DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2006 str. 31     <-- 31 -->        PDF

PRETHODNO PRIOPĆENJE – PRELIMINARY COMMUNICATION Šumarski list br. 3–4, CXXX (2006), 113-124
UDK 630* 652


PRILOG IZRAČUNAVANJU VRIJEDNOSTI DRVA NA PANJU
(ŠUMSKA TAKSA) JEDNODOBNIH SASTOJINA HRASTA KITNJAKA


CALCULATING THE VALUE OF STANDING TIMBER
(FOREST TAX) IN REGULAR STANDS OF SESSILE OAK


Juraj ZELIĆ*


SAŽETAK: U članku se razmatra, prema aktualnoj formuli za izračunavanje
vrijednosti šumskih sastojina: Cn = C0* 1,0pn, metoda izračunavanja postotka
prirasta vrijednosti (p), troškovi osnivanja šumske sastojine prirodnim putem
(C0), vrijednost šumske sastojine (Cn) za jednodobne šumske sastojine hrasta
kitnjaka starosti 80, 85 i 105 godina, ekološko-gosodarskog tipa (EGT-II-E-10).


Sastojine pripadaju šumskoj zajednici Epimedio-Carpinetum betuli Ht. 1938,
Ilirskoj šumi hrasta kitnjaka i običnog graba (Vu k e l i ć i R a u š , 1998).


Za određivanje vrijednosti sastojine i šumske takse odabrane su modelne
sastojine sadašnje sječive vrijednosti (S ab a d i , 1992), to jest sastojine koje
imaju distribuciju broja stabala i volumena po prsnim promjerma približno
jednaku normali za određenu dob, bonitet ili ekološko-gospodarski tip.


Izračunati koeficijenti asimetrije (ß1) i spljoštenosti (ß2) izabranih modelnih
sastojina hrasta kitnjaka pokazuju kako su stvarne modelne sastojine blizu
“normalnih” sastojina.


Na temeljem aktualnih sortimentnih tablica za hrast kitnjak Hrvatskih šuma
i Cjenika gotovih drvnih proizvoda Hrvatskih šuma utvrđene su vrijednosti
osamdesetogodišnje sastojine, Cn = 97341,26 kn/ha (346,50 kn/m3), osamdesetpetogodišnje
Cn = 104535,77 kn/ha (346,32 kn/m3) i stopetogodišnje
131783,14 kn/ha (405,20 kn/m3).


Normativi troškova osnivanja kitnjakove sastojine (C0) prirodnom obnovom
modificirani na način da su “kao troškovi osnivanja” primijenjeni zakonski
normativi izdvajanja za biološku reprodukciju, to jest 23 % na vrijednost realiziranih
drvnih sortimenata.


Predlaže se izračunavanje postotka prirasta vrijednosti (p) po logaritamskoj
funkciji: p = 8,870 – 3,692 log n, te troškovi osnivanja sastojine (C0) po
linearnoj funkciji: C0 = - 2846,718 + 315,859 n.


Poznavanjem svih parametara u formuli za utvrđivanje vrijednosti šumskih
sastojina određene starosti (n) i troškova iskorištavanja šuma (En) po jedinici
drvnog sortimenta (kn/m3) utvrđena je šumska taksa (cijena drva na
panju) po Barthinoj formuli: Šn = (Cn / 1,0 pn ) – En.


Ako se za izračunavanje šumske takse primjene normale (Bezak i dr.,
1995) za EGT-II-E-10 i svi poznati parametri za izračunavanje šumske takse
po Barthinoj formuli, tada se šumska taksa za sastojine hrasta kitnjaka
određene starosti (n) može izračunati po formuli:


Št = -214,772 + 5,481 n + 0,020 n2.


*
Mr. sc. Juraj Zelić, dipl. ing. šum., Hrvatske šume d.o.o.,
Uprava šuma Podružnica Požega, Milke Trnine 2, 34 000 Požega


ŠUMARSKI LIST 3-4/2006 str. 32     <-- 32 -->        PDF

J. Zelić: PRILOG IZRAČUNAVANJU VRIJEDNOSTI DRVA NA PANJU (ŠUMSKA TAKSA) JEDNODOBNIH Šumarski list br. 3–4, CXXX (2006), 113-124
Za osamdesetpetogodišnju kitnjakovu sastojinu utvrđeno je da je prag
rentabilnosti ili točka pokrića (TP) u šestdesetpetoj godini.


Kl j u č n e r i j e či : postotak prirasta vrijednosti, sadašnja sječiva vrijednost
sastojine, modelni normalitet, postotni udjeli krupnog drva po debljinskim
klasama, cjenik, normativ za biološku reprodukciju i regeneraciju, šumska
taksa, prag rentabilnosti ili točka pokrića.


UVOD – Introduction


Postotak prirasta vrijednosti volumena drveta na
panju (p) važan je parametar pri obračunu vrijednosti
šumskih sastojina određene starosti. Za izračunavanje
postotka prirasta vrijednosti ili “šumskog kamatnjaka”
(r = 1+0,0p) potrebno je poznavati vrijednost drvnih
sortimenata sastojine (Cn) određene starosti (n) i početnu
vrijednost (C0) koju predstavljaju troškovi osnivanja
sastojine. Formula, koja se u praksi uptrebljava za
izračunavanja vrijednosti šumske sastojine, glasi:


Cn = C0 * 1,0pn


Za određivanje vrijednosti drveta na panju (šumska
taksa) postoji mnogo metodoloških pristupa.


U knjizi “Računanje vrijednosti šuma i šumska statika”
Kraljić , 1991 razmatra nekoliko metodoloških
postavki te među inima i računanje vrijednosti jednodobnih
sastojina po “školi čiste zemljišne rente” pa navodi:
“Prema navedenoj “školi čiste zemljišne rente”
računa se i tzv. prihodna vrijednost jednodobne šumske
sastojine i tzv. “troškovna vrijednost jednodobne šumske
sastojine”. I jedno i drugo računa se s tzv. šumskim
kamatnjakom (1,0p).


Kraljić, koji je pristalica induktivne metode računanja
vrijednosti šumskih sastojina, to jest oplemenjenja
uloženog novčanog kapitala i minulog rada u biološkoj
reprodukciji šuma navodi: “Prosječna profitna stopa”
za faktično ostvarenje gospodarenja najpouzdanije je
mjerilo uspješnosti gospodarenja.


Potočić, 1977 u knjizi “Ekonomika šumske privrede”
navodi Barthinu formulu za izračunavanje šumske
takse (kao odštete šumovlasniku za gospodarenje
šumom) koja glasi:


Š = (C / 1,0 p) – E,
to jest Š je šumska taksa, C je tržišna cijena drva po
m3 svih drvnih sortimenata sastojine, p je kamatna stopa
(kamatnjak, profitna stopa), E su ukupni troškovi iskorištavanja
šuma (sječa i izrada, šumski transport, utovar
u vozilo).
Potočić ne priznaje induktivnu metodu troškova
biološke reprodukcije za cijenu drveta na panju ili
šumsku taksu, te navodi: ”Šumska taksa ne predstavlja
cijenu proizvodnje drveta u šumi na panju, ne predstavlja
troškove proizvodnje drvne materije, ili drukčije
rečeno, ne predstavlja troškove uzgajanja šuma.
Šumska taksa je u svakom slučaju samo renta ili visina
odštete koju ubire šumovlasnik za svaki kubni metar


posječenog drveta, naravno u različitoj visini za razne
sortimente. Šumska taksa ili cijena drveta na panju
predstavlja samo ostatak koji se dobije, ako se od cijene
drveta na tržištu odbiju troškovi eksploatacije šuma,
uvećani za odgovarajući profit”.


Istražujući ekonomske posljedice iskorištavanja šuma
u pojedinim šumskim zajednicama Cestar i dr. koristili
su tzv. metodu “varijabilnih troškova, (D.C.)”. Cilj
je bio dobiti tzv. prag rentabiliteta ili točku pokrića (TP).


U momentu točke pokrića ukupni prihod je jednak
ukupnim troškovima, a čisti rezultat jednak je nuli. Samo
kod većeg stupnja iskorištavanja kapaciteta ili većeg
ukupnog prihoda od točke pokrića postiže se pozitivni
rezultat, i to u visini pokrića. Točka pokrića računa se na
sljedeći način:


Za šumsku zajednicu Querco-carpinetum illyricum
navodi se kako je točka pokrića u osamdesetoj godini
(TP = 0,70 m3), što znači kako se s toliko volumena
prosječnih drvnih sortimenata pokrivaju troškovi eksploatacije.


U knjizi “Ekonomika šumarstva”, Sabadi, 1992.,
obrađuje se računanje vrijednosti šuma (vrijednost šumskih
sastojina i šumskog zemljišta). U vrijednost šuma,
osim vrijednosti drva i zemljišta, uključuju se i općekorisne
vrijednosti šuma. Raspravljajući o različitim metodama
utvrđivanja vrijednosti šuma autor navodi: “Dok
drvna masa koja dolazi na tržište ima cijenu koja je
rezultat ponude i tražnje, usluge općih koristi šuma ponajćešće
nisu procijenjene te nisu svagdje jednako ni
valorizirane.


Gotovo je nemoguće u procjeni vrijednosti šuma
utvrditi što je prihod, a što korištenje kapitala”.


U navedenim primjerima izračunavanja vrijednosti
šuma autor ističe važnost kamatnjaka, te kaže “kako je
kamatnjak kapitalizacije uloženih sredstava (kapitala) u
gospodarenju šumama znatno manji ispod oficijelnog
gospodarskog kamatnjaka, te ako bismo gospodarenje
šumama promatrali samo kroz rentabilitet ulaganja, vjerojatno
bi to bio najskuplji i najnerentabilniji posao, iz
kojeg bi kapital jednostavno pobjegao”.


Prava vrijednost sastojine mjeri se cijenom drva na
tržištu, tj. cijene sastojina rastu ili padaju s cijenama
drva na tržištu, iako pri velikim kolebanjima cijena
drva na tržištu, korelacija nije potpuno pozitivna ni
konstantna”.




ŠUMARSKI LIST 3-4/2006 str. 33     <-- 33 -->        PDF

J. Zelić: PRILOG IZRAČUNAVANJU VRIJEDNOSTI DRVA NA PANJU (ŠUMSKA TAKSA) JEDNODOBNIH . Šumarski list br. 3–4, CXXX (2006), 113-124
Od mnogih metoda računanja vrijednosti šumskih
sastojina Sa b a d i obrađuje i “metodu određivanja sadašnje
sječive vrijednosti”. Metoda sadašnje sječive
vrijednosti sastojine polazi sa stajališta da utvrđuje vrijednost
cjelokupne mase u sadašnjoj vrijednosti pretpostavljajući
da bi ona bila posječena i izrađena u drvne
sortimente. Od bruto-prihoda postignutom prodajom
sortimenata odbiju se troškovi sječe, izrade, izvlačenja i
utovara, dakle svi troškovi koji su nastali do pariteta pod
kojim je prodaja izvršena.


Sabadi preporučuje da se za sastojine do 30 godina
starosti primjenjuje “troškovna, induktivna metoda”, za
sastojine do polovice ohodnje “metoda očkivane vrijednosti
satojine”, a za sastojine u dobi prko polovice
ophodnje “metoda sadašnje sječive vrijednosti”. U svim
slučajevima autor u obzir uzima ukupnu proizvodnju
sastojine (glavna sastojina + međuprihod).


U Metodologiji za “Utvrđivanje naknade za prenesena
i ograničena prava na šumi i šumskom zemljištu,


CILJ ISTRAŽIVANJA
Cilj istraživanja je da se putem sadašnje sječive vrijednosti
približno zrelih modelnih sastojina određenog
ekološko-gospodarskog tipa hrasta kitnjaka utvrde
funkcije za izračunavanja postotka prirasta vrijednosti


Narodne novine broj 121/1997“, daje se naputak za
računanje vrijednosti (naknade) sastojina osnovanih prirodnim
putem prvog dobnog razreda, dozrijevajućih,
približno zrelih i zrelih sastojina (glavna sastojina, bez
međuprihoda).


Izračunavanje vrijednosti jednodobnih sastojina
prvog dobnog razreda obavlja se po formuli:


Cn = C0 * 1,0pn,


u kojoj se postotak prirasta vrijednosti (p) izračunava
iz poznatih vrijednosti (Cn) i (C0), to jest vrijednosti
svih drvnih sortimenata modelene zrele sastojine (Cn) i
troškova osnivanja prirodne jednodbne sastojine (C0).


Navedenim postupkom “dopušta” se izračunavanje
postotaka prirasta vrijednosti ili šumskog kamatnjaka
ovisno o konkretnom slučaju, te troškovi osnivanja
mogu biti veliki a vrijednost mala, kada je postotak prirasta
vrijednosti manji ili obratno, kada su troškovi
osnivanja maleni a vrijednost velika te je postotak prirasta
vrijednosti veći.


– The research goal
(p), troškova osnivanja sastojine uz primjenu zakonskog
normativa za biološku reprodukciju (C0) i šumska
taksa (Št), kada je poznata nezavisna varijabla, starost


(n) konkretne sastojine.
METODA RADA – The resarch method


a) Predmet rada


Kao ogledni primjeri za modeliranje normaliteta
čistih kitnjakovih sastojine (EGT-II-E-10) odabrane su
sastojine u gospodarskoj jedinici “Južna Krndija II”,
odjeli 19b, 33a i 22a, starosti 80, 85 i 105 godina.


Prema ocjeni šumarskih stručnjaka sastojinama se
do starosti 80, 85 i 105 godina primjerno gospodarilo
prorjeđivanjem, te je odabiranjem i sječom stabala održana
“normalna” distribucija stabala po debljinskim
stupnjevima i jedinici površine.


Odjel 19b je površine 26,50 ha, EGT-II-E-10, bonitet
I-II, starost 80 godina, fitocenoza Epimedio-Carpinetum
betuli Ht. 1938, Ilirska šuma hrasta kitnjaka i
običnog graba (Vukelić i Rauš, 1998), obrast 0,88,
sklop potpun, na eutričnom smeđem tlu formiranom na
eolskim sedimentima.


Odjel 22a je površine 34,22 ha, EGT-II-E-10, bonitet
I-II, starost 105 godina, fitocenoza Epimedio-Carpinetum
betuli Ht. 1938, Ilirska šuma hrasta kitnjaka i
običnog graba (Vukelić i Rauš, 1998), obrast 0,99,
sklop potpun, na eutričnom smeđem tlu formiranom na
eolskim sedimentima.


Odjel 33a je površine 16,08 ha, EGT-II-E-10, bonitet
I-II, starost 85 godina, fitocenoza Epimedio-Carpi


netum betuli Ht. 1938, Ilirska šuma hrasta kitnjaka i
običnog graba (Vukelić i Rauš, 1998), obrast 0,99,
sklop potpun, na eutričnom smeđem tlu formiranom na
eolskim sedimentima.


b) Modeliranje normaliteta kitnjakovih sastojina


Iako je “normalna šumska sastojina” teoretski pojam
te joj se u gospodarenju treba približiti tako da
konkretna sastojina proizvodi najveće moguće prihode
po količini i kvaliteti, važno je odrediti neke bitne elemente
“normalne” šume.


U istraživanjima ekološko-gospodarskih tipova šuma
područja Bilogore Cestar i dr., 1983, navode za
šumske zajednice normale po dobnim razredima, te za
predstavljanje razvoja strukture i sastojinskih oblika koriste
dvije karakteristične vrijednosti Levakovićeve krivulje.
Prva karakteristična vrijednost je aritmetička sredina
prvog stupnja (a1), a druga kvadrat disperzije (s2).


-


Tako je, primjerice, za niz sastojina šumske zajednice
Querco petraeae-Carpinetum illyricum, subas. typicum,
izjednačena aritmetička sredina prsnih promjera
prvog stupnja a-1 = 0,3210 za starost 70 godina, te
0,40641 za starost 80 godina. Izjednačenje podataka
obavljeno je funkcijom parabole, a izravnate disperzije
iznose s2 = 0,04116 za starost 80 godina.




ŠUMARSKI LIST 3-4/2006 str. 34     <-- 34 -->        PDF

J. Zelić: PRILOG IZRAČUNAVANJU VRIJEDNOSTI DRVA NA PANJU (ŠUMSKA TAKSA) JEDNODOBNIH Šumarski list br. 3–4, CXXX (2006), 113-124
Modeliranje normaliteta za kitnjakove sastojine obavljeno
je pomoću beta distribucije mjerenih prsnih promjera
i volumena po hektaru. Beta-funkcija je oblika:


N=f(d) = k * X Š(d-a) "* (b -d) Č Ć.


Osim karakterističnih koeficijenata a i y u beta-funkciji,
pomoću kojih se zaključuje o razvoju distribucije


e
prsnih promjera (P ra n jić i Lu k i ć , 1997), oblik
smjer razvoja prikazani su koeficijentima asimetrije (ß1)


i
i spljoštenosti (ß2).


Za modeliranje distribucije prsnih promjera i volumena
korišteni su podaci iz Osnove gospodarenja
“Južna Krndija II“


c) Izračunavanje strukture i vrijednosti drvnih


sortimenata po debljinskim stupnjevima


Za izračunavanje strukture drvnih sortimenata po
debljinskim stupnjevima (5 cm) primijenjene su aktualne
sortimentne tablice za hrast kitnjak “Hrvatskih
šuma”, iskazane u postotnim odnosima drvnih sortimenta
u volumenu stabla. Važeće sortimentne tablice
nisu iskazane matematičkim funkcijama, te su za potrebe
određivanja postotka prirasta vrijednosti sastojine
modificirane funkcijama parabole, oblika:


ps = a+ bd + c d 2,


čime je postignuto da se uvrštenjem prsnog promjera
stabla u matematičku funkciju lako određuje postotni
udjel drvnih sortimenata.


Vrijednost drvnih sortimenata (metoda određivanja
sadašnje sječive vrijednosti) po hektaru izračunata je
na temelju utvrđene strukture po debljinskim stupnjevima
i važećih cijena iz Cjenika Hrvatskih šuma i normativa
za biološku reprodukciju po Zakonu o šumama.


Za troškove osnivanja (C0) prirodne sastojine hrasta
kitnjaka primijenjena je zakonska stopa izdvajanja za
biološku reprodukciju, po Zakonu o šumama (20 % za
jednostavnu i 3 % za proširenu biološku reprodukciju
vrijednosti drvnih sortimenata na šumskoj cesti).


Određivanje postotka prirasta vrijednosti (p) za
osamdesetogodišnju, osamdsetpetogodišnju i stopetogodišnju
kitnjakovu sastojinu temeljeno je na modelnoj
normaliziranoj vrijednosti (Cn) svih drvnih sortimenata
(kn/ha) i normativa troškova osnivanja (kn/ha)
sastojine (C0).


Šumska taksa ili cijena drveta na panju (kn/m3)
određena je po formuli:
Šn = (Cn / 1,0p) – En, u kojoj je Cn prosječna tržišna
cijena svih drvnih sortimenata sastojine (kn/m3), p je
umsk kam


šumski
ii kamatnjak ili postotak prirasta vrijednosti sasjine
su ukupni troškovi eksploatacije (kn/m3),


tojine,
,, a
aa E
EEn
nnfranko pomoćno stovarište.


REZULTATI ISTRAŽIVANJA – The results of reserch
a) Distribucija prsnih promjera izjednačenu distribuciju prsnih promjera po hektaru za
Distribucija prsnih promjera je bitan pokazatelj nor-odjele 19b, 33a i 22a u G.J. Južna Krndija II” pokazuje
maliteta šumske sastojine određene dobi. Konkretnu i Tablica 1.


Tablica 1. Distribucija prsnih promjera kitnjaka u odjelima 19 b, 22a, i 33a, g.j.


Južna Krndija II”
Table 1 Distributions of breast height diameter of sessile-flowered oak in departments 19 b, 22a, and 33a,


g.j. “Južna Krndija II”
Prsni Konkretna
promjer distribucija
Breast height Concrete
diameter distribution


j


19b (80 godina, years)
c Broj stabala (N/ha)
Number of trees (N/ha)


12,5


17,5 42 31


22,5 42 60


27,5 56 66


32,5 69 59


37,5 61 46


42,5 24 30


47,5 17 16


52,5 2 5


57,5 1 1


62,5


E 314 314


Izjednačena
distribucija
Konkretna
distribucija
Izjednačena
distribucija
Konkretna
distribucija
Izjednačena
distribucija
Equal
distribution
Concrete
distribution
Equal
distribution
Concrete
distribution
Equal
distribution


G.
. “Južna krndija II” U. m. “Južna Krndija II”


22a (105 godina, years)
Broj stabala (N/ha)
Number of trees (N/ha)


15 2
6 15
19 35
40 51
76 58
72 55
41 43
22 28
6 13
2 4
4 0
303 304


33a (85 godina, years)
Broj stabala (N/ha)
Number of trees (N/ha)


22 12
25 38
54 57
54 65
86 64
65 55
25 39
19 21
6 4


356 355




ŠUMARSKI LIST 3-4/2006 str. 35     <-- 35 -->        PDF

J. Zelić: PRILOG IZRAČUNAVANJU VRIJEDNOSTI DRVA NA PANJU (ŠUMSKA TAKSA) JEDNODOBNIH . Šumarski list br. 3–4, CXXX (2006), 113-124
Prsni promjeri grupirani su po debljinskim stupnjevima
5 cm, a izjednačenje je obavljeno beta-funkcijom:


N= fšd) = 0,0021765*X Š(d- I5,0f´´´´´* (60,0 - d) ´´"´´Ć za 80 godina


N= f(d) = 0,009951 * XŠ(d- 10,0)>´Č>ČČ* (55,0 -d)´´´´´Ć za 85 godina


N= f(d) = 0,000001165 * XŠ(d- 10,0)Č´Č´Č´ČČ* (65,0 -d)´´´´´Ć za 105 godina


Konkretne i izjednačene distribucije prsnih promjekonkretnih
distribucija prsnih promjera u odnosu na
ra po hektaru prikazuju Tablica 1. normale pokazuje Tablica 2.


Statističke parametre kojima se mjeri odstupanje


Tablica 2. Parametri, kao mjera odstupanja konkretne distribucije prsnih promjera od normalne
Table 2 The parameters, as an aberration measure distribution diameter the breast heights than normal


Aritmet. 3. moment Koefic. 4. moment Koefic.


Prvi eksp. Drugi eksp.


Parametar sredina Median oko sred. asimetrije oko sred. spljošten.


First Second


Parameter Aritmetic Median 3. moment Coeffitient 4. moment Coeffitient


expon. expon.


mean of centre of asymetry of centre of flatness


G. j. “Južna krndija II”, odjel 19b, 80 godina
(M. u. “Južna Krndija II”, compartment 19b), 80 years
Simbol
da Md M3 P1 1Č4 fi2 (Č 7


Symbol


2,4419


31,019 31,000 115,47 + 0,1784 13870,71 0,8503 2,3471


(- 0,5581)


G. j . “Južna Krndija II”, odjel 33a, 85 godina
(M. u. “Južna Krndija II”, compartment 33a), 85 years
Simbol
da Md M3 P1 1Č4 P2 <Č 7


Symbol


2,5686


30,688 30,00 - 13,07 - 0,01624 19214,51 1,2154 1,6027


(- 0,4314)


G. j. “Južna Krndija II”, odjel 22a, 105 godina
(M. u. “Južna Krndija II”, compartment 33a), 105 years
Simbol
da Md M3 P1 M4 P2 (Č 7


Symbol


3,7388


37,496 38,00 - 73,12 - 0,0861 30069,91 2,2662 3,0634


(+ 0,7388)


Pranjić i Lukić, 1997 navode kako se koeficiOsim
koeficijenta asimetrije (fii), razvoj distribucijent
asimetrije /3i kreće od -1 do + 1, te je distribucija je prsnih promjera pokazuje i koeficijent spljoštenosti
negativno (desno) asimetrična ako je /3i < 0, a pozitiv(/
32), koji predstavlja odnos četvrtog momenta oko sreno
(lijevo) asimetrična, ako je /3i > 0. Koeficijent dine (JI4) i četvrte potencije standardne devijacije ((T"*),
asimetrije jednak je odnosu trećeg momenta oko srediumanjeno
za 3, odnosno /32 = (Č4 / cr"*) - 3.
ne (jdČ) i treće potencije standardne devijacije (crČ), od


Ako je (Č2 > 0, spljoštenost je pozitivna, to jest vrh
nosno/3i = idj,/ a´.


stvarne distribucije je iznad normalne, a ako je /32 < 0,


Prema navedenim parametrima u Tablici 2, osam-spljoštenost je negativna, te je vrh stvarne distribucije
desetogodišnja kitnjakova sastojina ima distribuciju ispod normalne.
prsnih promjera blago pozitivnu (lijevo) asimetriju, Koeficijent spljoštenosti također se kreće od - 1 do + 1,
/3i = + 0,1784, a osamdesetpetogodišnja vrlo blago a iz Tablice 2. vidljivo je kako je spljoštenost osamdesenegativnu
(desno) asimetriju, A = " 0,0162, te starija togodišnje sastojine negativna, P2 = - 0,55581, kao i spljostopetogodišnja
ima blago negativnu (desno) asimeštenost
osamdasetpetogodišnje sastojine, P2 = " 0,4314,
triju, A = - 0,0861 dok je spljoštenost stopetogodišnje sastojine znatno ši-


I eksponent a u beta-fiinkciji, ako je manji od eksIjastija
od normalne, /32 = + 0,7388.
ponenta Y, pokazuje lijevu , pozitivnu distribuciju.




ŠUMARSKI LIST 3-4/2006 str. 36     <-- 36 -->        PDF

J. Zelić: PRILOG IZRAČUNAVANJU VRIJEDNOSTI DRVA NA PANJU (ŠUMSKA TAKSA) JEDNODOBNIH Šumarski list br. 3–4, CXXX (2006), 113-124
Budući da se u navedenim sastojinama koeficijenti Tarifni nizovi uzeti su iz Osnove gospodarenja za
asimetrije i spljoštenosti približavaju zakonitosti beta-dis-I-II i II bonitet hrasta kitnjaka i dobnog razreda. Pri


tribucije, može se zaključiti kako su blizu “normalnih”.


b) Distribucija volumena hrasta kitnjaka po
debljinskim stupnjevima
Za određivanje volumena sastojine po debljinskim
stupnjevima potrebno je poznavati tarifni niz.


mjenom tarifnog niza po debljinskim stupnjevima
izračunata je distribucija volumena stvarne i izjednačene
distribucije, kako to pokazuju Tablica 3.


Tablica 3. Distribucije volumena po debljinskim stupnjevima po hektaru za kitnjak u odjelima 19b, 22a i 33a,


G.j. “Južna Krndija II”
Table 3
Distribution of volume along ticknees degrees along per hectare for the sessile oak in departments
19b, 22a and 33a, G.j. “Južna Krndija II”


Prsni Konkretan Izjednačeni Konkretan Izjednačeni Konkretan Izjednačeni
promjer volumen volumen volumen volumen volumen volumen
Breast height Concrete Equal Concrete Equal Concrete Equal
diameter volume volume volume volume volume volume
cm


G. j. “Južna krndija II”, M. u. “Južna Krndija II”
19b (80 godina, years) 22a (105 godina, years) 33a (85 godina, years)


Volumen (m3/ha) Volumen (m3/ha) Volumen (m3/ha)


Volume (m3/ha)
Volume (m3/ha) Volume (m3/ha)


12,5 1,47 0,17 2,20 1,20
17,5 10,33 7,63 1,42 3,64 6,00 9,12
22,5 19,40 27,72 8,38 15,34 24,03 25,37
27,5 41,94 49,43 28,56 36,28 38,77 46,67
32,5 76,52 65,43 80,70 61,06 91,07 67,78
37,5 94,12 70,98 105,41 80,11 95,49 80,80
42,5 49,22 61,53 79,66 83,96 48,73 76,01
47,5 44,76 42,13 54,85 68,99 47,46 52,46
52,5 6,58 16,46 18,68 40,81 18,70 12,47
57,5 4,02 4,02 7,61 13,42
62,5 18,26 0,70


E 346,89 345,33 405,00 404,48 372,45 371,88


c) Određivanje vrijednosti drvnih sortimenata
po debljinskim stupnjevima i ukupno po
1 hektaru i volumenu


Strukturna vrijednost drvnih sortimenata utvrđena je
na osnovi aktualnih Sortimentnih tablica (Š t e fa n č i ć ,
A., 1998) za hrast kitnjak i aktualnog Cjenika glavnih
šumskih proizvoda Hrvatskih šuma.


Sortimentne tablice za hrast kitnjak su modificirane
tako da su normativi (postotni odnosi) klasa po prsnim
promjerima stabala kitnjaka iskazani funkcijama parabole
kako slijedi:


Furnirski trupci:


F
p
pp F = -- 82,89
82,8982,896
66 +
++ 4 d – 2 d 2,


2,97
2,972,974 d – 0,02
0,020,022
Pilanski trupci I., , . :


I., II.
II.II., III
IIIIII. klase
klaseklase:
p I 11,243 1,036 d – 0,010 d ,
p II 17,979 + 0,0308 d – 0,007 d 2,
p III 18,591 + 1,274 d – 0,013 d 2,


Tanka oblovina:


+ 8,255 d – 0,159 d 2,
p T.o. = -80,781


Prostorno drvo drvo:


p Pr.d. = 138,512 -4,786 d + 0,048 d 2,


Otpad:


p Otp. = 3,570 + 0,678 d – 0,007 d 2,


Pomoću gornjih matematičkih funkcija utvrđeni su
postotni udjeli sortimentnih klasa po prsnim promjerima
stabla. Budući da zbroj postotnih udjela klasa istog prsnog
promjera nije 1,00, to je utvrđen faktor korekcije (f)
kojim treba umnožiti postotne udjele radi poravnanja.


Modifikacijom originalnih postotnih udjela aktualnih
sortimentnih tablica za hrast, koji nisu izjednačeni,
nije promijenjena ukupna struktura po klasama nego samo
struktura unutar klase po debljinski .


ljinskim
mm stupnjevima
stupnjevimastupnjevima.
Izjednačene postotne udjele sfaktorom korekcije (f)
pokazuje Tablica 4.




ŠUMARSKI LIST 3-4/2006 str. 37     <-- 37 -->        PDF

J. Zelić: PRILOG IZRAČUNAVANJU VRIJEDNOSTI DRVA NA PANJU (ŠUMSKA TAKSA) JEDNODOBNIH . Šumarski list br. 3–4, CXXX (2006), 113-124
Tablica 4. Postotni udjeli klasa drvnih sortimenata kitnjaka po prsnim promjerima stabla
Table 4 Share of classis percentage per degrees of thickness sessile-flowered oak


Prsni promjer


F I II III T.o. Prost. drvo Otpad Ukupno Faktor korekcije


Breast height diameter
d % f


12,5 86,19 10,95 97,14 1,029
17,5 14,99 69,46 13,29 97,74 1,023
22,5 24,46 55,13 15,28 94,87 1,054
27,5 21,16 6,61 25,99 43,20 16,92 113,87 0,878
32,5 11,86 20,60 9,08 19,56 33,67 18,21 112,98 0,885
37,5 13,54 19,69 10,90 5,19 26,54 19,15 95,01 1,053
42,5 3,76 14,72 18,43 12,07 21,81 19,74 90,53 1,105
47,5 8,73 15,40 16,82 12,59 19,48 19,98 93,00 1,075
52,5 12,60 15,58 14,86 12,46 19,55 19,87 94,92 1,053
57,5 15,37 15,26 12,55 11,68 22,02 19,41 96,29 1,039
62,5 17,04 14,44 9,89 10,25 26,89 18,60 97,11 1,030
67,5 17,61 13,12 6,88 8,17 34,16 17,44 97,38 1,027


Na temelju sortimentnih tablica utvrđena je sljede-Množeći aktualne cijene iz Cjenika gotovih šumća
struktura drvnih sortimenata po količini (Tablica 5.) skih proizvoda Hrvatskih šuma po debljinskim razredi-


Tablica 5. Udjeli drvnih sortimenata kitnjaka u bruto volumenu po hektaru (normala)
Table 5 Share of classis in the gross volume of sessile oak per hectare (normal)


Vrsta sort.


F I II III T.o. Prost. drvo Otpad Ukupno Gosp. jed., odjel


Asortiments
m3 9,34 37,32 59,06 32,83 34,80 107,56 64,43 345,34 19b
% 2,70 10,81 17,10 9,51 10,08 31,15 18,66 100,00 “normala” – normal
m3 9,74 41,74 64,67 36,31 34,74 114,62 70,07 371,89 33a
% 2,62 11,22 17,39 9,76 9,34 30,82 18,84 100,00 “normala” – normal


17,65 51,85 72,24 43,81 27,74 112,32 78,88 404,49 22a
4,36 12,82 17,86 10,83 6,86 27,77 19,50 404,49 “normala” – normal


%


ma i klasama drvnih sorimenata utvrđena je strukturna ta-funkciji. Vrijednosnu strukturu u novčanim jedinivrijednost
drvnih sortimenata kitnjaka u neto volumecama
i postocima pokazuje Tablica 6.
nu po hektaru za stvarnu sastojinu i izjednačenu po be-


Tablica 6. Vrijednosni udjeli drvnih sortimenata kitnjaka u neto volumenu po hektaru
Table 6 Valuably shares of classis in netto volume of sessile-flowered oak per hectare


Vrsta sort. F I II III Prost. drvo Ukupno Ukupno Gosp. jed., odjel
Asortiments normala stvarna


1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11
kn/m3 15833 23619 24717 9205 8113 15854 97341 (95911) 19b (80)
% 16,27 24,26 25,39 9,46 8,33 16,29 100,00


“normala” – normal


kn/m3 16121 26198 27071 10158 8093 16895 104536 (103329) 33a (85)
% 15,42 25,06 25,90 9,72 7,74 16,16 100,00


“normala” – normal


kn/m3 30623 34394 31192 12543 6477 16556 131783 (128004) 22a (105)
% 23,24 26,10 23,67 9,52 4,21 12,56 100,00


“normala” – normal


Kako je vidljivo u Tablici 6., ukupna vrijednost drvZa
određivanje postotka prirasta vrijednosti kitnjanih
sortimenata po hektaru znatno se ne razlikuju u kovih sastojina različite dobi ipak će se kao sadašnja
“normalnoj” modelnoj sastojini (stupac 9) i stvarnoj sječiva vrijednost (Cn) koristiti izračunate vrijednosti
(stupac 10). modelnih “normalnih” sastojina.


Navedena činjenica potvrđuje kako su odabrane
stvarne sastojine blize po distribuciji volumena i vrijednosti
po hektaru modelnim “normalnim” sastojinama.




ŠUMARSKI LIST 3-4/2006 str. 38     <-- 38 -->        PDF

J. Zelić: PRILOG IZRAČUNAVANJU VRIJEDNOSTI DRVA NA PANJU (ŠUMSKA TAKSA) JEDNODOBNIH Šumarski list br. 3–4, CXXX (2006), 113-124
d) Određivanje postotka prirasta vrijednosti jednodobnih
sastojina hrasta kitnjaka različite starosti
Izračunavanjem sadašnjih sječivih vrijednosti (Cn)
kitnjakovih sastojina starosti 80, 85 i 105 godina, te
primjenom zakonske stope izdvajanja za biološku reprodukciju
kao troškova osnivanja prirodnih sastojina
(C0) može se odrediti postotak prirasta vrijednosti (p)


iz formule:


Cn = C0 * 1,0p n, u kojoj je faktor 1,0p ustvari faktor
ukamaćenja (r), to jest


r = 1 + (p/100), odnosno r = (Cn / C0) 1 / n, te


p (%) = 100 * Š(Cn / C0) 1 / n Ć -1


Koristeći vrijednosti (kn/ha) iz Tablice 6. za “nor-
male” modelnih sastojina starosti 80, 85 i 105 godina i
zakonsku stopu izdvajanja za biološku reprodukciju 23
%, kao troškove osnivanja prirodne sastojine, utvrđene
su sljedeće vrijednosti (kn/ha):


n = 80 godina, Cn = 97341 kn/ha,


C0 = Cn * 0,23 = 22388 kn/ha,


ri
ri
85 godina, Cn = 104536 kn/ha,
C0 = Cn * 0,23 = 3 kn/ha,


23 2404
240424043 kn


,
g ina, = 131


n 105 godina, C
CCnn = 131783 kn/ha,


C0 = Cn * 0,23 = 30310 kn/ha,
Utvrđeni faktori ukamaćenja (r) odnosno postotak


prirasta vrijednosti (p) iznose:
r = 1,01854, p = 1,85 % za osamdesetogodišnju,
r = 1,01744, p = 1,74 % za osamdesetpetogodišnju


kitnjakovu sastojinu i
r = 1,01409, p = 1,41 % za stopetogodišnju kitnjakovu
sastojinu.
Pod pretpostavkom da se postotak prirasta vrijednosti
smanjuje sa starošću po logartamskoj funkciji, na temelju
navedenih vrijednosti predlaže se izračunavanje


postotka prirasta vrijednosti po logaritamskoj funkciji:
p = 8,870 – 3,692 log n.
Postotak prirasta vrijednosti (p) po dobi kitnjakove


jednodobne sastojine pokazuje Grafikon 1.


Grafikon 1. Postotak prirasta vrijednosti (p) sastojine hrasta kitnjaka po godinama starosti
Graph 1 Percentage increments of values (p) assotiations of sessile-flowered oak along years ages


e) Određivanje šumske takse (Šn) ili cijene drveta
na panju,te točke pokrića (TPn) ili praga
rentabilnosti za sastojine hrasta kitnjaka
starosti preko 2/3 ophodnje


Za određivanje vrijednosti drveta na panju ili šumske
takse (Šn) potrebno je poznavati troškove iskorištavanja
šuma (En), kao umanjitelj u Barthinoj formuli i
prosječnu profitnu stopu (pn) za određenu starost (n)
sastojine:


Šn = (Cn / 1,0 pn ) – En
Troškovi iskorištavanja šuma za šumsku sastojinu
određene dobi sastoje se od izravnih troškova sječe i iz


rade, izvlačenja i manipulacije drvnim sortimentima na
pomoćnom stovarištu, općih troškova uprave i prodaje
(E0) te zakonskih troškova za biološku reprodukciju
(C0), po jedinici volumena (kn/m3), to jest, En = E0 + C0.


n = 80 godina, Cn 97341 kn/ha,
Cn = 346 kn/m3, p 1,85 %, C0 = 80 kn/m3
n = 85 godina, Cn 104536 kn/ha,
Cn = 346
66 kn/m3
kn/m3kn/m3,
,, p
pp = 1,74 %, C0 = 80 kn/m3
n = 105 godina
godinagodina,, C
CCn = 131783 kn/ha,
C = 405 kn/m3, p = 1,41 %, C0 = 93 kn/m3




ŠUMARSKI LIST 3-4/2006 str. 39     <-- 39 -->        PDF

J. Zelić: PRILOG IZRAČUNAVANJU VRIJEDNOSTI DRVA NA PANJU (ŠUMSKA TAKSA) JEDNODOBNIH . Šumarski list br. 3–4, CXXX (2006), 113-124
Za uvjete rada iskorištavanja šuma u kojima su tretirane
modelne sastojine hrasta kitnjaka (UŠP Požega)
utvrđeno je da ukupni troškovi (E0) iznose 164 kn/m3,
te zajedno s troškovima biološke reprodukcije (C0 ) iznose
za:


n = 80 godina, En 164 80 = 244.„/<


n = 85 godina, En 164


n = 105 godina, En


te je šumska taksa


Š80 (346 / 1,0 185) 244 = 96 kn/m3


Š85 = (346 / 1,0 174 ) – 244 = 96 kn/m3


Š105 = (405 / 1,0 141 ) – 257 = 142 kn/m3


Dakle, cijena drveta na panju je za osamdesetogodišnju
i osamdesetpetogodišnju kitnjakovu sastojinu
pozitvna 96 kn/m3, a za stopetogodišnju 142 kn/m3.


Prag rentabilnosti ili točka pokrića je dob sastojine
u kojoj je ukupan prihod (kn/m3) ostvaren realizacijom
prosječnog drvnog sortimenta jednak troškovima iskorištavanja
šuma, to jest , Cn = En.


Dob sastojine izračunava se po formuli:


n = (log Cn – log C0) / log r, te je za


n = 80 godina, prag rentabilnosti ili točka pokrića


TP80 = 60 godina, za


n = 85 godina, prag rentabilnosti ili točka pokrića


TP85 = 65 godina, a za


a
n = 105 godina, prag rentabilnosti ili točka pokrića
TP105 = 73 godine.
Točka pokrića ili prag rentabilnosti je pokazatelj
najmanjeg ukupnog prihoda (kn/m3) ili najmanjeg
stupnja iskorištenja kapaciteta u količini (m3), kod kojih
su pokriveni svi troškovi (direktni, opći, biološka


reprodukcija) u obračunskom razdoblju. To znači da za
osamdesetogodišnju i osamdesetpetogodišnju kitnjakovu
sastojinu treba realizirati 0,71 m3 prosječnog sortimenta,
a za stopetogodišnju 0,63 m3 prosječnog sortimenta
hrasta kitnjaka.


f) Određivanje šumske takse (Šn) ili cijene drveta na


panju prema prirasno-prihodnim tablicama za


EGT-II-E-10 (Bezaka i dr.,1995)


Budući se odabrarane modelne “normale” za hrast
kitnjak starosti preko 2/3 ophodnje (80, 85 i 105 godina)
uvelike poklapaju po volumenu s prirasno-prihodnim
tablicama (glavna sastojina) za EGT-II-E-10 (Bez
a k i dr., 1995) izračunata je šumska taksa po tim tablicama.


Koristeći se podacima odabranih modelnih “normalnih”
sastojina te vrijednostima po hektaru ili volumenu
(Cn) s pripadajućim troškovima osnivanja (C0)
utvrđena je linearna funkcija po kojoj se mogu izračunati
troškovi osnivanja za svaku dob (n-godina) kitnjakove
sastojine, koja glasi:


C0 = - 2846,718 + 315,89 n


Poznavajući postotak prirasta (p) i troškove osnivanja
sastojine može se izračunati sadašnja sječiva vrijednost
sastojine po starosti (n) po formuli:


Cn = C0 * 1,0p n, a šumska taksa za volumen po pri


rasno-prihodnim tablicama po formuli:


Šn = (Cn / 1,0 pn ) – En ,


u kojoj je En predstavlja ukupne troškove iskorištavanja
(E0) i osnivanja sastojine (C0) po m3 prosječnog
drvnog sortimenta sastojine (En = E0 + C0).


Sistematizirane količine (m3) i vrijednosti (kn/ha ili
kn/m3) pokazuje Tablica 7.


Tablica 7. Cijena drva na panju (šumska taksa) kitnjakovih sastojina po starosti
Table 7 Price woods on the tree stump (the forest fee) sessile-flowered oak assotiations along the age


n-V V C0 Cn
godina – year bratto netto kn/ha kn/ha
1 2 3 4 5
20 73,8 65,48 3470 7702
30 136,9 118,28 6629 18161
40 184,3 154,61 9798 31377
50 232,6 198,04 12946 46662
60 279,4 234,36 16105 63210
70 317,1 253,18 19263 80167
80 345,4 270,08 22422 96703
90 376,5 295,61 25581 112066
100 407,7 322,35 28739 125628
110 421,1 336,21 31898 136913
120 438,8 354,75 35056 145601


Kako je vidljivo u Tablici 7., vrijednost kitnjakove
sastojine, koja se postiže uz ostale izračunate parametre
(C0, p), a da je približno jednaka aktualnim “troškovima
osnivanja” je u tridesetoj godini (18161 kn).


C0
kn/mČ
Cn
kn/mČ
E0
kn/mČ
En
kn/m3
Šn
kn/m3
6 7 8 9 10
53,00 117,63 164,28 217,26 - 104,23
56,04 153,54 164,28 220,30 - 71,84
63,37 202,94 164,28 227,63 - 30,52
65,37 235,62 164,28 229,63 + 0,02
68,72 269,71 164,28 232,98 + 30,65
76,09 316,64 164,28 240,35 + 69,91
83,02 358,05 164,28 247,28 + 104,29
86,53 379,10 164,28 250,79 + 122,13
89,15 389,73 164,28 253,41 + 130,60
94,87 407,22 164,28 259,13 + 142,73
98,82 410,43 164,28 263,08 + 142,51


Prosječni troškovi osnivanja za ophodnju kitnjakovih
sastojina su 19264 kn/ha (suma stupca 4/11), otprilike
kao u sedamdesetoj godini starosti po predloženoj
metodologiji obračuna.




ŠUMARSKI LIST 3-4/2006 str. 40     <-- 40 -->        PDF

J. Zelić: PRILOG IZRAČUNAVANJU VRIJEDNOSTI DRVA NA PANJU (ŠUMSKA TAKSA) JEDNODOBNIH Šumarski list br. 3–4, CXXX (2006), 113-124
Međutim, ukoliko bi takvu prosječnu vrijednost
osnivanja to jest 19264 kn/ha primjenili kao osnovicu
za računaje vrijednosti sastojine u primjerice u četrdesetoj
godini, uz kamatnjak 2,96 %, to bi dobili nerealnu
vrijednost sastojine 61871 kn/ha, umjesto realnije
31377 kn/ha (Tablica 7, stupac 5).


Ukoliko se vrijednosti šumske takse (Tablica 7. stupac
10), izjednače odgovarajućom matematičkom funkcijom
drugog stupnja (parabolom) oblika:


Št = - 214,772 + 5,481 n – 0,020 n 2,
dobit će se vrijednosti prikazane na Grafikonu 2.
Kako je vidljivo šumska taksa izračunata po nave


denoj funkciji daje približno isti rezultat kao i ona izračunata
za modelne “normalne”sastojine starosti 80,
85 i 105 godina.


Grafikon 2. Izjednačene vrijednosti drva na panju za hrast kitnjak (šumska taksa) po starosti
Graph 2 Equal values of woods on the tree stump for the sessile-flowered oak (the forest fee) along the age


RASPRAVA I ZAKLJUČCI - Discusion and conclusions


Za utvrđivanje postotka prirasta vrijednosti sastojine
hrasta kitnjaka preko 2/3 ophodnje važno je odabrati
modelnu sastojinu ekološko-gospodarskog tipa,
šumsku biljnu zajednicu i bonitet staništa , koji su teoretski
i stvarno “normalni”.


Normalitet sastojine određene dobi određuje se nizom
statističkih parametara i njihovom usporedbom sa
standardnim, posebice koeficijentom asimetrije (ß1) i
koeficijentom spljoštenosti (ß2). Svođenje konkretnih
distribucija prsnih promjera na normalne je bitno za
utvrđivanje normalne volumne i vrijednosne strukture.
Primjerice, za stopetogodišnju sastojinu hrasta kitnjaka,
konkretno, u debljinskom stupnju 32,5 cm je 72 stabla i
volumen 105,41 m3, a u normaliziranoj distribuciji za
isti debljinski stupanj su 55 stabala i volumen 80,11 m3,
kako pokazuju Tablica 1. i Tablica 3.


Iako je za sve tri modelne sastojine hrasta kitnjaka
utvrđeno da je vrijednosna struktura konkretne u odnosu
na normaliziranu distribuciju približno jednaka (Tablica


5.), izračunavanje postotka prirasta vrijednosti (p) i
ostalih parametara obavljeno je prema normaliziranoj
modelnoj vrijednosnoj strukturi.


Aktualna metodologija za utvrđivanje naknade za
prenesena i ograničena prava na šumi i šumskom zemljištu,
Narodne novine broj 121/1997 upotrebljiva je za
sastojine prvog dobnog razreda te dozrijevajućih i zrelih
sastojina.


Kako bi se utvrdila objektivna vrijednost šumskih
sastojina između prvog dobnog razreda i zrelih sastojina
hrasta kitnjaka predložena je metoda izračunavanja
postotka prirasta vrijednosti (p) i troškova osnivanja
(C0) za svaku dob sastojine.


Utvrđeno je da po odabranoj logaritamskoj funkciji,
p = 8,870 – 3,692 log n, postotak prirasta vrijednosti
pada povećanjem dobi sastojine, primjerice, za dvadesetogodišnju
kitnjakovu sastojinu postotak prirasta vrijednosti
je 4,07 %, za sedamdesetogodišnju 2,06 %, a
za stodvadesetogodišnju 1,19 %, dok troškovi osniva




ŠUMARSKI LIST 3-4/2006 str. 41     <-- 41 -->        PDF

J. Zelić: PRILOG IZRAČUNAVANJU VRIJEDNOSTI DRVA NA PANJU (ŠUMSKA TAKSA) JEDNODOBNIH . Šumarski list br. 3–4, CXXX (2006), 113-124
nja sastojine (C0) rastu povećanjem dobi sastojine po
linearnoj funkciji,
C0 = - 2846,718 + 315,859 n.


Prosječan financijski normativ za osnivanje sastojine
hrasta kitnjaka prirodnim putem u vrijednosti
19 263 kn/ha (76,09 kn/m3), “anticipiran” kroz sve troškove
do dobi 70 godina, izračunat je na temelju aktualnog
zakonskog finacijskog normativa za biološku reprodukciju
(23 %) po Zakonu o šumama, a ostvaruje se
na cjelokupnom šumsko-privrednom području kontinentalnih
šuma.


Uključivanjem izračunatih vrijednosti po funkcijama
za postotak prirasta vrijednosti i troškove osnivanja
kitnjakove sastojine može se utvrditi vrijednost za svaku
dob sastojine (n) po funkciji: Cn = C0 * 1,0pn,
primjerice, vrijednost pedesetgodišnje kitnjakove sastojine
je 46 662 kn/ha (235,62 kn/m3), a stogodišnje
125 628 kn/ha (379,10 kn/m3).


Šumska taksa ili cijena drveta na panju kitnjakove
sastojine utvrđena je po formuli:
Šn = (Cn / 1,0 pn ) – E , u kojoj su poznate vrijed


n
nosti (Cn) i (pn), to jest vrijednost šumske sastojine i
postotak prirasta vrijednosti za određenu dob, te ih treba
umanjti za troškove iskorištavanja šuma (En), fco
pomoćno stovarište.
Šumska taksa po dobi i prirasno-prihodnim tablicama
za kitnjak (glavna sastojina), u uvjetima gospodare-


LITERATURA
Cestar, D. i dr., 1979: Tipološke značajke šuma Slavonskog
gorja, Radovi broj 39, Šumarski institut
Jastrebarsko.
C e s ta r, D. i dr., 1983:Ekološko-gospodarski tipovi
šuma područja Bilogore, Radovi broj 57, Šumarski
institut Jastrebarsko.
Hren, V., Đ. Kovačić, 1987: Normalna raspodjela


stabala po debljinskim stupnjevima i dobnim razredima...;
Radovi, Šumarski institut Jastrebarsko.
Kraljić , B., 1991: Računanje vrijednosti šuma i šum


ska statika (Kvintesencija, kritika i prijedlozi).
Vlastita naklada, Zagreb.
Kra l j i ć , B., 1992. Daljnja ekonomska istraživanja u
šumarstvu, lovstvu i primarnoj preradi drva.
Vlastita naklada, Zagreb.
M e š tr o v ić , Š., G. F abi j a n i ć , 1995: Priručnik za
uređivanje šuma, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva
Hrvatske, Zagreb.
Musa, K., 1991: Zakon o šumama.XXI. stoljeće; Zagreb.
Najvirt, Ž., B. Puača, 2004: Gospodarska jedinica,
“Južna Krndija II”, Osnova gospodarenja
(2002–2011).


nja UŠP Požega za 2005. godinu utvrđena je po funkciji:


a
214,772 + 5,481 n – 0,020 n2.


Št


Utvrđena šumska taksa za pedesetgodišnju sastojinu
je 9 kn/m3, a za stogodišnju 133 kn/ m3.


Transformacijom funkcije za izračunavanje vrijednosti
šumskih sastojina u logaritamski oblik, utvrđena
je starost sastojine: n = (log Cn – log C0) / log r, kada je
vrijednost drvnih sortimenata sastojine jednaka troškovima
iskorištavanja (prag rentabilnosti, točka pokrića).


Konkretno za osamdesetpetogodišnju kitnjakovu
sastojinu utvrđeno je da je prag rentabilnosti ili točka
pokrića u šestdesetpetoj godini.


Vrijednost šumskih sastojina i vrijednost drveta na
panju ili šumska taksa nije fiksna kategorija. Ona ponajprije
ovisi o aktualnoj cijeni drvnih sortimenata,
uvjetima proizvodnje šumskih sastojina i troškovima
iskorištavanja.Vrijednost šumske sastojine i šumska
taksa utvrđivane su prema drvnim zalihama glavne sastojine
određene dobi.


Predložena metoda utvrđivanja postotka prirasta
vrijednosti (p) i troškova osnivanja (C0) omogućava
utvrđivanje vrijednosti kitnjakovih sastojina (Cn) i
šumske takse (Št) uz poznavanje samo jedne (praktične)
varijable, dobi sastojine (n).


– References
Potočić, Z., 1977: Ekonomika šumske privrede.
Sveučilište u Osijeku, Osijek.
Pranjić, A., N. Lukić, 1997: Izmjera šuma, Sveučilište
u Zagrebu, Šumarski fakultet.
Sabadi, R., 1992: Ekonomika šumarstva. Školska
knjiga, Zagreb.
Š pi r an ec , M., 1975: Prirasno prihodne tablice (jela,
bukva, grab...), Šumarski institut Zagreb.
Štefančić, A., 1998: Udio drvnih sortimenata u volumenu
krupnog drva do 7cm promjera za hrast
kitnjak u jednodobnim sastojinama. Šumarski
list, broj 7–8, Zagreb.
Vukelić, J., Đ. Rauš, 1998: Šumarska fitocenologija
i šumske zajednice u Hrvatskoj, Sveučilište u
Zagrebu, Zagreb.
* * * Hrvatske norme proizvoda iskorištavanja šuma.


II. izdanje. Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo,
Zagreb.


Plan poslovanja UŠP Požega za 2005. godinu.


Požega, 2005.


Metodologija utvrđivanja naknada za oduzeta i
ograničena prava u pogledu šuma i šumskih
zemljišta. “Hrvatske šume”, d.o.o Zagreb.


123




ŠUMARSKI LIST 3-4/2006 str. 42     <-- 42 -->        PDF

J. Zelić: PRILOG IZRAČUNAVANJU VRIJEDNOSTI DRVA NA PANJU (ŠUMSKA TAKSA) JEDNODOBNIH ... Šumarski list br. 3–4, CXXX (2006), 113-124
Utvrđivanje naknade za prenesena i ograničena Utvrđivanje vrijednosti podizanja sastojina meprava
na šumi i šumskom zemljištu. Narodne todom troškova (po 1 ha) (c). “Hrvatske šume”,
novine broj 121, 1997. d.o.o. Zagreb, 1997.


SUMMARY: In the article considers, towards the actual formula for the
calculation value the forest associations: Cn = C0 * 1,0p n, methods of calculations
of percentage of increments of values (p), costs foundations forest association
the natural way (C0), value forest association (Cn) for regular forest
association the sessile-flowered oak of age 80, 85 and 105 year, ecological-
management type (EGT-II-E-10).


Associations belong to the forest community Epimedio-Carpinetum betuli
Ht. 1938, Illyrian forest of sessile-flowered oak and usual ditch (Vuke l i ć
and Rauš, 1998).


For the evaluation costs and forest fees choose model associations current
cutting values (S a ba d i , 1992), namely associations that has the distribution
of number of trees and volumes along chest changing approximately the equal
normal for certain the age, standing or ecologic-economic type.


Calculated coefficients asymmetries (ß1) and fatnesses (ß2) chosen model
associations of sessile-flowered oak has shown how real model associations
near “normal” associations.


On the basis of actual assortments the table for the sessile-flowered oak
Croatian forests by wood prices of finished products Croatian forests establish


values eighty-year-old associations, Cn = 97341,26 the kn / ha (346,50
00 the
kn/ m3), eighty-five-year-old Cn = 104535,77 the kn / ha (346,32 the kn / m3)
and one hundred-five-year-old 131783,14 the kn / ha (405,20 the kn / m3).


/


Standards of costs establishment sessile-flowered oak associations (C0)
the natural restoration modified so what “as costs establishment” has been
used legal standards separating for the biological reproduction, namely 23 %
on the value marketing of forest product.


Proposes the calculation of percentage increments of values (p) along the
logarithm function:


p = 8,870 3,692 log n,


and costs being founded associations (C0) along the linear function:


C0 = 2846,718 + 315,859 n.


Knowing of all parameters in the formula for the determine of values of forest
associations of determined age (n) and costs of exploitation of forests
(En) along the unit of the wooden sentiment (the kn / m3) has been established
the forest fee (the price woods on the tree stump) along Bartha’s formula:


Šn = (Cn / 1,0 pn) -En.


If for the calculation of the forest fees uses of normal (B ez ak i et al,
1995) for EGT-II-E-10 and all known parameters for the calculation of forest
fee along Bartha’s formula, then the forest fee for associations of sessile-flo


wered oak determines ages (n) can calculate along the formula:


Št = 214,772 + 5,481 n + 0,020 n2.


For the eighty-year-aged sessile-flowered association has been defined
that the BEP or the break-even level of income (TP) in sixty-five-year-aged.


Key words: percentage increments of values, current cutting edges
value associations, model normally, percent share of wood along thickness
classes, price list, standard for the biological reproduction and regeneration,
forest fee, BEP or the break-even level of income.