DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2005 str. 158 <-- 158 --> PDF |
F.. Klimo. J. Kulhavy: ULOGA ŠUML U ZAŠTITI KVALITETE VODNIH RESURSA Šumarski list - SUPLLMLNT (2005). 155-164 ekstrakcije elemenata u biomasu šumskih ekosustava također važne za nemobilnost elemenata kao što su kadmij i cink. Wieshammer etal. (2003) spominju da npr. Salix caprea i Salix fragilis pokazuju velik potencijal povlačenja Cd, Zn, a ponekad i Pb, iz tla. Pozitivna uloga šume u retenciji N03-N, NH4-N i PO4-P bilježe Swank i Waide (1987) na primjeru projekta Coweeta. Swank (1987) također kaže, daje, npr. u sustavu obnove čistom sječom evapotranspiracija smanjena, površinsko otjecanje se povećava, a istovremeno se povećava izvoz nutrijenata. Proces transporta i pohranjivanja nutrijenata u šumskom ekosustavu uključuje nekoliko djelomičnih procesa. U utvrđivanju uloge šume u očuvanju kvalitete šumskih resursa važno je obratiti pozornost ovim parcijalnim procesima. Oni su: > Input elemenata u oborinama na površunu sklopa šumske sastojine; > Interakcija krošanja (učinak filtracije sklopa, reak cija sa suhim depozicijama, istjecanje nutrijenata iz tkiva biljaka, itd.); > Input nutrijenata s kišom što dopire kroz sklop do tla; > Input nutrijenata s kišom što se slijeva niz deblo; > Promjene u kvaliteti vode što prodire kroz profil tla; > Output elemenata iz ekosustava. Područje poplavnih šuma južne Moravske u aluviju rijeka Morave i Dyje pod znatnim je antropogenim utjecajem. Vode i rijeke, riječne okuke i podzemne vode također su zagađene, posebice intenzivnom poljoprivredom i industrijom hrane. Očuvanje kvalitete podzemne vode od velike je važnosti, jer se i ona rabi kao izvor pitke vode. 2. REZULTATI I DISKUSIJA - Results and discussion 2.1 Opći opis područja ispitivanja -General description of the study area Rijeka Morava, koja utječe u Dunav nad Bratislavom, važna je pritoka u središnjem dijelu Dunava, jer utječe na rijeku kako zbog izlijevanja, tako i u smislu kvalitete vode. Sliv rijeke Morave prirodna je teritorijalna jedinica smještena na liniji razdvajanja češkog visogorja, Zapadnih Karpata i Panonske provincije, a hidrologijski pripada bazenu Crnog mora. Površina teritorija Republike Čehoslovačke, Republike Slovačke i Austrije je 24.000 km", uključujući 3 % dunavskog sliva. Poplavne šume u regiji, stoje predmet studije, pokrivaju oko 7.500 ha. Sastav vrsta u ekosustavima je sljedeći: hrast 37 %, jasen 34 %, joha i vrba 4 %, topola 7,5 %, ostale listače 17,5 %, te četinjače 0,5 %. Ostale listače predstavljene su javorom, brijestom, grabom i lipom (Slika 1). Promjene u prirodnom hidrologijskom režimu, ekstenzivni hidroinženjerski radovi na donjim tokovima rijeka, te činjenica da bazeni Morave i Dyje uključuju gusto naseljena područja aglomeracija Brna, Zlina i Olomouca, te industrijskih područja i intenzivno obrađivanih zemljišta s industrijama poljoprivredne obrade, rezultiraju značajnim zagađenjem vodenih tokova i njihovom brzom eutrofikacijom. Ispuštanje i ispiranje materijala i propadanje kvalitete vode odražavaju se Slika 1. Pogled na ušće Morave i Dyje Fig. 1 General view of the confluence of the Morava and Dyje rivers (Foto -Photo: P. Vrba) uglavnom u režimu kisika, nitrata, sadržaju topivih i netopivih materijala i izvjesnim specifičnim mineralnim komponentama. Glavni izvori zagađenja su postrojenja za obradu, kao što su rafinerije šećera i tvornice škroba, koje u jesenskim mjesecima, tj. u vrijeme kada je učinak samočišćenja vodenih tokova na najnižem stupnju, znatno pogoršavaju kvalitetu vode. 2.2 Metode -Methods U svrhu postizanja ciljeva, istraživanje se orijentiAtmosferski input N i P, njihovo prenošenje iz veralo na sljedeće: getacije u tlo, te prijenos N i P u rastopinu tla. Stanje šumske vegetacije i akumulacija elemenata Vegetacija preuzima N i P. (N, P) u određenim komponentama ekosustava poplavne šume; |