DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2006 str. 74 <-- 74 --> PDF |
razmjenu eksperata, održavanje radionica i seiiTiiiara, stručno usavršavanje naših eksperata u Bav;ii-skoj Icao i u dijelu provedbe zajedničkih pilot projekata. Trenutno su putem Stalne komisije hrvatsko-bavar ske u tijeku brojni projekti iz područja poljoprivrede i šumarstva. Posebice je značajna sui´adnja Hrvatskih šuma d.o.o, s bavarskim partnerom C.A.R,M.E.N. e.V. (od 2002. godine) u području obnovljivih izvora ener gije kroz simpozije C.A.R.M.E.N., te okmgle stolove, koji se već dvije godine za redom održavaju u sklopu manifestacije "Dani slavonske šume" u Našicama. Re zuhat te suradnje su i novi projekti toplane na biomasu koji će se financirati putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (toplana u Gospiću, studeni 2005. godine) i iz EU programa SAPARD i ISPA, Hrvatska Vlada svjesna je sve veće potrebe korištenja obnovljivih izvora energije, posebice mogućnosti i obveze boljeg korištenja biomase. Zakonski i podzakonski akti te njihovo usklađivanje s propisima EU temelje se na načelu potrajnosti gospodarenja šumama i maksimalnom očuvanju prirodnosti hrvatskih šuma. Stoga Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva iskreno podržava i prihvaća suradnju s bavarskim partaerima te spremno je i dalje sudjelovati u stvaranju povoljnih uvjeta za provedbu ovoga i njemu sličnih projekata. Gospodinu saveznom ministru Ervinu Huberu uručio je na poklon kvalitetno vino iz Feravina d.o.o. i rakiju šljivovicu Danić obrt, Podgorač. Nakon toga sljeđio je zajednički obilazak sajma i zajedničko fotografiranje. IPPC RADIONICA "PLANTH Kanada, Niagara Falls, 24 U organizaciji Sekretarijata Međunarodne organizacije za zaštitu bilja (EPPC) i Kanadske agencije za inspekciju hrane (CFIA) održan je 24 - 28. listopada 2005. godine, u Kanadi (Niagara Falls), međunarodni stručni skup pod naslovom "Procjena opasnosti od štetnih organizama " - "Planth Health Risk Analysis". Skup je okupio gotovo 150 predstavnika nacionalnih vlada, nacionataih organizacija za zaštitu bilja (NPPO) i međunarodnih organizacija (FAO, IPPC, EPPO, NAPPO, APPPC, lAPSC, CBD, CAB - International, USAID) iz 65 zemalja Svijeta, a Republiku Hrvatsku je predstavljao dipl. ing. šum. Goran Videc, stručni suradnik u Odjelu za zaštitu šuma Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva. Isti je osmišljen u obliku prezentacija, radnih skupina, vježbi, rasprava i praktične terenske demonstracije eradikacije štetnog organizma Anoplophora glabripennis, te kontrole P/«m Pox virusa. Potoni, smo posieSili Topianw na biomasu, Essenbach, koja je r-´-rađena 2003. godine i grije višenamjensku sponsku halu, osnovnu i srednju školu. Ukupna investicija iznosi 410 000 €, a sredstva poticaja 110 000 € ili 27 %. Snaga kotla na biomasu je 250 do 360 kW za osnoTOO opterećenje i 720 kW kotao na plin za vršno opterećenje sa 130 m toplovoda. Godišnja proizvodnia topline iz kotla na biomasu iznosi 698 MWh, a iz kotla na plin je 104 MWh, od čega višenamjenska hala troši 464 MWh/godišnje a škole 338 MWh/godišnje. Gorivo (drvna sjecka) osigurana je u regiji od Udruge šumovlasnika Landshut i to 250 tona/godišnje (prosječne vlažnosti 30 %). Cijena topline na biomasu 1 MWh je 18 €, a na lož ulje čak 60 €, a cijena šumske sječke je 40 - 60 €/toni (minimum 25 % količinski) a pilanske sječke 0 20 €/toni. Treći dan, 22. listopada 2005. godine hrvatska dele gacija tijekom dana bila je u obilasku Sajma, a navečer u 19Č" u Starogradskoj vijećnici održan je nastup KUD-a ŠUMARI iz Vinkovaca. Time su završeni Hr vatski dani u Bavarskoj. Četvrti dan, 23. listopada 2005. godine u C.A.R. M.E.N. Straubing sa Hubertom Maierhofer, dipL ing., dogovorene su podloge za izradu projektne dokumentacije TOPLANE NA BIOMASU VINKOVCI I ZADAR (grijanje i hlađenje na biomasu) te posjet SAJMU, a poslije podne odlazak iz Straubinga za Zagreb. Mr. se. Josip Dundović HEALTH RISK ANALYSIS" 28. listopada 2005. godine Nakon pozdravnih riječi g. Brenta Larsona (Sekretarijat Međunarodne konvencije o zaštiti bilja), g. Chagema Kedere (predsjedavajući Međunarodne komisije za fitosanitarne mjere), te srdačnih riječi dobrodošlice, g. Franfois Guimonta, direktora Kanadske agencije za inspekciju hrane, započeo je radni dio stručnog skupa usvajanjem dnevnog reda, te izlaganjima. Tematika izlaganja podijeljena je u 9 poglavlja, koja su obuhvaćala sljedeća područja: - međunarodni standardi, konvencije i sporazumi - pristupi procjeni opasnosti od štetnih organizama - modeli procjene opasnosti od štetnih organizama - procjenjivanje ulaska štetnog organizma i njegova udomaćenja - procjenjivanje ekonomskih i okolišnih učinaka - rizik vezan uz GMO - procjena opasnosti od stranih agresivnih i korovskih vrsta n |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2006 str. 75 <-- 75 --> PDF |
došlice, g. François Guimonta, direktora Kanadske agencije za inspekciju hrane, započeo je radni dio stručnog skupa usvajanjem dnevnog reda, te izlaganjima. Tematika izlaganja podijeljena je u 9 poglavlja, koja su obuhvaćala sljedeća područja: – međunarodni standardi, konvencije i sporazumi – pristupi procjeni opasnosti od štetnih organizama – modeli procjene opasnosti od štetnih organizama – procjenjivanje ulaska štetnog organizma i njegova udomaćenja – procjenjivanje ekonomskih i okolišnih učinaka –– – – rizik vezan uz GMO procjena opasnosti od stranih agresivnih i korovskih vrsta upravljanje rizikom i komunikacija o riziku izvori informacija i edukacija novih procjenitelja ri zika. Navedenu tematiku obradilo je četrdesetak autora (priznatih stručnjaka iz područja procjene opasnosti od štetnih organizama, zaštite bilja, šumarstva i ekonomije) u 37 izlaganja, 21 postera, 12 praktičnih zadataka (vježbi), te 2 terenske prezentacije. Međunarodni standardi, konvencije i sporazumi Procjena opasnosti od štetnih organizama (PRA) je proces procjene bioloških i/ili drugih znanstvenih i ekonomskih dokaza koji ukazuju da li je određeni organizam štetan, odnosno da li isti treba biti stavljen pod nadzor, te jačine fitosanitarnih mjera koje je potrebno primijeniti za njegovo suzbijanje. Polazne točke procjene opasnosti od štetnih organizama nalaze se u međunarodnim standardima i konvencijama (IPPC – Konvencija o zaštiti bilja, CBD – Konvencija o biološkoj raznolikosti), te trgovinskim sporazumima (WTO – SPS – Sporazum Svjetske trgovinske organizacije o primjeni sanitarnih i fitosanitarnih mjera). Temeljni međunarodni dokument na kojemu počiva procjena opasnosti od štetnih organizama je Međunarodna konvencija o zaštiti bilja, odnosno Međunarodni standardi za fitosanitarne mjere (ISPM) koji su proizašli iz iste, a za provedbu odrednica Konvencije odgovorna je nacionalna organizacija za zaštitu bilja. Područje procjene opasnosti od štetnih organizama pokriveno je s više međunarodnih standarda (ISPM No. 1, No. 2, No. 3, No. 5, No. 11, No. 21), no tri su ključna za primjenu i provedbu procjenu opasnosti od štetnih organizama, a to su ISPM No. 2, ISPM No. 11 i ISPM No. 21. Ovi međunarodni standardi predstavljaju samo vodič za primjenu procjena opasnosti od štetnih organizama i nisu obvezujući za potpisnice Konvencije, za razliku od odrednica WTO – SPS Sporazuma koji je obvezujući, kao i odrednice Konvencije o biološkoj raznolikosti, ali koje primjenu ISPM, sukladno IPPC-u, vrednuju kao dovoljnu mjeru zaštite od širenja štetnih organizama. Sukladno odrednicama ISPM No. 11 svaku procjenu opasnosti od štetnih organizama možemo podijeliti u 6 osnovnih poglavlja: – uvođenje (initiation) – procjena opasnosti od štetnog organizma (pest risk assessment) – upravljanje (suzbijanje) štetnim organizmom (pest risk management) – monitoring i revizija fitosanitarnih mjera (monitoring & review of phythosanitary measures) – dokumentacija (documentation) – komunikacija o riziku (risk communication) Pod uvođenjem se podrazumijeva određivanje da li je određeni organizam štetnik, vektor za štetni organizam ili ima potencijal da postane štetnik ili vektor za štetni organizam, a sve može biti inicirano s jednog od sljedeća tri gledišta: štetnik, vektor ili smjernica (politika). Procjena opasnosti od štetnog organizma obuhvaća određivanje vjerojatnosti unošenja i udomaćenja štetnog organizma, te mogućnosti njegova daljnjeg širenja, uz sagledavanje potencijalne izravne / neizravne ekonomske važnosti. Kao rezultat procjene opasnosti od štetnog organizma isti se svrstava u jednu od kategorija: karantenski štetni organizam ili nadzirani nekarantenski štetni organizam. Prilikom upravljanja štetnim organizmom posebnu je pozornost potrebno obratiti stupnju rizika, informacijama kojima se raspolaže, prihvatljivosti određenog rizika, te mogućnostima upravljanja rizikom, odnosno mogućnostima suzbijanja štetnih organizama. Odluka o suzbijanju štetnog organizma treba biti donesena na transparentan način, na temelju stručnih, tehničkih i znanstvenih informacija, uvažavajući ostale čimbenike (politički, sociološki, kulturni i sl.). Naravno da je nad štetnim organizmom potrebno provoditi stalan monitoring (survey), te ukoliko se promijene neki čimbenici i nove informacije postanu dostupne, potrebno je provesti reviziju upravljanja rizikom, te sve navedeno dokumentirati i voditi evidenciju o svim aktivnostima tijekom procjene opasnosti od štetnih organizama i donošenju odluka, uključujući i izvore informacija. Proces procjene opasnosti od štetnih organizama potrebno je provoditi na transparentan način i po završetku istoga potrebno je s rezultatima upoznati sve zainteresirane strane u zemlji i regiji (međunarodna razina). |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2006 str. 76 <-- 76 --> PDF |
Pristupi procjeni opasnosti od štetnih organizama Tijekom izlaganja na ovu tematiku prikazani su pristupi Novog Zelanda procjeni opasnosti od štetnih organizama, i to kao jedan od najboljih pristupa i modela u Svijetu, te pristupi i teškoće u primjeni procjena opasnosti od štetnih organizama kod zemalja Afrike. Pristup Novog Zelanda temelji se na strogoj i razrađenoj primjeni IPPC konvencije i standarda koji su proizašli iz nje. Program procjene opasnosti od štetnih organizama zamišljen je da neovisno informira donositelja odluke o prirodi pretpostavki ili nesigurnosti koje proizlaze iz upravljanja rizikom, te o rezidualnom riziku koji ostaje nakon primijenjenih preporučenih fitosanitarnih mjera. Afričke zemlje izrazile su zabrinutost u provođenju procjena opasnosti od štetnih organizama poradi nedostatka financijskih sredstava, neusklađenosti nacionalnih zakonskih i provedbenih propisa, nedostatka educiranih ljudskih resursa za dijagnosticiranje i identificiranje štetnih organizama, te nepostojanje, odnosno nerazvijenosti izvoznih certifikacijskih sustava. Iznesen je i pozitivan primjer regionalne suradnje ti od štetnih organizama, gdje se ponajprije misli na koordinaciju i uniformnost procjena opasnosti od štetnih organizama na području Europe. Osobito je naglašen pozitivan stav o logičkoj matrici sastavljenoj od pitanja vezanih uz provedbu procesa procjena opasnosti od štetnih organizama, koji se pokazao kao izuzetno jednostavan i razumljiv. S druge strane, upoznati smo s novim aktivnostima koje su pripremi, a tu se ponajprije misli na ustrojavanje jednog tijela na razini EPPO-a koje bi se bavilo pitanjima procjena opasnosti od štetnih organizama (obuhvatilo bi sve procjene opasnosti od štetnih organizama na području Europe, financiralo bi se dijeljenjem troškova na sve članice, ustrojilo bi EPPO Panel za procjene opasnosti od štetnih organizama i sl.). Također smo informirani i o izradi novog formata za PRA izvješća, te o izradi nove sheme za odlučivanje koja će se svake godine revidirati, a također i o dostupnosti PRA izvješća na web site-u EPPO. Modeli procjene opasnosti od štetnih organizama Demonstriran nam je širokoopsežan proces procjene rizika (Broad pest risk analysis) koji slijedeći međunarodne standarde (ISPM) uzima u obzir više od jedne pošiljke, više od jedne države ili više od jednog upravljačkog rizika. Kategorije koje širokoopsežan proces procjene rizika obuhvaća su: taksonomska općenitost, geografska općenitost, općenitost proizvodnih uvjeta, općenitost upravljanja (suzbijanja) štetnim organizmima te općenitost izvršnih prioriteta ili administrativnih struktura. Drugi primjer nam je prikazao elektronsku verziju EPPO-ove PRA sheme koja je još uvijek u izradi, a koja bi trebala poboljšati kvalitetu izrade PRA. Tu se ponajprije misli na prevođenje “papirnatih” verzija procjena opasnosti od štetnih organizama u zasebne elektronske jedinice, kako bi se dozvolio pristup istima na različitim razinama, te da iste mogu poslužiti kao šab- lone za buduće procjene opasnosti od štetnih organizama. Time bi se poboljšala transparentnost procjena opasnosti od štetnih organizama, omogućio lakši pristup PRA informacijama, što bi olakšalo i buduću edukaciju, a svakako i međunarodnu suradnju na polju procjene opasnosti od štetnih organizama. Također je predstavljena i mogućnost potpune kompjuterizirane provedbe PRA procesa (CABI CPC PRA), koja je uspoređena s tradicionalnim načinom provedbe PRA procesa, iz čega je proizašlo da unatoč visoko sofisticiranoj opremi i bazama podataka još uvijek nije u potpunosti moguće izbaciti objektivnu ljudsku prosudbu, jer čovjek ipak može uzeti u obzir više gledišta i nepredvidivih čimbenika, nego je to moguće učiniti kompjuterskim softwareom. Procjenjivanje ulaska štetnog organizma i njegova udomaćenja Od australske Uprave za poljoprivredu predstavljen je polukvantitativan model determinacije putem frekvencije unošenja štetnih organizama, gdje se putem različitih vremenskih intervala procjenjuje mogućnost unošenja štetnih organizama, uzimajući u obzir različite vektore prijenosa istog štetnika, te količine pošiljaka. S druge strane upoznati smo i s načinima identifikacije i kartiranja ugroženih područja, odnosno s mogućnostima GIS-a i drugih programskih aplikacija (CLIMEX, CABI SPS i dr.), da se usporedbom okolišnih uvjeta na izvoru i odredištu pošiljke, s biološkim zahtjevima pojedinih organizama, predvide mikroklimatske zone pogodne za naseljavanje, udomaćenje i širenje štetnih organizama. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2006 str. 77 <-- 77 --> PDF |
Procjenjivanje ekonomskih i okolišnih učinaka Na navedenu tematiku izneseni su okolišni problemi sa kojima se države susreću prilikom unošenja određenih organizama u nova staništa, te ekonomske posljedice istih. Kao primjer nam je prikazano unošenje šumske vrste Prosopis juliflora u Sudanu, pri čemu je ista imala pozitivan učinak na smanjivanje pustinjskih područja i poboljšanje života ruralnih područja, a s druge strane je zbog svoje agresivnosti imala negativan utjecaj na poljoprivredu. Također je prikazana problematika i bojazan od unošenja štetnih organizama u Brazil putem različitog ukrasnog bilja i njegovih proizvoda, odnosno provođenje procjena opasnosti od štetnih organizama. U ovome dijelu prikazani su nam i neki cost – benefit modeli gdje se na praktičnim primjerima (Thrips palmi, Ralstonia solanacearum, Diabrotica virgifera) pokaza lo koliko je optimalno razdoblje za provođenje mjera eradikacije, odnosno kada vrijednost mjera eradikacije prelazi vrijednost samih proizvoda, drugim riječima, do kada je isplativo provoditi fitosanitarne mjere. Kao zaseban dio ove tematike obrađena je problematika unošenja štetnih organizama u šumske ekosustave, glede kompleksnosti tih ekosustava i nedovoljnog znanstvenog poznavanja šumskih štetnih organizama. Prema dosadašnjim spoznajama gotovo 95 % gljivičnih organizama nije u potpunosti opisano, a i oni koji su poznati ponašaju se nepredvidivo u novim staništima i na novim domaćinima. Najnoviji primjer takvog štetnog organizma je Phytophtora ramorum za koju još uvijek nije poznato izvorište i njezine biološkoekološke karakteristike. Rizik vezan uz GMO GMO mogu imati različite utjecaje na okoliš, ali ipak je najčešći pozitivan utjecaj poradi kojega su i modificirane. Malo je primjera negativnog utjecaja GMO koji su ispušteni u okoliš. Do sada su najviše ispuštani u okoliš modificirani kukuruz, soja i pamuk, pri čemu su im promijenjene osobine da imaju veće prinose, te da su otporni na određene herbicide. SAD, Kanada, Argentina i Filipini imaju najviše iskustava u procjeni opasnosti od štetnih GMO organizama, a njihovo unošenje i stavljanje u okoliš određeno je i odred nicama Cartagena protokola. Nadopunjen ISPM No. 11 predviđa upravljanje rizikom unošenja i širenja GMO, a zajedno s Cartagena protokolom obvezuje na provođenje procjena opasnosti od štetnih organizama prije njegova unošenja u državu. U cilju pojašnjenja upravljanja rizikom od unošenja i širenja GMO prikazani su nam modeli Filipina i Velike Britanije, koji sukladno međunarodnom i nacionalnom zakonodavstvu (VB sukladno smjernicama Europske komisije) provode procjenu opasnosti od GMO. Procjena opasnosti od stranih agresivnih (invazivnih) i korovskih vrsta Detaljno je predstavljen članak 8. Konvencije o biološkoj raznolikosti pri čemu je naglašeno da je održano više sastanaka na tematiku stranih agresivnih (invazivnih) vrsta, te da je tematika invazivnih vrsta na području šumarstva obrađena na sastanku COP-6. Trenutačno je u vni izradi globalna mreža informacija o stranim invazivnim mm kim i vrstama (GISIN), te je u pripremi radionica o morskim i obalnim invazivnim vrstama. Također je naglašeno postojanje određenih područja (balastne vode, vojne operacije u drugim zemljama, znanstvena istraživanja i sl.) gdje još uvijek nisu precizirani načini procjene opasnosti od unošenja štetnih organizama putem istih, te je dogovorena zajednička suradnja Sekretarijata IPPC-a i CBD-a na tom polju. Kao pomoć procjeni opasnosti od stranih invazivnih vrsta prikazana nam je i uporaba NAPPFAST elektronskog modela koji je razvijen u SAD-u, a sastoji se u bazi podataka korovskih vrsta koje još uvijek nisu prisutne na području SAD-a, te u bazama podataka o geografskoj rasprostranjenosti i klimatskim zahtjevima tih isti vrsta diljem svijeta. Radi na načelu usporedbe bioloških zahtjeva određene vrste organizma s postojećim geografskim, klimatskim i drugim podacima, te rezultira kartom potencijalnih staništa. Pomoću ovog modela skupina stručnjaka u SAD-u je revidirala postojeći popis stranih invazivnih vrsta, kako bi utvrdila koje je potrebno izbaciti iz nadzora. Upravljanje rizikom i komunikacija o riziku Predstavljen je način rada Stalnog odbora EU za biljno zdravstvo, odnosno aktivnosti koji se provode kako bi se od prijedloga došlo do određenog zakonskog okvira. Prikazane su teškoće koje se javljaju na tom putu (poglavito u donošenju odluka vezanim uz procjenu opasnosti od štetnih organizama od višeg rukovodstva), te način na koji se povratne informacije preko EPPO-a prosljeđuju natrag. Naglašena je nužna |