str. 140     <-- 140 -->        PDF

A. Durbešić. I. Milković: POSUMLJAVANJh NFOBRASLOG ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA
Šumarski list - SUPLEMENT (2005), 133-143
2.
Melioracija kamenjara
sadnjom krmnog grmlja 447,70 ha;
sadnjom krmnog bilja i šumskih vrsta 271,0 ha;
regeneracijom travnog pokrova i sadnjom grupa
drveća 67,40 ha;
3.
Očetinjavanje šikara 51,60 ha;
4.
Kontrola i ograničenje ispaše;
5.
Provođenje redovitih uzgojnih zahvata u kulturama
crnog bora (popunjavanje, prorjeđivanje).
7. PODACI O OBAVLJENIM RADOVIMA U RAZDOBLJU 1960 1993. GODINA
Data on the activities accomplished in the period 1960 -1993
Prema podacima o gospodarenju u proteklom razdoblju
navedenim u Programu gospodarenja za gospodarsku
jedinicu "Borovača" (važnost 1994-2003. godina)
na području gospodarske jedinice "Borovača" u razdoblju
1975 - 1993. godina obavljeni su sljedeći radovi:


-
pošumljavanje 421,50 ha;
-
čišćenje 35,52 ha;
izrada protupožarnih prosjeka 22,74 ha;
održavanje protupožarnih prosjeka 27,83 ha.
Ne raspolažemo podacima o ranije obavljenim radovima.


8. STRUKTURA ŠUMSKIH POVRŠINA 1993. GODINE
Structure of forested areas in 1993
Promatrano područje obuhvaća 35 odjela i 128 odsjeka
gospodarske jedinice "Borovača". Prema podacima
programa gospodarenja s važnošću 1994 - 2003.
godina od ukupno 1293,76 ha obraslo je 898,06 ha
(69,41 %), a 395,70 ha (30,59 %) neobraslo.


G.J.´ Borovača´"
B r *"**-" ***
.


-[za—


Drvna zaliha na promatranom području, prema podacima
Programa za gospodarenje šumama za g.j.
"Borovača" (važnost 1994 - 2003. godina), iznosi oko
60 tisuća m , a godišnji tečajni prirast 3,35 m3/ha.


Slika 7. Gospodarska karta djela Gospodarske jedinice " Borovača"


Figure 7 Management map of apart of the Management Unit "Borovača´




ŠUMARSKI LIST 13/2005 str. 141     <-- 141 -->        PDF

A. Durbešić, I. Milković: POSUMLJAVANJE NEOBRASLOG ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA ... Šumarski list - SUPLEMENT (2005), 133-143
Tablica 3. Struktura šumskih površina 1993. godine


Table 3 Structure of forested areas in 1993
Uredajni razred - Management Class
Neobraslo proizvodno zemljište -Bare productive land
Crni bor - Black pine
Panjača medunca - Pubescent oak coppice
Panjača bagrema - False acacia coppice
Panjača bukve - Beech coppice
Ukupno -Total


Površina, ha -Area, ha %
395,70 30,59
618,77 47,83
207,01 16
18,85 1,46
11,06 0,85
1293,76 100


(Izvor podataka: Program gospodarenja za gospodarsku jedinicu "Borovača", važnost 1994-2003., Split, 1960.)


(Data source: Management plan for the management unit "Borovača ", valid 1994 -2003, Split, I960)


9. REZULTATI MELIORACIJE - Amelioration results
Okularno promatrajući na istraživanom području nema
značajnijih šteta od bujica. Regionalna je prometnica
Drniš-Muć-Sinj prohodna, na poljoprivrednim površinama
omogućen je nesmetani uzgoj te ne dolazi do
zatrpavanja prirodnih ponora, što doprinosi prirodnom
odijevanju vode. To potvrđuju i rezultati istraživanja dr.
Topića (2001, 2003). U radu "Utjecaj kultura crnog
bora (Pinus nigra Arn.) na zaštitu tla od erozije prouzročene
kišom" (Zagreb, 2001) na temelj u rezultata višegodišnjih
istraživanja na trajnim pokusnim plohama u slivu
bujice Suvavc, dr. Topić zaključuje: "Kulture crnog
bora u slivu bujice Suvave imaju izrazito pozitivan utje


caj u pogledu zaštite tla od erozije prouzročene kišom.
Površinska su otjecanja oborinskih voda pod istraživanim
kulturama mala, a erozija isključena."


Uz neprocjenjive protuerozijske učinke i povećanje
vrijednosti drugih općekorisnih funkcija, provedenim
meliorativnim zahvatima znatno je poboljšana i drvnoproizvodna
funkcija šuma na ovom području, uz mogućnost
daljnjeg poboljšanja.


U starijim sastojinama crnoga bora uočava se sukcesija
autohtone vegetacije (medunac, crni jasen, bijeli
grab), što će u daljnjem gospodarenju omogućiti povećanje
udjela autohtonih vrsta drveća.


10. ZAKLJUČAK - Conclusion
Iskustva i rezultati postignuti na ovome objektu
mogu biti dobro polazište za melioraciju bujičnih i eroziji
podložnih krških područja.


11. LITERATURA - References
Belak, M. (2000): Kristaloklastični i vitroklastični
tufovi (pietra verde) s proslojcima silicificiranih
dolomita, vapnenaca, tufita i rožnjaka: 2 hrvatski
geološki kongres, Vodič ekskurzija, Institut
za geološka istraživanja, Zagreb, 6-10 str.


Ivanović, A., V. Sikirica, K. Sakač, (1978):
Osnovna geološka karta 1:100 000,. Tumač za
list Drniš K 33-9, Institut za geološka istraživanja
Zagreb (1972): Savezni geološki zavod,
Beograd, 55 str.


Jedlowski, D., Ž. Vrdoljak, P. Zian, (1960):
Plan kompleksne melioracije područja općine
Muć, Uprava šuma Split, Šumarija Split, Split,
118 str.


Raić, V., J. Papeš, V. Sikirica, N. Magaš,
(1984): Osnovna geološka karta. 1 : 100 000.


Tumač za list Sinj K 33-10, Geoinženjering Institut
za geologiju Sarajevo i Geološki zavod
OOUR za geologiju i paleontologiju Zagreb
(1982), Savezni geološki zavod, Beograd, 49 str.


Topić, V. (2001): Utjecaj kultura crnog bora (Pinus
nigra Arn.) na zaštitu tala od erozije prouzročene
kišom, Znanost u potrajnom gospodarenju hrvatskim
šumama, Šumarski fakultet, Šumarski
institut Jastrcbarsko, Zagreb, 261-269 str.


Top i ć, V. (2003):Šumska vegetacija na kršu kao značajan
čibenik zaštite tala od erozije, Šumarski
list, Zagreb, 51-63 str.


* * * Odjel za uređivanje šuma, Uprava šuma Split, Hrvatske
šume p.o. Zagreb (1994): Program gospodarenja
za gospodarsku jedinicu "Borovača".




ŠUMARSKI LIST 13/2005 str. 142     <-- 142 -->        PDF

PRESENTATION A´l´THh INTERNATIONAL SYMPOSIUM Šumarski list - SUPLEMENT (2005). 133-143


AFFORESTING UNSTOCKED FORESTLAND ON THE SOUTHERN
SLOPES OF SVILAJA - MUĆ MOUNTAIN
FOR ANTI-EROSIVE PURPOSES


Anamarija DURBEŠIĆ, Ivica MILKOVIĆ*


1. INTRODUCTION
Mount Svilaja is situated in the south of the Republic
of Croatia. With a length of 30 km, it stretches
northwest from Sinjsko Polje to Petrovo Polje near Drniš.
It takes up the Dinaric direction from the northwest
to the southeast. The highest peak of Svilaja reaches
1,508 m above the sea. Of all the mountains in the Dinaric
range, Svilaja is the most abundantly covered
with vegetation.


The sparse vegetation, the developed relief and the
geological structure prone to erosion are highly conducive
to the occurrence of a large number of torrential
streams, gullies and ditches in some parts of this area.
Vast quantities of water and sediments brought by torrents
have inflicted large-scale damage on agricultural
land and communication routes.


Interdisciplinary research was conducted in the area
for the purpose of preventing further decline. It resulted
in an amelioration plan of Muć Municipality in
1960. The amelioration plan of Muć Municipality
comprises five amelioration facilities.


This paper presents the results achieved in the third
amelioration facility, which entails the larger part of
the current management unit "Borovača". This amelioration
facility, covering an area of 2,026 ha, is situated
next to the village of Muć north of the main road. GIS
technology was used to compare the situation in 1960
with the present situation.


2. PRINCIPAL FEATURES OF THE STUDY AREA
2.1 Position and size
The third amelioration facility is part of a comprelatitude
and mostly covers the southern slopes of Svihensive
ameliorative programme for the Municipality laja in the belt between 414 and 855 m above the sea
of Muć. The area of this municipality is divided into fi(
Figure 1).
ve ameliorative facilities.


It stretches from 16°23´40" to 16°34´07" eastern
longitude and from 43°42´55" to 43°41´22" northern


2.2 Geological and pedological features
The study area is located in the tectonic unit of Svilaja.
The Udolje-Ramljane-Muć fault divides the Svilaja
tectonic unit from the Promina-Moseć-Muć tectonic
unit. This area is composed of the layers in the chronostratigraphic
range of Lower Triassic - Upper Malm.


The layers of the lower part of Lower Triassic -
Scythian (saiserbeds) are composed of red sandstones,
siltites and greyish carbonates, while the layers of
Upper Scythian (Camplier beds) are made up of diffe-


Anamarija Durbešić, MSc, Ivica Milković, MSc,
Hrvatske šume d.o.o. Farkaša Vukotinovića 2
10 000 Zagreb


rent types of limestone with particles of intra-basin terrigenic
detritus and marl intercalation (Ivankovic et
ah, 1978).


The so-called "Otarnik sediments" were deposited
in this area at the beginning of Middle Triassic. Their
name originates in a hillock of the same name, where
they are the most beautifully developed. These are carbonate
breccias with reddish and yellowish cement,
which indicates a shorter continental phase (emersion)
(Raić etal, 1984).


They are followed by Anisian limestone deposits,
which were transformed into dolomites during the late




ŠUMARSKI LIST 13/2005 str. 143     <-- 143 -->        PDF

A. Durbešić Milković: AFFORESTING UNSTOCKED FORESTLAND ON THE SOUTHERN SLOPES ... Šumarski list- SUPLEMENT (2005), 133-143
diagcnesis. Also, in Middle Triassic, as a consequence
of magmatic drifts along the rift faults, igneous rocks of
diabases and spilites occurred here, as well as deposits
of tuff, the so called "pietra verde" (B e 1 ak, 2000).


At the end of Ladinian, after sedimentations of shallow-
water limestone, emersion occurred in these areas
lasting until the Younger Carnian period. Transgressive
Carnian conglomerates with fragments of Ladinian limestone
mark the end of the emersion phase and are
found in the basement of Upper Triassic "Hauptdolomites".


Shallow-water liass limestone continuously occurs
on "Hauptdolomites" and is followed by shallow-water
limestone dogger. Permanent shallow marine sedimen


tation continues in the Lower Malm period. In early
Upper Malm, tectonic movements lead to the deepening
of the sedimentary environment, resulting in the
sedimentation of plated limestone with fragments of
cherts, (the so-called "lemeške sediments") in the relatively
deeper water environment of the intraplatform
bed (I vanković etal. 1978).


Soil development was determined by geological
classification and climatic features. Thus, soil classification
discriminates shallow rendzinas on dolomites,
rendzinas on carbonates, rendzinas carbonate and silicate
carbonate regosol, brown soil on limestone and
colluvial soil.


2.3 Hydrological conditions
The previously barren areas, the characteristic geological
structure and the petrographic system have led
to erosion processes and the formation of a rich network
of torrents and their tributaries.


Limestone sediments cause water to seep down until
it reaches impermeable layers, from which water heads
towards the sea. As a result, there are no watercourses or
water sources in the entire limestone area. Watercourses
and water sources occur on impermeable layers.


The torrents in the Muć valley are characterised
by channels that cut deeply into the deposits of Lower
and Middle Triassic. The river Sutina with a length of


4.5 km and the Suvava with a length of 14 km have distinctly
long torrential flows, while Romića Stream,
Zmijavac, Radač and Srednjomućke Jaruge have shorter
torrential flows. The figure shows the watersheds of
Muć torrents (Figure 5).
2.4 Climate
The proximity of the Adriatic Sea (Mediterranean
climate) and the Dinaric mountain range (continental
climate) balances continental and maritime climatic
conditions and gives this area the characteristics of the
sub-Mediterranean climate. The mean annual air temperature
is 12.9 °C, with the temperature minimum in
January and maximum in June. The average annual


precipitation quantity amounts to 1,262 mm, which
marks this area as humid. Snow regularly occurs in
winter, but may sometimes fall in April. According to
the Hydromcteorological Office data, this area is characterised
by winter periods with maximal precipitation
interspersed with shorter dry periods, and with
hot, cloudy and less dry summers.


2.5 Vegetation
Vegetation conditions in the area are the results of
geographic position, climatic conditions, geological
structure and soil distribution. Unfortunately, the forest
communities in the study area, like the communities elsewhere
on karst, have for centuries been exposed to
negative human impacts. Absence of fertile soil has
forced man to exploit forests, resulting in their destruction
and the growth of sparse vegetation of bare land.
Those forests which have managed to survive over
smaller areas are for the most part degraded.


There are four climatogenic forest communities in
the study area:


Mixed forest of pubescent oak and oriental hornbeam
(Querco-Carpinetum (mentalis H-ic, 1939).
Forest of hop hornbeam and autumn moor grass
(Seslerio-Ostryetum Ht. Et H-ic 1950),
Forest of beech and autumn moor grass (Seslerio-
Fagetum sylvaticae /Ht. 1950/ M. Wraber 1960),
Forest of Dalmatian black pine (Pinus nigra subsp.
dalmatica).




ŠUMARSKI LIST 13/2005 str. 144     <-- 144 -->        PDF

A. Durbešić, 1. Milković: AFFORESTING UNSTOCKF.D FORESTLAND ON TI Ili SOUTHERN SLOPES Šumarski list - SUPLEMENT (2005), 133-143
3. REASONS FOR AMELIORATION
There are two basic reasons for undertaking ameliorative
operations in the study area:


1.
The area is characterised by special geological features.
In combination with the indented relief, these are
responsible for the occurrence of torrents, gullies
and ditches that flow into the Muć valley and bring
material which covers the fertile soil and the roads.
According to the estimate contained in the "Complex
Amelioration Plan of Muć Municipality", damage


inflicted by these torrents was exceptionally high and
amounted to 20,000,000 dinars annually, or about 66
thousand dollars.


2.
The geological substrate of the study area enables
faster soil formation. Compared with typical karst
soils on limestone substrates, fresher soils of better
quality were developed in the area. Their amelioration
achieves better productivity than in the surrounding
areas.
4. AMELIORATION GOAL
According to the "Complex Amelioration Plan of
Muć Municipality", the immediate goal of ameliorating
degraded areas in the study site is to protect soil against
erosions. Another goal involves fodder production.


At the time of the Plan, agriculture accounted for
95% of the national income in Muć Municipality, with


the majority (57 %) realized through livestock industry.
Since there were only 11 % of arable agricultural
areas in the Municipality, the livestock fodder base was
made up only of degraded bare karst and thickets.


5. STRUCTURE OF FOREST AREAS IN I960
The structure of forest areas at the time of the
"Complex Amelioration Plan of Muć Municipality"
was determined by vectorizing the vegetation map, a
component part of the said plan, on a scale 1 : 25,000.


According to the data provided by the Split Forest
Office listed in the "Complex Amelioration Plan of Muć


Municipality", the growing stock in the study area amounted
to about 9,000 m3 (black pine), while the average
annual increment per hectare was about 0.7 m3.


6. AMELIORATION PLAN
The following amelioration and silvicultural mea
sures were envisaged by the amelioration plan:


1.
Bare karst afforestation
productive-protective 126 ha;
-
anti-erosion 77 ha;
establishing windthrow belts 36 ha;
2.
Bare karst amelioration
planting fodder shrubs 447.70 ha;
planting fodder and forest species 271.0 ha;
regenerating the grass cover and planting groups
of trees 67.40 ha;


3.
Conifer planting in thickets 51.60 ha;
4.
Controlling and limiting grazing;
5.
Application of regular silvicultural treatments in
black pine cultures (repair planting, thinning).
7. DATA ON THE ACTIVITIES ACCOMPLISHED IN THE PERIOD 1960 1993
According to the management data referring to
the past period referred to in the Management Plan
for the management unit "Borovača" (valid in the period
1994 - 2003), the following activities were undertaken
in the management unit "Borovača" in the period
1975-1993:


-
afforestation 421.50 ha;
cleaning 35.52 ha;
construction of fire lines 22.74 ha;
maintenance of fire lines 27.83 ha.
No data on earlier activities are available.


8. STRUCTURE OF FORESTED AREAS IN 1993
The observed area comprises 35 compartments and 1994 - 2003, of the total 1,293.76 ha, forested areas ac128
subcompartments of the management unit "Borocounted
for 898.06 ha (69.41 %) and bare karst acvača".
According to the management plans valid from counted for 395.70 ha (30.59 %).




ŠUMARSKI LIST 13/2005 str. 145     <-- 145 -->        PDF

A. Durbcšić, 1. Milković: AFFORESTING UNSTOCKED FORESTLAND ON THE SOUTHERN SLOPES ... Šumarski list - SUPLEMENT 12005). 133-143
According to the Forest Management Plan for the stock in the study area is about 60 thousand m , while
MU "Borovača" (valid 1994 - 2003), the growing the annual current increment is 3.35 m7ha.


9. AMELIORATION RESULT
Ocular observation does not reveal any considerable
damage from torrents in the study area. The regional
Drniš-Muć-Sinj road is passable, the agricultural
areas allow for undisturbed production, and there is no
clogging of natural ditches, which contributes to natural
water discharge. This is confirmed by research results
of Dr Topic (2001, 2003). In his paper "The impact
of black pine cultures (Pinus nigra Arn.) on soil
protection against rain-induced erosion" (Zagreb,
2001), based on research of several years in permanent
sample plots in the watershed of the Suvava torrent, Dr
Topic concludes: "Cultures of black pine in the watershed
of the Suvava torrent have distinctly positive ef


fects in terms of soil protection against rain-induced
erosion. Surface runoff of precipitation water under the
studied culture is low, while erosion is excluded."


Along with invaluable anti-erosion effects and
increased values of other non-commercial functions,
the applied ameliorative treatments considerably improved
the wood-productive forest function in the area
and offered the possibility of further improvement.


Older stands of black pine manifest the succession
of autochthonous vegetation (pubescent oak, manna
ash, oriental hornbeam). This will increase the share of
autochthonous tree species in future management.


10. CONCLUSION
The experience and results achieved in this facility
provide a good starting point for amelioration of torrential
and erosion-prone karst areas.