DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 13/2005 str. 188     <-- 188 -->        PDF

IZLAGANJE NA ZNANSTVENOM SKUPU - PRESENTATION AT THE INTERNATIONAL SYMPOSIUM Šumarski list - SUPLEMENT (2005) 186-194
UDK 630* 116 + 907


PROCJENA VRIJEDNOSTI PROTUEROZIJSKE, HIDROLOŠKE
I VODOZAŠTITNE ULOGE ŠUME


ASSESSING THE VALUE OF THE ANTI-EROSIVE AND
WATER-PROTECTIVE ROLE OF THE FOREST


Branimir PRPIĆ1, Petar JURJEVIĆ2, Hranislav JAKOVAC3


SAŽETAK: U radu se iznose podaci o učinkovitosti šume u sprječavanju
erozije tla vodom, zatim njezina povoljnog utjecaja na održavanje ravnoteže
hidroloških prilika u krajobrazu kao i ulozi šume u opskrbi izvorišta pitkom
vodom. Autori pesebno ukazuju na učinkovitost prirodnih šuma kako na
zaustavljanje erozije tako i u održavanju hidrološke i vodozaštitne funkcije.


Napominje se kako stručno njegovana šuma prirodnoga sastava a potpunosti
zaustavlja eroziju tla i dobro pročišćava oborinsku i poplavnu vodu
procjedenu kroz šumsko tlo u podzemne tokove. Stručno održavanje prirodne
šume u njezinoj optimalnoj fazi uz potpomaganje prirodnoga pomlađivanja u
što kraćem razdoblju, rezultira stvaranjem golemoga ekološko-biološkoga i
sirovinsko-energetskoga kapitala šume koja u potpunosti ispunjava sve općekorisne
funkcije i proizvodi drvo visoke tehničke kakvoće.


U Hrvatskoj je razvijen način vrednovanja općekorisnih funkcija šume na
osnovi stručne ocjene stanja pojedinih funkcija koje zbrojene daju mogućnost
dobivanja novčanoga iznosa vrijednosti. Taj način vrednovanja je ozakonjen i
sprječava donedavnu, često nepotrebnu prenamjenu šume. Različiti pokušaji
ekonomske procjene ekoloških i socijalno-ekofizioloških funkcija šume daju
preniske vrijednosti koje bi mogle imati za posljedicu daljnje smanjenje šumske
površine i povećanje rizika od umanjenja blagodati koje šuma pruža okolišu.


Ključne riječi: Erozija tla, visoki vodni valovi, pričišćavanje vode,
ekološko-biološki kapital šume


UVOD - Introduction


Slatke vode, a posebno pitke sve je manje na raspoVoda
je kao i šuma obnovljivo prirodno bogatstvo.
laganju čovječanstvu kojega se broj stalno povećava. Ona u prirodi neprekidno kruži, isparava s površine
Suma je vrlo usko povezana s vodom ponajprije zbog oceana, stvara oblake i kao oborina pada na površinu
svojega opstanka te kao ekosustav koji sprema i pročišZemlje
i s njene kopnene površine ulazi vodotocima
ćava vodu čineći je pitkom. Oborinska i poplavna voda ponovno u mora i oceane (slika 1). To se prosječno dokoja
se procjedi kroz rahlo šumsko tlo pročisti se mehagađa
40 puta godišnje.
nički i biološki, a djelomično i kemijski te ulazi pitka u


Suma ne može uspijevati bez vode kao ni u vrlo
podzemne tokove opskrbljujući izvorišta i vodotoke. hladnim područjima. Voda bez topline je led, toplina


bez vode je suša, tlo bez vode je pustinja, a previše vo


de u tlu je močvara. U tundri, stepi, pustinji i močvari


Prof. em. dr. se. Branimir Prpić, Akademija šumarskih znanosti, šuma ne može uspijevati. U šumovitom krajobrazu


Trg Mažuranića 11,10000 Zagreb. šuma sprječava eroziju tla i bujice, uravnotežuje raspo~
Petar Jurjević, M.Sc., Hrvatske šume d.o.o.,


red u prostoru, ublažava pojavu visokih vodnih valova,


Farkaša Vukotinovića 2, 10000 Zagreb.


utječe na čistoću vode i broj izvorišta. U odnosu na dru


Hranislav Jakovac, dipl. ing. šum., Hrvatsko šumarsko društvo,
Trg Mažuranića 11,10000 Zagreb. ge kopnene ekološke sustave šuma vrlo ekonomično




ŠUMARSKI LIST 13/2005 str. 189     <-- 189 -->        PDF

B. Prpić, P. Jurjević, H. Jakovac: PROCJENA VRIJEDNOSTI PR0TUER0Z1JSKE. HIDROLOSKE ... Šumarski list- SUPLEMENT (2005). 186-194
Slika 1. Kruženje vide u prirodi


Figure 1 The circulation of water in nature


postupa s vodom. Raspored vode u šumskom ekosustavu
ovisi o vrsti drveća, sloju grmlja i prizemnoga rašća,
reljefu, geološkoj podlozi, tlu te količini i rasporedu
površinske vode.


Raspored vode u šumi i njezinoj okolici uvijek je
povoljniji nego li u prostoru izvan šume. U vrijeme
kiša i tijekom topljenja snijega, šuma zadržava vodu brzo
je upija i pročišćava, dio zadržava, a dio podzemnim
tokovima ispušta u izvorišta i vodotoke. Zadržavanjem
vode šuma ublažava pojavu visokih vodnih valova
sprječavajući poplave i bujice te štete koje bi nastale
njihovom pojavom (slika 2).


U sušnome razdoblju šuma i dalje ispušta vodu u
izvore i vodotoke iz svojih zaliha i tako doprinosi
uravnoteženju vodnih odnosa u šumovitom prostoru
što ukazuje na njezinu vrlo učinkovitu ulogu u stvaranju
povoljnih hidroloških prilika u krajobrazu.


O golemom utjecaju šume na hidrološke prilike u
prostoru vidi se iz podataka Jurjević a (1999) koji je
zaključio kako šume u sljevu Save u Hrvatskoj zadržavaju
godišnje intercepcijom, troše transpiracijom te
uskladište u tlu oko 5,7 milijardi t vode.


Od svih kopnenih ekosustava šuma najučinkovitije
sprječava akvatičnu i colsku eroziju tla. Dobro njegovana
šuma sprječava eroziju u potpunosti (Otto, 1994).


Vrlo korisna funkcija šume sastoji se u pročišćavanju
vode. Prema Mitscherlichu (1975) iz Otto,
1994 od sveukupne količine vode koja oborinama padne
na šumu količina procjedne vode koja pročišćena i


pitka izlazi iz šume iznosi od 30 do 40 % tijekom vegetacije
i 70 do 80 % za njezina mirovanja. Ostatak vode
šuma potroši u procesu transpiracije, intercepcijom i
evaporacijom.


Uzevši prosječnu godišnju vrijednost količine oborina
u arealu šuma u Hrvatskoj od 1200 mm i površinu
sklopljenih šuma od 2 milijuna ha iz šume izlazi pitke
vode oko 13 milijardi t koje teoretski mogu biti iskorištene
za ljudsku uporabu. Zasigurno se veći dio te
količine ne može iskoristiti, ali već nekoliko postotaka
spomenute količine daje golem novčani iznos, a da se
ne govori o blagodati koju predstavlja pitka voda u kakvoći
života čovjeka.


U ovom posebnom izdanju "Šumarskoga lista" više
autora daje rezultate svojih dugogodišnjih istražanja
(Kantor, Topić i Butorac,Ivančević, Klimo
i Kulhavy i dr.) iz područja protuerozijske, hidrološke
i vodozaštitne funkcije šume koji će dati više
svjetla na područje općekorisne uloge šume koje obraduje
ovaj međunarodni skup.


Koristimo priliku navesti izreku Hornsmanna :


"Voda je krv krajobraza, a šuma je njegovo srce " koju
je spomenuo Weber u izlaganju svojega referata pod
naslovom: "Voda - jedan proizvod šume" održanoga
na skupštini "Njemačkoga šumarskoga društva" 2005.
godine.




ŠUMARSKI LIST 13/2005 str. 190     <-- 190 -->        PDF

B. Prpič. P. Jurjević. II. Jakovac: PROCJENA VRIJhDNOSTI PROTUEROZIJSKE, HIDROLOŠKE Šumarski list SUPLEMENT (2005). 186-194
Sloj krošanja


Crown laver


Prostor debala


Stem space


Sloj grmlja
i prizemnog rašća


Shrub and
herbac


srbaceous layer


Mineralno tlo


Mineral soil


(Otto, 1994)


TG0´


y | ´/* ; 4K^N


Slika 2. Dijelovi vodnoga domaćinstva u šumi


Figure 2 Parts of water household in the forest


PROCJENA VRIJEDNOSTI PROTUEROZIJSKE, HIDROLOŠKE
I VODOZASTITNE ULOGE ŠUME
The evaluation of the anti-erosive, hydrological and water-protective forest role


Pokušaj izračuna vrijednosti tri navedene općekorisne
funkcije šume na osnovi poznatih vrijednosti, primjerice
smanjenja troškova sanacije šteta od poplava
ili troškovi izgradnje dovoljno čvrstih i visokih nasipa
koji štite od poplava, a vrlo učinkovito ih sprječava odnosno
znatno umanjuje hidrološka funkcija šume ili
pak izračun utjecaja erozije tla na smanjenje plodnosti
erodiranih tala kao i onih na kojima se talože erodirane
čestice tla. Koristimo li navedene podatke u izračunu
dobivamo iznose koji ne pokrivaju štete nastale erozijom,
poplavama i bujicama, što se posebno odnosi na
gubitke ljudskih života koje uzrokuju poplave i bujice


u krajobrazima bez šume. Tu su također značajni i tehnički
gubici koje je teško predvidjeti (srušeni mostovi i
zgrade, uništene ceste i ostala infrastruktura, uništeni
automobili i dr.).


Blagodati koje nam pružaju općekorisne funkcije
šuma sadržane u ekološkom i socijalno-ekofiziološkom
kapitalu predstavljaju golemu vrijednost koja se
danas može samo ocijeniti, a ekonomski vrlo teško
procijeniti, a da se ne zapadne a pogrešku podcjenjivanja.
U puno slučajeva takve procjene su u službi lobija
čiji interesi zadiru u kapital šume u smislu prenamjenc
njezina zemljišta. Tu se ponajviše radi u prenamjeni




ŠUMARSKI LIST 13/2005 str. 191     <-- 191 -->        PDF

B. Prpic, P. Jurjević. H. Jakovac: PROCJENA VRIJEDNOSTI PROTUEROZIJSKE. HIDROEQXKE ... Šumarski list - SUPLEMENT (2005). 186-194
šume u urbani ili infrastrukturni prostor. Vlasniku
šume se ostavlja drvo, a zemljište se prodaje investitoru
lobija po vrlo niskoj cijeni.


Da bi se u Hrvatskoj sprječila jeftina rasprodaja
ekološko-biološkoga kapitala šume i očuvao njihov
povoljan utjecaj na okoliš, hrvatska šumarska struka
uvela je i ozakonila način ocjene pojedine općekorisne
funkcije u bodovima i odredila njihovu cijenu. To je
uvelike smanjilo posizanjc za šumom i prenamjenu


Slika 3. Kamena pustinja nastala erozijom poslije sječe šume i
ispaše stoke u šumi hrasta crnike, otok Pag


Figure 3 Rocky desert developed by the erosion caused by cutting
and pasture in a holm oak forest. The island of Pag


Slika 4. U teškim uvjetima visokoga krša šuma čuva svoje tlo,
Velebit


Figure 4 Under the hard conditions of high karst, forest creates
and guards its soil, Velebit


šume smanjilo na objektivnu potrebu iako se u posljednje
vrijeme čine preveliki ustupci cestogradnj i i poljodjelstvu.


Metoda ocjenjivanja i procjene općekorisnih funkcija
šume objavljena je u Narodnim novinama Republike
Hrvatske broj 191/1997. u Pravilniku o izmjenama
i dopunama Pravilnika o uređivanju šuma
kao podzakonskom aktu Zakona o šumama Republike
Hrvatske donesenoga 1990. godine.


Ocjena protuerozijske, hidrološke i vodozaštitne
funkcija za šume u Hrvatskoj obavljena je primjenom
članaka 91. i 92. spomenutoga pravilnika. Rezultati izračuna
prikazani su u priloženoj tablici (tablica 1).


Ukupna površina Hrvatskih šuma iznosi 1 903 115 ha,
a izračunata vrijednost tih funkcija iznosi prema
Pravilniku 9 395 572 002 EUR-a. Prosječna vrijednost
po ha iznosi 4937 EUR-a dok prosječna godišnja vrijednost
po ha iznosi 99 EUR-a odnosno za sve šume
188 408 385 EUR-a.


Dakako ni ova metoda ne daje stvarnu vrijednost navedenih
funkcija šume budući da se vrijednost boda već
deset godina nije mijenjala iako su spoznaje o značenju


Slika 5. Preborna šuma bukve i jele vrlo učinkovito štiti tlo od


erozije, sprječava poplave i uvjetuje pitkost vode svojih


izvora


Figure 5 Selection forest of beech and fir very efficiently protects


its soil from erosion, prevents floods, and maintains the


drinking quality of the water from its sources




ŠUMARSKI LIST 13/2005 str. 193     <-- 193 -->        PDF

B. Prpić. P. Jurjević. II. Jakovac: PROCIliNA VRIJEDNOSTI PROTUEROZIJSKE. HTOROLOŠKE ... Šumarski list - SUPLEMENT (2005). 186-194
sve ekološke kao i socijalno-ekofrziološke funkcije
(genetska, bioraznolikosna, prirodozaštitarska i fiziološka
- vezivanje ugljika i ispuštanje kisika) bit
će prema našem dosadašnjem iskustvu nisko procjenjene
jer se ne može objektivno odrediti njihova
prava vrijednost. Ekološko-biološki kapital zasigurno
vee danas premašuje trideset i više puta sirovinsko-
energetsku vrijednost šume, a procjene prema
enomskim načelima tek neznatno premašuju sirovinsko-
energetsku vrijednost.


5.
Za današnje prilike u smislu očuvanja šumskoga
fonda od nepotrebne prenamjene u druge svrhe prikladna
je metoda procjene i bodovanja donesena u
podzakonskom aktu Zakona o šumama Republike
Hrvatske.
6.
Šume u Hrvatskoj imaju zbog svojega prirodnoga
sastava vrlo visoku vrijednost općekorisnih funkcija
LITERATURA


Glavač , V., 1999: Uvod u globalnu ekologiju, Državna
uprava za zaštitu prirode i okoliša, Zagreb:
211 str.


Jurjević , R, 1999: Vodoprivredna naknada, stanje i
prijedlozi za rješenje, Šum. list, 123 (7-8), Zagreb:
359-362.


Klimo , E., 1998: Rezultati promjena vodnih odnosa u
poplavnim šumama Južne Moravske, U: B. Prpić
(ur.) Zbornik radova Međunarodne konferencije:
Održivo gospodarsko korištenje nizinskih rijeka
i zaštita prirode i okoliša, Hrvatsko šumarsko
društvo i EURONATUR, Zagreb: 113-117.


Matić, S., B. Prpić, 1997: Program njege, obnove i
održavanja te ekološke i socijalne funkcije park
šuma na području Grada Zagreba, Šum. list, 120
(5-6), Zagreb: 225-242.


Otto , H. J., 1994: Waldoekologie, Eugen Ulmer,
Stuttgart: 301 str.


Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o uređivanju
šuma, broj 121, srijeda, 12. listopada 1997,
Zagreb: 4051-4057.


Prpić , B., 1992: Ekološka i gospodarska vrijednost
šuma u Hrvatskoj, U. Đ., Rauš (ur.), Šumarski fa


koja se uz to povećava održavanjem optimalne faze
razvoja šume kao i kratkom prirodnom obnovom.
Uzgojnim postupcima prema zagrebačkoj školi uzgajanja
šuma ona se održava od obnove do obnove u
punoj općekorisnoj funkciji.


7.
Izračun sveukupne vrijednosti protuerozijske, hidrološke
i vodozaštitne funkcije šuma kojima gospodare
Hrvatske šume d.o.o. kojih je površina oko
80 % od šumskoga fonda Republike Hrvatske, iznosi
9 395 572 002 EUR-a izračunato po službenoj
metodologiji iz Zakona o šumama Republike Hrvatske.
Prosječna vrijednost po 1 ha je 4 937 EUR-a, a
dogovorena prosječna godišnja vrijednost po 1 ha
iznosi 99 EUR-a. odnosno za sve šume 188 408 385
EUR-a.
-
References
kultet Sveučilišta u Zagrebu i "Hrvatske šume",
Zagreb: 237-256.


Prpić, B., H. Jakovac, 1998: Značenje općekorisnih
funkcija nizinskih šuma u usporedbi s planiranim
gospodarskim koristima H.E Novo Virje, Zbornik
radova Međunarodne konferencije. Održivo
gospodarsko korištenje nizinskih rijeka i zaštita
prirode i okoliša, Hrvatsko šumarsko društvo i
EURONATUR, Zagreb: 53-60.


Schneider-Jacoby, M., 1998: Ibid. Održivi razvoj
Pomurja i Podravine kao mogućnost unaprjeđenja
graničnoga prostora između Austrije, Slovenije,
Hrvatske i Mađarske. Zagreb: 70-82.


Sabadi , R., 1997: Vrednovanje šuma u njihovoj ukupnosti,
Hrvatske šume, Zagreb: str. 17.


Suda , M., 1989: Quantifizierung der durch Waldschaeden
beeinflussten Schutzfunkzionen, Modelstudien
in bayerischen Alpenraum, Forstw.
Cbl.: 45-55.


Vuletić ,
D., R. Sabadi, 2004: Prva procjena ukupne
gospodarske vrijednosti šuma Hrvatske, Rad.
Šum. inst., Vol. 31, br. 1, Jastrebarsko: 79-98.




ŠUMARSKI LIST 13/2005 str. 192     <-- 192 -->        PDF

Prpić. P. Jurjević. H. Jakovac: PROCJENA VRIJEDNOSTI PROTUEROZI.ISKE, HIDROLOŠKE Šumarski list SUPLEMENT (2005), 186-194


i vrijednosti općekorisnih funkcija u međuvremenu popruža
šuma (vezivanje ugljičnoga dioksida kao značajrasle
u skladu s porastom ekološke svijesti. To se posenoga
stakleničkoga plina). Usprkos tome ova je cijena
bice odnosi na klimatske promjene i posljedice koje one dva puta veća od vrijednosti koje su za iste funkcije dodonose
bilo kao sušna razdoblja ili poplave i bujice koje bili Vuletić i Sab adi (2004) u iznosu od 94,5 miliodnose
ljudske živote, a povezane su uz blagodati koje juna EUR-a.


Tablica 1. Procjena vrijednosti protucrozijske, hidrološke i vodozaštitne uloge šume


Table 1 Valuation ofthe anti-erosive, hydrological and water-protective forest role


Gospodarske šume Površina ha


Managed forests Area/ha


Visoke šume - High forests 977 189
Panj ače -Coppices 236 102
Šikare -Thickets 249 767
Sibljaci -Pole-stage 6 863
Makije -Maquis 27 989
Garizi -Garrigues 12 786
Plantaže -Plantations 15 134


Ukupno -Total 1 525 830


Zaštitne šume - Protective forests 46 149


Ukupno -Total 46 149


Sume posebne namjene - Special purpose forest
Spomenici prirode - Nature monuments 690
Strogo zaštićeni razervati - Strict reserves 48
Parkovi prirode - Nature parks 312 668
Posebni rezervati - Special reserves 5313
Zaštićeni krajolici - Protected landscapes 332
Park-šume - Park forests 1 177
Šume za znanstvena istražanja 969


Forests for scientific research
Vojne šume - Military forests 5 067
Šume za odmor i rekreaciju


4 872


Forests for relaxation and recreation


Ukupno -Total 331 136
Sveukupno -Overall 1903 115
Prosječno po 1 ha -Average per 1 ha
Prosječna godišnja vrijednost po 1 ha


Average annual value per 1 ha


Ocjena


Point value


5
4
4
2
4
2
2


7


5
4
5
6
4
4


5


2


4


Bodovi po 1 ha,


1 bod = 0,1325 €


Points per I ha
1 point = €0.1325


40 500
34 000
34 000
17 000
34 000
17 000
17 000


48 500


40 500
34 000
40 500
44 500
34 000
34 000


40 500


17 000


34 000


Ukupna vrijednost u €


Total value in €


5 243 840 471
1 063 639 510
1 125 200 335


15 458 907
126 090 445
28 800 465


3 408 168


7 637 111901


296 565 011


296 565 011


3 702 712
216240
1 677 854 655


31 326 776
1 495 660
5 302 385


5 199 896


11413417


21 948 360


1 758 460 101
9 395 572 002
4 937€


99 €


ZAKLJUČCI -
Protuerozijska, hidrološka i vodozaštitna funkcija
šume pripadaju u najznačajnije ekološke odnosno
zaštitne funkcije šume. U zaštiti čovjekova okoliša
presudne su protuerozijska i hidrološka funkcija u
sprječavanju erozije, bujica i poplava, dok je vodozaštitna
koja se odnosi na njezino pročišćavanje bitna
za opstanak čovjeka budući da djelovanjem šume
voda postaje pitka.
Prilikom utvrđivanja vrijednosti općekorisnih
funkcija šume što obavlja diplomirani inženjer šumarstva,
potrebno je iskustvo u poznavanju općekorisnih
funkcija šume. Kod procjene bitna je


Conclusions


stručna ocjena šumske sastojine i povezivanje


komponenti njezine strukture s pojedinim općeko


risnim funkcijama.


Kod ocjenjivanja socijalnih funkcija šume (estet


ska, zdravstvena, rekreacijska, turistička) dobro će


poslužiti anketa uz uvjet da anketirani budu ciljano


odabrani ovisno o funkciji. Rezultati ankete mogu


poslužiti kao pomoć prilikom donošenja konačne


procjene estetske i turističke funkcije šume.


U procjenjivanju vrijednosti općekorisnih funkcija


šume prema ekonomskim načelima u smislu kako


je vrijedno samo ono što se može unovčiti na tržištu




ŠUMARSKI LIST 13/2005 str. 194     <-- 194 -->        PDF

PRESENTATION AT THE INTERNATIONAL SYMPOSIUM Šumarski list SUPLEMENT (2005), 1X6-194


ASSESSING THE VALUE OF THE ANTI-EROSIVE AND
WATER-PROTECTIVE ROLE OF THE FOREST


Branimir PRPIĆ1, Petar JURJEVIĆ2, Hranislav JAKOVAC3


SUMMARY: The ecological, social and ecological-social function of a forest
is gaining increasing importance with the passage of time. Therefore, its
value considerably exceeds the income from forest wood products. The anti-
erosive and water-protective role of a forest comprises the control of water
erosion and torrents, balancing water relations in the landscape, cleansing
and retaining water in a forest ecosystem in the sense of preventing high water
tides and maintaining the potable quality of ground or spring water.


The two mentioned roles of the forest rank among the most important and
may partially be expressed in monetary amounts, since forests with their impacts
reduce damage to agriculture and infrastructure.


This paper uses our own and other data to calculate the value of the anti-
erosive and water-protective role of forests. The calculation was based on the
officially accepted method used in the Republic of Croatia, as well as on our
own and other recent insights. Emphasis is laid on commercialisation and
considerable prof is derived from trade with potable water, whose quality is
dependent on a well tended commercial forest.


The annual values of forest wood and auxiliary products and the assessed
values of other forest functions are given, as well as data on the efficiency of a
natural, highly degraded pubescent oak forest on Istrian flysch in preventing
water erosion.


Since forests, particularly those in the Mediterranean region, are currently
being devalued in the Republic of Croatia, this paper is aimed at highlighting
their true value as an ecological stronghold in the space which far exceeds
the value of agrarian land which forests are being turned into.


INTRODUCTION


Potable water, particularly drinking water, is prochemically,
so that it enters the groundwater streams as
gressively less available to the ever-increasing human drinkable, supplying the sources and water streams.
population. Forest is closely connected with water, pri


Both water and forest are renewable natural resourmarily
due to its survival as an ecosystem that stores


ces. Permanently circulating, water evaporates from the
and purifies water and makes it drinkable. Precipitation


ocean surface, creates clouds and as precipitation falls
and tloodwater that filters through the loose forest soil


back to the earth´s surface, running through the streams
purifies mechanically and biologically, as well as partly


back to the seas and oceans (Figure 1). This happens
about forty times in a year.


A forest cannot grow without water; neither can it


Professor Emeritus Branimir Prpić, PhD,


succeed in very cold places. Without warmth, water


Academy of Forestry Sciences,


Trg Mažuranića 11, 10000 Zagreb. turns to ice, warmth without water is drought, soil wit


Petar Jurjević, MSc, Hrvatske šume Ltd., hout water becomes desert, and excessive water turns
Farkaša Vukotinovića 2, 10000 Zagreb.


soil into swamp. In tundra, steppe, desert and swamp


Hranislav Jakovac, BSc, Croatian Forestry Society,


Trg Mažuranića 11, 10000 Zagreb. forest cannot grow. In a forested landscape, forest pre




ŠUMARSKI LIST 13/2005 str. 195     <-- 195 -->        PDF

B. Prpić. P. Jurjcvić. H. Jakovac: ASSHSSINC, THE VALUE ()! ANTI-EROSIVE ...
vents soil erosion and torrents, balances the distribution
in space, alleviates the high water waves, and supports
the purity of water and the number of sources.
Compared to other land ecological systems, forest very
economically treats water. The distribution of water in
a forest ecosystem depends on the tree species, the layers
of brush and undergrowth, the relief, geological
rock, the soil, and the quantity and distribution of the
surface water.


The distribution of water in the forest and its environment
is always more suitable than it is outside the
forest. In the periods of rain and slow melting, forest
retains water, infiltrates it and purifies, and one part of
it discharges through underground streams into the
sources and water streams. By retaining water, forest
reduces the possibilities of high water waves, preventing
the damaging floods and torrents (Figure 2).


In dry periods, forest continues to discharge water
into sources and streams from its reserves, contributing
to the balance of the water regimes in forest areas,
which indicates its very efficient role in creating favourable
hydrological conditions in the landscape.


J u r j e v i ć (1999) presented the enormous effect of
forest upon the hydrological conditions in the environment.
He concluded that the forests in the Sava basin in
Croatia retain annually by interception, spend through
transpiration, and store in the soil about 5.7 billion t
water.


Of all land ecosystems, forest most efficiently prevents
the aquatic and colic soil erosion. A well-tended
forest prevents erosion entirely (Otto, 1994).


Šumarski list SUPLEMENT (2005). 1X6-194


A very useful forest function is the purification of
water. According to Mitscherlich (1975) (from
Otto (1994), of the total water quantity that falls as
precipitation to forest, the quantity of the filtered water,
that purified and drinkable emerges from the forest,
ranges between 30 % and 40 % during vegetation, and
between 70 % and 80 % at the time of its resting. The
remaining water is spent in the process of transpiration,
interception and evaporation.


Considering the average annual value of the precipitation
in the forest areal of Croatia amounting to
1,200 mm, and the area of closed forests of 2 million
ha, about 13 billion t of drinkable water come out from
the forest and can theoretically be used for human needs.
The main part of this quantity certainly cannot be
used, but only several percentages of it present an immeasurable
money value, not to mention the benefits
drinkable water presents in man´s life quality.


In this special edition of "Šumarski list", a number
of authors (Kantor, Topic, Butorac, Ivančević,
Klimo, Kulhavy, and others) present the results
of their long-term research in the field of erosion,
hydrological and water-protection forest functions,
which will throw more light on the field of the generally
beneficial forest functions - the topic of this international
congress.


At the assembly of the German Forestry Society in
2005 titled "Water - one forest product", while reporting
his paper, Weber quoted Hornsmann : "Water is
the blood of the landscape, and forest is its heart".


THE EVALUATION OF THE ANTI-EROSIVE, HYDROLOGICAL
AND WATER-PROTECTIVE FOREST ROLE


There have been attempts of calculating the values
of the three stated generally beneficial forest functions
based on known figures, e.g. the reduction of the costs
for sanation of the damage caused by flood, or the building
costs of strong and high embankments for flood
protection. However, the hydrological forest functions
very efficiently prevent flooding, or alleviate its effects.
Calculated are also the impacts of soil erosion
upon the fertility of the soil that either erodes or contains
sediments of eroded soil particles. By using such
data in the calculation, wc get the amounts that do not
cover the damage caused by erosion, floods and torrents,
which particularly relates to the loss of lives in
the landscapes without forests. Significant are also
technical losses that are hard to predict (collapsed bridges
and buildings, destroyed roads and other infrastructure,
damaged cars, etc.).


The benefits of the non-commercial forest functions
contained in the ecological and social/eco-phys


iological capital present an immense value that can only
be imagined, though economically hardly evaluated
without making errors of underestimation. Such valuations
are frequently the instruments of the lobbies the
interest of which is the forest capital in terms of converting
forestland to other purposes, most frequently to
urban or infrastructure areas. The forest owner then
gets the timber, while the land is sold to the investor of
the lobby at very low prices.


To prevent the cheap sale of the ecological and biological
forest capital and to preserve its beneficial effects
on the environment, the Croatian forestry profession
has introduced and legalised the method of evaluating
the individual non-commercial forest functions
by a point system that determines their value. This greatly
reduced forest conversion to sensible needs, although
exaggerated concessions have been granted for
road building and agriculture in recent years.




ŠUMARSKI LIST 13/2005 str. 196     <-- 196 -->        PDF

B. Prpić, P. Jurjcvić. II. Jakovac: ASSESSING THE VALUE OF ANTI-EROSIVE ...
Šumarski list SUPLEMENT (2005). 186-194
The method of evaluating and estimating the noncommercial
forest functions was published in the National
Journal of the Republic of Croatia Nr. 191/1997
in the "Statute on changes and amendments of the Statute
on forest management" as a sub law act of the Forest
Law of the Republic of Croatia passed in 1990.


The valuation of the anti-erosive, hydrological and
water-protective forest functions in Croatia was published
by the implementation of Articles 91 and 92 of the
mentioned Statute. The results of the calculation are
presented in the enclosed table (Table 1).


Total area of Croatian forests is 1,903,115 ha, while
the calculated value of their functions according to the
Statute amounts to € 9,395,572,002. The average value


per ha is € 4,937, while the average annual value per ha
amounts to € 99, i.e. € 188,408,385 of all forests.


Neither this method can calculate the real value of
the said forest functions, since the point value has not
changed in the last ten years in spite of the growing
awareness of the significance and value of the noncommercial
forest functions. This particularly relates
to the climatic changes and the consequences they cause
either as drought or flood and life-claiming torrents.
It also relates to the binding of carbon dioxide as a significant
greenhouse gas. In spite of this, this price is
twice as high than the value of € 94.5 million, calculated
by Vuletić and Sab ad i (2004) for the same
functions.


CONCLUSIONS


1.
The anti-erosive, hydrological and water-protective
forest functions belong to the most significant
protective forest functions. Within the protection of
the environment, the anti-erosive and hydrological
functions are deciding in the prevention of erosion,
torrents and floods. By making water drinkable, the
water-protective function is essential for man´s survival.
2.
While assessing the value of the non-commercial
forest functions, a forestry engineer should also have
experience in understanding them. The expert
valuation of a forest stand and the combining of its
structural components with the individual beneficial
functions are essential.
3.
The valuation of the social forest functions (aesthetic,
health, recreation, tourism) will require a questionnaire,
provided that the examined people should
be well chosen depending on their functions. The
results of the questionnaire may help in making final
assessments on the aesthetic and tourism-related
forest functions.
4.
The evaluation of the non-commercial forest functions
by the principles of money value, i.e. considering
that the value is assessed by market criteria,
while all ecological, socio/eco-physiological functions
(genetics, biodiversity, nature-conservation
and physiology - binding of carbon dioxide and releasing
of oxygen) will be underestimated according
to our to date experience. Their real value cannot be
assessed objectively. The ecological and biological
forest capital even today exceeds by thirty and more
times the value of the raw material and energy, while
the valuations by economic principles only negligibly
exceed the raw material/energy value.


5.
As to the conservation of the forest stock against the
useless conversion to other purposes, a currently
adequate evaluation method by point system has
been legalised by a sub-law act within the Law on
Forests of the Republic of Croatia.
6.
Owing to their natural composition, Croatian forests
have a very high generally beneficial value,
which is constantly increasing through the maintenance
of the optimal development phase and a short
natural regeneration. With the silvicultural practices
of the Zagreb School of Silviculture, forests are maintained
from one regeneration to another, in order
to retain their beneficial functions.
7.
The calculation of the total anti-erosive, hydrological
and water-protective forest functions managed
by Hrvatske šume Ltd., upon an area of 80 %
of the total Croatian growing stock, amounts to
€ 9,395,572,002. This was calculated by the official
methodology of the Law on Forests of the Republic
of Croatia. The average value per 1 ha is thus
€ 4,937, while the agreed average annual value of
all forests per 1 ha is € 99, i.e. € 188,408,385.