DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2005 str. 231 <-- 231 --> PDF |
IZLAGANJE NA ZNANSTVENOM SKUPU - PRESENTATION AT THE INTERNATIONAL SYMPOSIUM Šumarski list SUPLEMENT (2005). 229-237 UDK 630* 181.3 RASPODJELA SITNOG KORIJENJA U ČISTOJ SASTOJIM OBIČNE SMREKE U STADIJU LETVIKA FINE ROOT DISTRIBUTION IN A PURE POLE-STAGE STAND OF NORWAY SPRUCE Peter JALOVTAR* SAŽETAK: U radu se analizira raspodjela biomase sitnog korijenja obične smreke (korijenje s promjerom manjim od 2 mm) u tlu. Istraživane su četiri sastojine obične smreke u dobi od 21 godine, koje su nastale umjetnom obnovom na bivšoj poljoprivrednoj površini. Pri osnivanju sastojina, korištena su dva početna broja sadnica -2.500 i 5.000 komada sadnica obične smreke po l hektaru s različitim početnim razmacima sadnje. U ovom se radu procjenjuju razmaci od 4,0 x 1,0 m, 3,0 x 1,3 m, 2,5 x 0,8 m i 2,0 x 1,0 m. Prisutnost sitnog korijenja u profilu tla istraživano je na dubini od 40 cm. Najviše vrijednosti biomase sitnog korijenja (7013 kg/ha) ustanovljene su na plohi s razmakom od 3,0 x 1,3 m, a najniže na plohi s razmakom od 2,5 x 0,8 m (3945 kg/ha). Odnos između distribucije biomase sitnog korijenja i mase odumrlog korijenja i dubine tla može se obraditi s linearnom regresijom. Smanjenje biomase sitnog korijenja uz rastuće dubine tla je različito, najsporije je na plohi s razmakom od 4,0 x 1,0 m. Za procjenu raspodjele sitnog korijenja u vodoravnom smjeru, koristili smo gustoću sitnog korijenja izračunatu na 100 ml tla. Svi razmaci analizirani su na dubini od 2,5 cm, 15 cm i 35 cm. Odnos između vodoravne udaljenosti i gustoće sitnog korijenja procijenjen je pomoću funkcije parabole. Na dubini tla od 2,5 cm, funkcija parabole ima konveksni oblik, s maksimumom u prostoru između redova stabala. Kako dubina tla raste, oblik funkcije se pretvara u konkavni, s minimumom u prostoru između redova. Ova je promjena posljedica svojstava korijenskog sustava obične smreke i ograničenih mogućnosti njezinog rasta pri različitim razmacima. Odnos između udaljenosti i gustoće sitnog korijenja nije velik, zbog općenito visoke varijabilnosti korijenske biomase u tlu. Ključne riječi: obična smreka, sitno korijenje, biomasa, odumrlo sitno korijenje UVOD - Introduction Dominantna funkcija finog i najfinijeg korijenja, tj. (<2,0mm) manje se istražuje nego arhitektura i morfokorijenja s promjerom pod 2,0 mm je upijanje vode i geneza korijenih sustava pod raznim uvjetima. Njihovo otopljenih nutrijenata. Stoga se fino korijenje drži indi- intenzivnije istraživanje potaknuto je zbog spomenute katorom zdravstvenog stanja i snage rasta drveća i sposobnosti njihove reakcije na okolišne promjene, šumskih sastojina. Funkcija absorbiranja je uvjetovana Razvo j sitno g korijenja i njihov rast prema različianatomijom sitnog korijenja. Biomasa sitnog korijenja ti m kategorijama promjera ovisni su o vrsti drveća, starosti, okolišnim uvjetima, bio-sociološkom položa * Jng. Peter Jaloviar, Katedra za uzgajanje šuma, j u drveta u sastojini te intraspecifičnoj i introspecifi- Sumarski fakultet, Tehničko sveučilište, "~ -i i t v ti i /ir\ro\ v Masarykova 24, 960 53 Zvolen, Slovak Republic CI10J konkurenciji (Ko S11 e r et al. (1 968), K O rO t a e V e-mail:jaloviar@vsld.tuzvo.sk (1997), Wagenknech t (1960), Herte l (1999), |