DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2005 str. 159 <-- 159 --> PDF |
E. Klimo. .1. Kulhavy: ULOGA ŠUME U ZAŠTITI KVALITETE VODNIH RESURSA Šumarski list - SUPLEMENT (2005), 155-164 2.3 Budžet dušika i fosfora unutar ekosustava poplavne šume Nitrogen and phosporus budget within the floodplain forest ecosystem Za neke ekosustave, heterogeni je razvoj nekih komponenata cirkuliranja nutrijenata tipičan. To se također odnosi na većinu šumskih ekosustava. Na primjer, cirkuliranje elemenata unutar proučavanog ekosustava bilo je pod snažnim utjecajem velikih unosa elemenata uslijed redovitih poplava i blata bogatog nutrijentima deponiranim na površini tla. Iako je taj proces bio prekinut tehničkim poboljšanjima vodnog režima, on ipak djeluje na razinu primarne proizvodnje, te tako rezultira većim obrtanjem određenih hranjivih tvari, posebice dušika. Položaj ekosustava poplavne šume u krajoliku se također postupno izmijenio. Susjedno travnato zemljište (Slika) i šumski ekosustavi su se izmijenili, korak po korak, u intenzivno kultivirane agroekosustave, s visokim unosom gnojiva. Na taj način, poplavna je šuma poprimila karakter koridorskog ekosustava s atipičnim visokim unosima elemenata prenošenih iz susjednih ekosustava. Naša je studija orijentirana prema vrednovanju sadašnje situaciju u budžetu N i P. Na temelju podataka danih u Tablici 1, moguće je vidjeti daje dušik važan element za egzistenciju poplavne šume, pa tako šuma može ispuniti ulogu zadržavanja tog elementa kao zagađivača rijeka Moravc i Dyjc, od kojih je prva važna pritoka Dunava. Njegova ukupna vrijednost akumulirana u čitavom ekosustavu doseže 25 842 kg.ha" , od čega je najveći udjel akumuliran u okolišu tla, posebice u korijenskom sloju (14 846 kg.ha"´). Vrijednost dušika u biomasi šumske sastojine također je visoka u usporedbi s ostalim šumskim ekosustavima umjerene zone (1804 kg.ha"1). Akumulacija dušika i fosfora u površinskom humusu relativno je niska, stoje rezultat intenzivne razgradnje listinca. Unos dušika i fosfora u okoliš tla događa se posebice preko listinca iz svih komponenata ekosustavne biomase, ali isto preko unosa iz atmosfere bi Slika 2. Travni sustav u poplavnoj šumi Fig. 2 Grassland system in a floodplain forest (Foto-Photo: E. Klimo) lo kao suhe depozicije, ili oborinama (unos padom listinca i oborinama). Unos N i P u oborine pod jakim je utjecajem. Šuma oblikuje barijeru kojom štiti vodne ekosustave od zagađenja (Slika 2). Proces unosa N i P poplavnim vodama iz rijeka Dyje i Morave zaustavljen je izgradnjom rezervoara Nove Mliny godine 1972. Trenutno je to djelomično zamijenjeno umjetnim poplavljivanjem. Od 1972. redovne se prirodne poplave, a s njima i unosi mulja u poplavnu šumu, ne pojavljuju. Sedimcntacija mulja događa se tek na obalama vodotokova (Slika 3). _j^**C >, .. >ajgfc &*&U´: * jEr.´đ Liižiđ : = Slika 3. Promjene travnatih sustava u obradivo zemljište Fig. 3 Transformation of the grassland system in to arable land (Yo\o-Photo: E. Klimo) Tablica 1. Vertikalni raspored rezervi dušika u poplavnom šumskom ekosustavu Table 1 Vertical distribution of nutrient reserves in the floodplain forest ecosystem (kg. ha´1) (Klimo 1985) N P Krošnje, grane i lišće Tree crown, branches & leaves 473 41 Debla Trunks 1 044 42 Grmlje (na površini) Shrubs (abovegroundpart) 55 8 Prizemno rašće (izbojci) Herbs (shoots) 22 4 Ukupno -Total 1 594 95 Površinski humus, godišnji prosjek Surface humus, annual mean 99 6 Korijenje: stabla, grmlje Roots: trees, shrubs, herbs 210 34 Dušične rezerve: rizosfera Nutrient reserves: rhizosphere 14 846 4 953 Rezerve: bez rizosfere Reserves: without rhizosphere 9 093 5 085 Biljke ukupno Plants total 1 804 129 Tlo ukupno - Soil total 24 038 10044 Sveukupno Sum total 25 842 10173 |