DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2005 str. 160 <-- 160 --> PDF |
E. Klimo. J. Kulhavy: ULOGA ŠUME U ZAŠTITI KVALITETE VODNIH RESURSA Šumarski SUPLF.MENT (2005). 155-164 2.4 Uklanjanje nutrijenata - Nutrient removal Ekosustavi poplavnih šuma mogu preuzeti i vezati velike količine posebice dušika i fosfora zbog visokih razina proizvodnje biljne mase i značajnog kapaciteta adsorpcije tla (Tab. 4). Tablica 2. Ukupna težina elemenata koji ulaze u okolinu tla (godišnje u kg.ha"1) Table 2 Total weight of elements entering the soil environment (kg.ha´.year´) (Klimo 1985) N P Listinac: drveće - Litterfall: trees 76.5 11.2 Mrtvo korijenje - Dead roots 13.0 1.5 Listinac: grmlje i prizemno rašće Litterfall: shrubs & herbs 18.0 4.3 Oborine -Precipitation 5 4 Ukupno -Total 112.5 21.0 Tablica 3. Iskorištavanje hranjiva u šumskoj sastojim (godišnje u kg.ha"1) Table 3 Uptake of nutrients by the forest stand (kg.ha´.year´) (Klimo 1985) N P Stabla -Trees 178 11 Grmlje -Shrubs 24 3 Prizemno rašće -Herbs 22 4 Ukupno -Total 224 18 Tablica 4. Godišnja bilanca hranjiva u profilu tla Table 4 Annual balance of nutrients within the soil profile (1973) (Klimo 1985) Oslobođeno iz A Released from A Akumulirano u B Accumulation in B Pomak -Shift C N P kg.ha"´ % kg.ha"´ % kg. ha"1 % 146.7 100 10.0 100 18.5 100 120.3 82 6.5 65 17.0 92 26.4 18 3.5 35 1.5 8 Šuma preuzima nutrijente u iznosima od 18 kg.ha"´ na godinu"1 P i 224 kg. ha"´ na godinu ´ N. Maksimum obiju nutrijenata postigla su stabla; grmovi i trave doprinijele su znatno manje tom procesu (Tab. 3). Istovremeno, osim kapaciteta uklanjanja zagađivača, šumski ekosustav oblikuje barijeru protiv erozije od vjetra, što dolazi od teško gnojenih poljoprivrednih zemljišta u okolnom krajoliku (SI. 3). Uslijed tih činjenica, moguće je preporučiti očuvanje i povećanje ekosustava, kako bi se obnovila njihova funkcija u krajoliku. 2.5 Ekonomsko vrednovanje poplavnih šuma u južnoj Moravskoj Economic evaluation of floodplain forests in Southern Moravia Ekonomsko vrednovanje poplavnih šuma vezano je uz njihove sljedeće temeljne karakteristike: 1. Biološka vrijednost, biljna i životinjska raznolikost; 2. Primarna proizvodnja, tj. biomasa drveća, grmlja i trava; 3. Rrekrcacijska uloga područja; 4. Zaštita vodnih resursa (retencija elemenata); 5. obrazovna, estetska i znanstvena važnost. Izmjenjivanje ekosustava šume, travnjaka, močvare i voda (rijeke, jezera) tipično je za poplavne šume južne Moravske. Nema mnogo iskustva s ekonomskim vrednovanjem uloga šumskih ekosustava, pa su naši zaključci temeljeni uglavnom na publikaciji WWF "Economic Evaluation of Danube Floodplains" (1995). Stoga citiramo uvodni dio publikacije: U vrednovanju funkcije "čišćenja" poplavne šume kroz proces retencije N i P u ekosustavnim komponentama (drveću, grmlju, travama, humusu, tlu), nalazimo vrlo visoke akumulacije posebice N (25.842 kg.ha" ). Ako uzmemo da 1 kg N odgovara ECU 14, ukupna je količina jednaka 361.788 ECU ha"´. S obzirom na P, 10.173 kg.ha ´ je akumulirano, a kada 1 kg P odgovara ECU 4, tada je ukupna količina jednaka 40.692 ECU ha"´. Osim u stvarnim šumskim sastojinama, funkcija čišćenja usmjerena na vodne resurse pojavljuje se isto tako u drugim ekosustavima koji su komponenta poplavnih šuma. To se posebice odnosi na bare, riječne okuke i travnjake. Ovdje je ta funkcija u vezi s fitoplanktonom i retencijom dušika i fosfora u travnatim zemljištima, gdje se nadzemna biomasa troši kosidbom i pašom, a bogati korijenski sustav akumulira znatne količine elemenata. Slika 4. Sedimenti na obali vodotoka Fig. 4 Sediments on the hank of a watercourse (Foto-Photo: E. Klimo) |