DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2006 str. 55 <-- 55 --> PDF |
D. Kremer, K. Karlović, V. Židovec: MORFOMETRIJSKA ISTRAŽIVANJA PRIRODNIH POPULACIJA . Šumarski list br. 1–2, CXXX (2006), 47-54 ZAKLJUČAK - Conclusions Istraživanja morfoloških značajki sedam prirodnih populacija širokolisne veprine su pokazala veliku varijabilnost statistički analiziranih značajki. Tako je najmanja varijabilnost na razini svih sedam populacija utvrđena za svojstvo omjer dužine i širine listolikih brakteja (CV = 21,35 %), a najveća (CV = 56,90 %) za dužinu internodija. Između većine populacija nisu utvrđene značajnije razlike s obzirom na istraživane morfološke značajke. Veću iznimku predstavlja samo populacija Japlenica u kojoj su biljke bile najkrupnije, odnosno imale su najdulje izbojke, najveće filokladije i najveći broj filokla dija po izbojku. Biljke iz populacije Skupica su bile najmanje i imale su najokruglastije filokladije, a one iz populacije Kalnik najduguljastije. Dakle, kao najzanimljivije populacije za daljnju selekciju i uzgoj sadnog materijala izdvajaju se populacije, Japlenica, Sku- pica i Kalnik. One predstavljaju potencijalni izvor biljaka prikladnih za selekciju vrtnih formi od kojih bi se dalje vegetativnim razmnožavanjem dobili primjerci prikladni za sadnju u urbanim sredinama, ali i za potrebe cvjećarstva. Poticanjem sadnje i uzgojem širokolisne veprine doprinijelo bi se nastojanjima da se ova vrijedna vrsta sačuva na njenim prirodnim staništima. ZAHVALA – Acknowledgements Prikazani rezultati nastali su u okviru programa TEST – Tehnologijski istraživačko-razvojni projekti uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo, Poglavar stva Grada Samobora i Zagrebačke županije (Upravni odjel za poljopriredu, šumarstvo i ruralni razvoj). Autori LITERATURA Adamović, L., 1929. Die Pflanzenwelt der Adrialänder. Gustac Fischer, Jena. Aff ol t e r, J.M., 1997. Essential Role of Horticulture in Rare Plant Conservation. Hort. Science 32 (1): 29–34. Bonati, A. 1991. Industry and the consrvation of medicinal plants. U: Akerele, O., V. Heywood, H. Synge (eds.): The conversation of medicinal plants: 141–145. Cambridge Univ. Press, Cambridge. Červenka et al., 1988. Rastlinski svet Evrope. Mladinska knjiga, Ljubljana. Halada, L. 1994. Ruscus hypoglossum L. in Slovakia. Thaiszia – J. Bot., Košice 4:183–195. Halada, L. et V. Feráková, 1999. Ruscus hypoglossum L. U: Čerovský, J., V. Feráková, J. Holub, Š. Maglocký, F. Procházka (Ur.): Červená kniha ohrozených a vzácnych druhov raslín a živočíchov SR a ČR. Vyššie rastliny. Priroda, Bratislava. Ha r a č i ć , A., 1905. L’isola di Lussin, il suo clima e la sua vegetazione. I. R. Scuola nautica di Lussinpiccolo. Direzione dell’I. R. Scuola nautica, Lussinpicolo. Höft, M., S.K. Barik, and A.M. Lykke, 1999. Quantitative Ethnobotany: Applications of Multivariate and Statistical Analyses in Ethnobotany. People and Plants working paper 6, UNESCO, Paris. također zahvaljuju Ministarstvu kulture uz čije je odobrenje istraživanje obavljeno te Hrvatskim šumama d. o. o. Zagreb (šumarije: Krapina, Križevci, Oriovac, Samobor i Vrbovsko) na pomoći pri obavljanju terenskog dijela istraživanja. References Ho s t , J., 1801–1802. Botanički put po Istri, Kvarnerskim otocima i Dalmaciji, započet 14. kolovoza 1801, a dovršen 6. kolovoza 1802. /Viaggio botanico nell’Istria, Isole del Quarnero, e nella Dalmazia, incominciato il di 14 d’Agosto 1801. e terminato il di 6 d’Agosto 1802. Transkribirao i preveo / Trascrizione, traduzione Krešimir Čuljak. Rijeka / Fiume: Matica Hrvatska – ogranak Rijeka, 1993. Kamenarović, M., 1958. Zaštita prizemne flore Zagrebačke okolice. Hortikultura 4(2): 6–7. Kevo, R., 1961. Prirodne karakteristike Medvednice i izbor odgovarajuće kategorije zaštite. Hortikultura 7 (1–2): 3–14. M i l l e r, J.N., J.C. M i l l er, 2000. Statistics and Chemometrics for Analytical Chemistry. Pearson Education Limited, Essex, England. Ni k lfe ld , H., et al., 1986. Rote Liste gefährdeter Pflanzen Österreichs. Inst. für Botanik der Universität Wien, Wien. Noordegraf, C.V., 2000. An approach to select new ornamental crops. Acta Hort. 541:75–78. Rakonzcaj, Z., 1990. Voros Konyu (Hungarian Red Data Book). Akademiai Kiado, Budapest. Rauš, Đ., 1970. Prilog poznavanju flore Fruške gore iz okolice Iloka. Šum. list 94 (9–10): 285–306. Palevitch, D., 1991. Agronomy applied to medicinal plant conservation. U: Akerele, O., V. Heywood, |