DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/2006 str. 31 <-- 31 --> PDF |
PRETHODNO PRIOPĆENJE – PRELIMINARY COMMUNICATION Šumarski list br. 3–4, CXXX (2006), 113-124 UDK 630* 652 PRILOG IZRAČUNAVANJU VRIJEDNOSTI DRVA NA PANJU (ŠUMSKA TAKSA) JEDNODOBNIH SASTOJINA HRASTA KITNJAKA CALCULATING THE VALUE OF STANDING TIMBER (FOREST TAX) IN REGULAR STANDS OF SESSILE OAK Juraj ZELIĆ* SAŽETAK: U članku se razmatra, prema aktualnoj formuli za izračunavanje vrijednosti šumskih sastojina: Cn = C0* 1,0pn, metoda izračunavanja postotka prirasta vrijednosti (p), troškovi osnivanja šumske sastojine prirodnim putem (C0), vrijednost šumske sastojine (Cn) za jednodobne šumske sastojine hrasta kitnjaka starosti 80, 85 i 105 godina, ekološko-gosodarskog tipa (EGT-II-E-10). Sastojine pripadaju šumskoj zajednici Epimedio-Carpinetum betuli Ht. 1938, Ilirskoj šumi hrasta kitnjaka i običnog graba (Vu k e l i ć i R a u š , 1998). Za određivanje vrijednosti sastojine i šumske takse odabrane su modelne sastojine sadašnje sječive vrijednosti (S ab a d i , 1992), to jest sastojine koje imaju distribuciju broja stabala i volumena po prsnim promjerma približno jednaku normali za određenu dob, bonitet ili ekološko-gospodarski tip. Izračunati koeficijenti asimetrije (ß1) i spljoštenosti (ß2) izabranih modelnih sastojina hrasta kitnjaka pokazuju kako su stvarne modelne sastojine blizu “normalnih” sastojina. Na temeljem aktualnih sortimentnih tablica za hrast kitnjak Hrvatskih šuma i Cjenika gotovih drvnih proizvoda Hrvatskih šuma utvrđene su vrijednosti osamdesetogodišnje sastojine, Cn = 97341,26 kn/ha (346,50 kn/m3), osamdesetpetogodišnje Cn = 104535,77 kn/ha (346,32 kn/m3) i stopetogodišnje 131783,14 kn/ha (405,20 kn/m3). Normativi troškova osnivanja kitnjakove sastojine (C0) prirodnom obnovom modificirani na način da su “kao troškovi osnivanja” primijenjeni zakonski normativi izdvajanja za biološku reprodukciju, to jest 23 % na vrijednost realiziranih drvnih sortimenata. Predlaže se izračunavanje postotka prirasta vrijednosti (p) po logaritamskoj funkciji: p = 8,870 – 3,692 log n, te troškovi osnivanja sastojine (C0) po linearnoj funkciji: C0 = - 2846,718 + 315,859 n. Poznavanjem svih parametara u formuli za utvrđivanje vrijednosti šumskih sastojina određene starosti (n) i troškova iskorištavanja šuma (En) po jedinici drvnog sortimenta (kn/m3) utvrđena je šumska taksa (cijena drva na panju) po Barthinoj formuli: Šn = (Cn / 1,0 pn ) – En. Ako se za izračunavanje šumske takse primjene normale (Bezak i dr., 1995) za EGT-II-E-10 i svi poznati parametri za izračunavanje šumske takse po Barthinoj formuli, tada se šumska taksa za sastojine hrasta kitnjaka određene starosti (n) može izračunati po formuli: Št = -214,772 + 5,481 n + 0,020 n2. * Mr. sc. Juraj Zelić, dipl. ing. šum., Hrvatske šume d.o.o., Uprava šuma Podružnica Požega, Milke Trnine 2, 34 000 Požega |
ŠUMARSKI LIST 3-4/2006 str. 32 <-- 32 --> PDF |
J. Zelić: PRILOG IZRAČUNAVANJU VRIJEDNOSTI DRVA NA PANJU (ŠUMSKA TAKSA) JEDNODOBNIH Šumarski list br. 3–4, CXXX (2006), 113-124 Za osamdesetpetogodišnju kitnjakovu sastojinu utvrđeno je da je prag rentabilnosti ili točka pokrića (TP) u šestdesetpetoj godini. Kl j u č n e r i j e či : postotak prirasta vrijednosti, sadašnja sječiva vrijednost sastojine, modelni normalitet, postotni udjeli krupnog drva po debljinskim klasama, cjenik, normativ za biološku reprodukciju i regeneraciju, šumska taksa, prag rentabilnosti ili točka pokrića. UVOD – Introduction Postotak prirasta vrijednosti volumena drveta na panju (p) važan je parametar pri obračunu vrijednosti šumskih sastojina određene starosti. Za izračunavanje postotka prirasta vrijednosti ili “šumskog kamatnjaka” (r = 1+0,0p) potrebno je poznavati vrijednost drvnih sortimenata sastojine (Cn) određene starosti (n) i početnu vrijednost (C0) koju predstavljaju troškovi osnivanja sastojine. Formula, koja se u praksi uptrebljava za izračunavanja vrijednosti šumske sastojine, glasi: Cn = C0 * 1,0pn Za određivanje vrijednosti drveta na panju (šumska taksa) postoji mnogo metodoloških pristupa. U knjizi “Računanje vrijednosti šuma i šumska statika” Kraljić , 1991 razmatra nekoliko metodoloških postavki te među inima i računanje vrijednosti jednodobnih sastojina po “školi čiste zemljišne rente” pa navodi: “Prema navedenoj “školi čiste zemljišne rente” računa se i tzv. prihodna vrijednost jednodobne šumske sastojine i tzv. “troškovna vrijednost jednodobne šumske sastojine”. I jedno i drugo računa se s tzv. šumskim kamatnjakom (1,0p). Kraljić, koji je pristalica induktivne metode računanja vrijednosti šumskih sastojina, to jest oplemenjenja uloženog novčanog kapitala i minulog rada u biološkoj reprodukciji šuma navodi: “Prosječna profitna stopa” za faktično ostvarenje gospodarenja najpouzdanije je mjerilo uspješnosti gospodarenja. Potočić, 1977 u knjizi “Ekonomika šumske privrede” navodi Barthinu formulu za izračunavanje šumske takse (kao odštete šumovlasniku za gospodarenje šumom) koja glasi: Š = (C / 1,0 p) – E, to jest Š je šumska taksa, C je tržišna cijena drva po m3 svih drvnih sortimenata sastojine, p je kamatna stopa (kamatnjak, profitna stopa), E su ukupni troškovi iskorištavanja šuma (sječa i izrada, šumski transport, utovar u vozilo). Potočić ne priznaje induktivnu metodu troškova biološke reprodukcije za cijenu drveta na panju ili šumsku taksu, te navodi: ”Šumska taksa ne predstavlja cijenu proizvodnje drveta u šumi na panju, ne predstavlja troškove proizvodnje drvne materije, ili drukčije rečeno, ne predstavlja troškove uzgajanja šuma. Šumska taksa je u svakom slučaju samo renta ili visina odštete koju ubire šumovlasnik za svaki kubni metar posječenog drveta, naravno u različitoj visini za razne sortimente. Šumska taksa ili cijena drveta na panju predstavlja samo ostatak koji se dobije, ako se od cijene drveta na tržištu odbiju troškovi eksploatacije šuma, uvećani za odgovarajući profit”. Istražujući ekonomske posljedice iskorištavanja šuma u pojedinim šumskim zajednicama Cestar i dr. koristili su tzv. metodu “varijabilnih troškova, (D.C.)”. Cilj je bio dobiti tzv. prag rentabiliteta ili točku pokrića (TP). U momentu točke pokrića ukupni prihod je jednak ukupnim troškovima, a čisti rezultat jednak je nuli. Samo kod većeg stupnja iskorištavanja kapaciteta ili većeg ukupnog prihoda od točke pokrića postiže se pozitivni rezultat, i to u visini pokrića. Točka pokrića računa se na sljedeći način: Za šumsku zajednicu Querco-carpinetum illyricum navodi se kako je točka pokrića u osamdesetoj godini (TP = 0,70 m3), što znači kako se s toliko volumena prosječnih drvnih sortimenata pokrivaju troškovi eksploatacije. U knjizi “Ekonomika šumarstva”, Sabadi, 1992., obrađuje se računanje vrijednosti šuma (vrijednost šumskih sastojina i šumskog zemljišta). U vrijednost šuma, osim vrijednosti drva i zemljišta, uključuju se i općekorisne vrijednosti šuma. Raspravljajući o različitim metodama utvrđivanja vrijednosti šuma autor navodi: “Dok drvna masa koja dolazi na tržište ima cijenu koja je rezultat ponude i tražnje, usluge općih koristi šuma ponajćešće nisu procijenjene te nisu svagdje jednako ni valorizirane. Gotovo je nemoguće u procjeni vrijednosti šuma utvrditi što je prihod, a što korištenje kapitala”. U navedenim primjerima izračunavanja vrijednosti šuma autor ističe važnost kamatnjaka, te kaže “kako je kamatnjak kapitalizacije uloženih sredstava (kapitala) u gospodarenju šumama znatno manji ispod oficijelnog gospodarskog kamatnjaka, te ako bismo gospodarenje šumama promatrali samo kroz rentabilitet ulaganja, vjerojatno bi to bio najskuplji i najnerentabilniji posao, iz kojeg bi kapital jednostavno pobjegao”. Prava vrijednost sastojine mjeri se cijenom drva na tržištu, tj. cijene sastojina rastu ili padaju s cijenama drva na tržištu, iako pri velikim kolebanjima cijena drva na tržištu, korelacija nije potpuno pozitivna ni konstantna”. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/2006 str. 33 <-- 33 --> PDF |
J. Zelić: PRILOG IZRAČUNAVANJU VRIJEDNOSTI DRVA NA PANJU (ŠUMSKA TAKSA) JEDNODOBNIH . Šumarski list br. 3–4, CXXX (2006), 113-124 Od mnogih metoda računanja vrijednosti šumskih sastojina Sa b a d i obrađuje i “metodu određivanja sadašnje sječive vrijednosti”. Metoda sadašnje sječive vrijednosti sastojine polazi sa stajališta da utvrđuje vrijednost cjelokupne mase u sadašnjoj vrijednosti pretpostavljajući da bi ona bila posječena i izrađena u drvne sortimente. Od bruto-prihoda postignutom prodajom sortimenata odbiju se troškovi sječe, izrade, izvlačenja i utovara, dakle svi troškovi koji su nastali do pariteta pod kojim je prodaja izvršena. Sabadi preporučuje da se za sastojine do 30 godina starosti primjenjuje “troškovna, induktivna metoda”, za sastojine do polovice ohodnje “metoda očkivane vrijednosti satojine”, a za sastojine u dobi prko polovice ophodnje “metoda sadašnje sječive vrijednosti”. U svim slučajevima autor u obzir uzima ukupnu proizvodnju sastojine (glavna sastojina + međuprihod). U Metodologiji za “Utvrđivanje naknade za prenesena i ograničena prava na šumi i šumskom zemljištu, CILJ ISTRAŽIVANJA Cilj istraživanja je da se putem sadašnje sječive vrijednosti približno zrelih modelnih sastojina određenog ekološko-gospodarskog tipa hrasta kitnjaka utvrde funkcije za izračunavanja postotka prirasta vrijednosti Narodne novine broj 121/1997“, daje se naputak za računanje vrijednosti (naknade) sastojina osnovanih prirodnim putem prvog dobnog razreda, dozrijevajućih, približno zrelih i zrelih sastojina (glavna sastojina, bez međuprihoda). Izračunavanje vrijednosti jednodobnih sastojina prvog dobnog razreda obavlja se po formuli: Cn = C0 * 1,0pn, u kojoj se postotak prirasta vrijednosti (p) izračunava iz poznatih vrijednosti (Cn) i (C0), to jest vrijednosti svih drvnih sortimenata modelene zrele sastojine (Cn) i troškova osnivanja prirodne jednodbne sastojine (C0). Navedenim postupkom “dopušta” se izračunavanje postotaka prirasta vrijednosti ili šumskog kamatnjaka ovisno o konkretnom slučaju, te troškovi osnivanja mogu biti veliki a vrijednost mala, kada je postotak prirasta vrijednosti manji ili obratno, kada su troškovi osnivanja maleni a vrijednost velika te je postotak prirasta vrijednosti veći. – The research goal (p), troškova osnivanja sastojine uz primjenu zakonskog normativa za biološku reprodukciju (C0) i šumska taksa (Št), kada je poznata nezavisna varijabla, starost (n) konkretne sastojine. METODA RADA – The resarch method a) Predmet rada Kao ogledni primjeri za modeliranje normaliteta čistih kitnjakovih sastojine (EGT-II-E-10) odabrane su sastojine u gospodarskoj jedinici “Južna Krndija II”, odjeli 19b, 33a i 22a, starosti 80, 85 i 105 godina. Prema ocjeni šumarskih stručnjaka sastojinama se do starosti 80, 85 i 105 godina primjerno gospodarilo prorjeđivanjem, te je odabiranjem i sječom stabala održana “normalna” distribucija stabala po debljinskim stupnjevima i jedinici površine. Odjel 19b je površine 26,50 ha, EGT-II-E-10, bonitet I-II, starost 80 godina, fitocenoza Epimedio-Carpinetum betuli Ht. 1938, Ilirska šuma hrasta kitnjaka i običnog graba (Vukelić i Rauš, 1998), obrast 0,88, sklop potpun, na eutričnom smeđem tlu formiranom na eolskim sedimentima. Odjel 22a je površine 34,22 ha, EGT-II-E-10, bonitet I-II, starost 105 godina, fitocenoza Epimedio-Carpinetum betuli Ht. 1938, Ilirska šuma hrasta kitnjaka i običnog graba (Vukelić i Rauš, 1998), obrast 0,99, sklop potpun, na eutričnom smeđem tlu formiranom na eolskim sedimentima. Odjel 33a je površine 16,08 ha, EGT-II-E-10, bonitet I-II, starost 85 godina, fitocenoza Epimedio-Carpi netum betuli Ht. 1938, Ilirska šuma hrasta kitnjaka i običnog graba (Vukelić i Rauš, 1998), obrast 0,99, sklop potpun, na eutričnom smeđem tlu formiranom na eolskim sedimentima. b) Modeliranje normaliteta kitnjakovih sastojina Iako je “normalna šumska sastojina” teoretski pojam te joj se u gospodarenju treba približiti tako da konkretna sastojina proizvodi najveće moguće prihode po količini i kvaliteti, važno je odrediti neke bitne elemente “normalne” šume. U istraživanjima ekološko-gospodarskih tipova šuma područja Bilogore Cestar i dr., 1983, navode za šumske zajednice normale po dobnim razredima, te za predstavljanje razvoja strukture i sastojinskih oblika koriste dvije karakteristične vrijednosti Levakovićeve krivulje. Prva karakteristična vrijednost je aritmetička sredina prvog stupnja (a1), a druga kvadrat disperzije (s2). - Tako je, primjerice, za niz sastojina šumske zajednice Querco petraeae-Carpinetum illyricum, subas. typicum, izjednačena aritmetička sredina prsnih promjera prvog stupnja a-1 = 0,3210 za starost 70 godina, te 0,40641 za starost 80 godina. Izjednačenje podataka obavljeno je funkcijom parabole, a izravnate disperzije iznose s2 = 0,04116 za starost 80 godina. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/2006 str. 34 <-- 34 --> PDF |
J. Zelić: PRILOG IZRAČUNAVANJU VRIJEDNOSTI DRVA NA PANJU (ŠUMSKA TAKSA) JEDNODOBNIH Šumarski list br. 3–4, CXXX (2006), 113-124 Modeliranje normaliteta za kitnjakove sastojine obavljeno je pomoću beta distribucije mjerenih prsnih promjera i volumena po hektaru. Beta-funkcija je oblika: N=f(d) = k * X Š(d-a) "* (b -d) Č Ć. Osim karakterističnih koeficijenata a i y u beta-funkciji, pomoću kojih se zaključuje o razvoju distribucije e prsnih promjera (P ra n jić i Lu k i ć , 1997), oblik smjer razvoja prikazani su koeficijentima asimetrije (ß1) i i spljoštenosti (ß2). Za modeliranje distribucije prsnih promjera i volumena korišteni su podaci iz Osnove gospodarenja “Južna Krndija II“ c) Izračunavanje strukture i vrijednosti drvnih sortimenata po debljinskim stupnjevima Za izračunavanje strukture drvnih sortimenata po debljinskim stupnjevima (5 cm) primijenjene su aktualne sortimentne tablice za hrast kitnjak “Hrvatskih šuma”, iskazane u postotnim odnosima drvnih sortimenta u volumenu stabla. Važeće sortimentne tablice nisu iskazane matematičkim funkcijama, te su za potrebe određivanja postotka prirasta vrijednosti sastojine modificirane funkcijama parabole, oblika: ps = a+ bd + c d 2, čime je postignuto da se uvrštenjem prsnog promjera stabla u matematičku funkciju lako određuje postotni udjel drvnih sortimenata. Vrijednost drvnih sortimenata (metoda određivanja sadašnje sječive vrijednosti) po hektaru izračunata je na temelju utvrđene strukture po debljinskim stupnjevima i važećih cijena iz Cjenika Hrvatskih šuma i normativa za biološku reprodukciju po Zakonu o šumama. Za troškove osnivanja (C0) prirodne sastojine hrasta kitnjaka primijenjena je zakonska stopa izdvajanja za biološku reprodukciju, po Zakonu o šumama (20 % za jednostavnu i 3 % za proširenu biološku reprodukciju vrijednosti drvnih sortimenata na šumskoj cesti). Određivanje postotka prirasta vrijednosti (p) za osamdesetogodišnju, osamdsetpetogodišnju i stopetogodišnju kitnjakovu sastojinu temeljeno je na modelnoj normaliziranoj vrijednosti (Cn) svih drvnih sortimenata (kn/ha) i normativa troškova osnivanja (kn/ha) sastojine (C0). Šumska taksa ili cijena drveta na panju (kn/m3) određena je po formuli: Šn = (Cn / 1,0p) – En, u kojoj je Cn prosječna tržišna cijena svih drvnih sortimenata sastojine (kn/m3), p je umsk kam šumski ii kamatnjak ili postotak prirasta vrijednosti sasjine su ukupni troškovi eksploatacije (kn/m3), tojine, ,, a aa E EEn nnfranko pomoćno stovarište. REZULTATI ISTRAŽIVANJA – The results of reserch a) Distribucija prsnih promjera izjednačenu distribuciju prsnih promjera po hektaru za Distribucija prsnih promjera je bitan pokazatelj nor-odjele 19b, 33a i 22a u G.J. Južna Krndija II” pokazuje maliteta šumske sastojine određene dobi. Konkretnu i Tablica 1. Tablica 1. Distribucija prsnih promjera kitnjaka u odjelima 19 b, 22a, i 33a, g.j. Južna Krndija II” Table 1 Distributions of breast height diameter of sessile-flowered oak in departments 19 b, 22a, and 33a, g.j. “Južna Krndija II” Prsni Konkretna promjer distribucija Breast height Concrete diameter distribution j 19b (80 godina, years) c Broj stabala (N/ha) Number of trees (N/ha) 12,5 17,5 42 31 22,5 42 60 27,5 56 66 32,5 69 59 37,5 61 46 42,5 24 30 47,5 17 16 52,5 2 5 57,5 1 1 62,5 E 314 314 Izjednačena distribucija Konkretna distribucija Izjednačena distribucija Konkretna distribucija Izjednačena distribucija Equal distribution Concrete distribution Equal distribution Concrete distribution Equal distribution G. . “Južna krndija II” U. m. “Južna Krndija II” 22a (105 godina, years) Broj stabala (N/ha) Number of trees (N/ha) 15 2 6 15 19 35 40 51 76 58 72 55 41 43 22 28 6 13 2 4 4 0 303 304 33a (85 godina, years) Broj stabala (N/ha) Number of trees (N/ha) 22 12 25 38 54 57 54 65 86 64 65 55 25 39 19 21 6 4 356 355 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/2006 str. 35 <-- 35 --> PDF |
J. Zelić: PRILOG IZRAČUNAVANJU VRIJEDNOSTI DRVA NA PANJU (ŠUMSKA TAKSA) JEDNODOBNIH . Šumarski list br. 3–4, CXXX (2006), 113-124 Prsni promjeri grupirani su po debljinskim stupnjevima 5 cm, a izjednačenje je obavljeno beta-funkcijom: N= fšd) = 0,0021765*X Š(d- I5,0f´´´´´* (60,0 - d) ´´"´´Ć za 80 godina N= f(d) = 0,009951 * XŠ(d- 10,0)>´Č>ČČ* (55,0 -d)´´´´´Ć za 85 godina N= f(d) = 0,000001165 * XŠ(d- 10,0)Č´Č´Č´ČČ* (65,0 -d)´´´´´Ć za 105 godina Konkretne i izjednačene distribucije prsnih promjekonkretnih distribucija prsnih promjera u odnosu na ra po hektaru prikazuju Tablica 1. normale pokazuje Tablica 2. Statističke parametre kojima se mjeri odstupanje Tablica 2. Parametri, kao mjera odstupanja konkretne distribucije prsnih promjera od normalne Table 2 The parameters, as an aberration measure distribution diameter the breast heights than normal Aritmet. 3. moment Koefic. 4. moment Koefic. Prvi eksp. Drugi eksp. Parametar sredina Median oko sred. asimetrije oko sred. spljošten. First Second Parameter Aritmetic Median 3. moment Coeffitient 4. moment Coeffitient expon. expon. mean of centre of asymetry of centre of flatness G. j. “Južna krndija II”, odjel 19b, 80 godina (M. u. “Južna Krndija II”, compartment 19b), 80 years Simbol da Md M3 P1 1Č4 fi2 (Č 7 Symbol 2,4419 31,019 31,000 115,47 + 0,1784 13870,71 0,8503 2,3471 (- 0,5581) G. j . “Južna Krndija II”, odjel 33a, 85 godina (M. u. “Južna Krndija II”, compartment 33a), 85 years Simbol da Md M3 P1 1Č4 P2 <Č 7 Symbol 2,5686 30,688 30,00 - 13,07 - 0,01624 19214,51 1,2154 1,6027 (- 0,4314) G. j. “Južna Krndija II”, odjel 22a, 105 godina (M. u. “Južna Krndija II”, compartment 33a), 105 years Simbol da Md M3 P1 M4 P2 (Č 7 Symbol 3,7388 37,496 38,00 - 73,12 - 0,0861 30069,91 2,2662 3,0634 (+ 0,7388) Pranjić i Lukić, 1997 navode kako se koeficiOsim koeficijenta asimetrije (fii), razvoj distribucijent asimetrije /3i kreće od -1 do + 1, te je distribucija je prsnih promjera pokazuje i koeficijent spljoštenosti negativno (desno) asimetrična ako je /3i < 0, a pozitiv(/ 32), koji predstavlja odnos četvrtog momenta oko sreno (lijevo) asimetrična, ako je /3i > 0. Koeficijent dine (JI4) i četvrte potencije standardne devijacije ((T"*), asimetrije jednak je odnosu trećeg momenta oko srediumanjeno za 3, odnosno /32 = (Č4 / cr"*) - 3. ne (jdČ) i treće potencije standardne devijacije (crČ), od Ako je (Č2 > 0, spljoštenost je pozitivna, to jest vrh nosno/3i = idj,/ a´. stvarne distribucije je iznad normalne, a ako je /32 < 0, Prema navedenim parametrima u Tablici 2, osam-spljoštenost je negativna, te je vrh stvarne distribucije desetogodišnja kitnjakova sastojina ima distribuciju ispod normalne. prsnih promjera blago pozitivnu (lijevo) asimetriju, Koeficijent spljoštenosti također se kreće od - 1 do + 1, /3i = + 0,1784, a osamdesetpetogodišnja vrlo blago a iz Tablice 2. vidljivo je kako je spljoštenost osamdesenegativnu (desno) asimetriju, A = " 0,0162, te starija togodišnje sastojine negativna, P2 = - 0,55581, kao i spljostopetogodišnja ima blago negativnu (desno) asimeštenost osamdasetpetogodišnje sastojine, P2 = " 0,4314, triju, A = - 0,0861 dok je spljoštenost stopetogodišnje sastojine znatno ši- I eksponent a u beta-fiinkciji, ako je manji od eksIjastija od normalne, /32 = + 0,7388. ponenta Y, pokazuje lijevu , pozitivnu distribuciju. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/2006 str. 36 <-- 36 --> PDF |
J. Zelić: PRILOG IZRAČUNAVANJU VRIJEDNOSTI DRVA NA PANJU (ŠUMSKA TAKSA) JEDNODOBNIH Šumarski list br. 3–4, CXXX (2006), 113-124 Budući da se u navedenim sastojinama koeficijenti Tarifni nizovi uzeti su iz Osnove gospodarenja za asimetrije i spljoštenosti približavaju zakonitosti beta-dis-I-II i II bonitet hrasta kitnjaka i dobnog razreda. Pri tribucije, može se zaključiti kako su blizu “normalnih”. b) Distribucija volumena hrasta kitnjaka po debljinskim stupnjevima Za određivanje volumena sastojine po debljinskim stupnjevima potrebno je poznavati tarifni niz. mjenom tarifnog niza po debljinskim stupnjevima izračunata je distribucija volumena stvarne i izjednačene distribucije, kako to pokazuju Tablica 3. Tablica 3. Distribucije volumena po debljinskim stupnjevima po hektaru za kitnjak u odjelima 19b, 22a i 33a, G.j. “Južna Krndija II” Table 3 Distribution of volume along ticknees degrees along per hectare for the sessile oak in departments 19b, 22a and 33a, G.j. “Južna Krndija II” Prsni Konkretan Izjednačeni Konkretan Izjednačeni Konkretan Izjednačeni promjer volumen volumen volumen volumen volumen volumen Breast height Concrete Equal Concrete Equal Concrete Equal diameter volume volume volume volume volume volume cm G. j. “Južna krndija II”, M. u. “Južna Krndija II” 19b (80 godina, years) 22a (105 godina, years) 33a (85 godina, years) Volumen (m3/ha) Volumen (m3/ha) Volumen (m3/ha) Volume (m3/ha) Volume (m3/ha) Volume (m3/ha) 12,5 1,47 0,17 2,20 1,20 17,5 10,33 7,63 1,42 3,64 6,00 9,12 22,5 19,40 27,72 8,38 15,34 24,03 25,37 27,5 41,94 49,43 28,56 36,28 38,77 46,67 32,5 76,52 65,43 80,70 61,06 91,07 67,78 37,5 94,12 70,98 105,41 80,11 95,49 80,80 42,5 49,22 61,53 79,66 83,96 48,73 76,01 47,5 44,76 42,13 54,85 68,99 47,46 52,46 52,5 6,58 16,46 18,68 40,81 18,70 12,47 57,5 4,02 4,02 7,61 13,42 62,5 18,26 0,70 E 346,89 345,33 405,00 404,48 372,45 371,88 c) Određivanje vrijednosti drvnih sortimenata po debljinskim stupnjevima i ukupno po 1 hektaru i volumenu Strukturna vrijednost drvnih sortimenata utvrđena je na osnovi aktualnih Sortimentnih tablica (Š t e fa n č i ć , A., 1998) za hrast kitnjak i aktualnog Cjenika glavnih šumskih proizvoda Hrvatskih šuma. Sortimentne tablice za hrast kitnjak su modificirane tako da su normativi (postotni odnosi) klasa po prsnim promjerima stabala kitnjaka iskazani funkcijama parabole kako slijedi: Furnirski trupci: F p pp F = -- 82,89 82,8982,896 66 + ++ 4 d – 2 d 2, 2,97 2,972,974 d – 0,02 0,020,022 Pilanski trupci I., , . : I., II. II.II., III IIIIII. klase klaseklase: p I 11,243 1,036 d – 0,010 d , p II 17,979 + 0,0308 d – 0,007 d 2, p III 18,591 + 1,274 d – 0,013 d 2, Tanka oblovina: + 8,255 d – 0,159 d 2, p T.o. = -80,781 Prostorno drvo drvo: p Pr.d. = 138,512 -4,786 d + 0,048 d 2, Otpad: p Otp. = 3,570 + 0,678 d – 0,007 d 2, Pomoću gornjih matematičkih funkcija utvrđeni su postotni udjeli sortimentnih klasa po prsnim promjerima stabla. Budući da zbroj postotnih udjela klasa istog prsnog promjera nije 1,00, to je utvrđen faktor korekcije (f) kojim treba umnožiti postotne udjele radi poravnanja. Modifikacijom originalnih postotnih udjela aktualnih sortimentnih tablica za hrast, koji nisu izjednačeni, nije promijenjena ukupna struktura po klasama nego samo struktura unutar klase po debljinski . ljinskim mm stupnjevima stupnjevimastupnjevima. Izjednačene postotne udjele sfaktorom korekcije (f) pokazuje Tablica 4. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/2006 str. 37 <-- 37 --> PDF |
J. Zelić: PRILOG IZRAČUNAVANJU VRIJEDNOSTI DRVA NA PANJU (ŠUMSKA TAKSA) JEDNODOBNIH . Šumarski list br. 3–4, CXXX (2006), 113-124 Tablica 4. Postotni udjeli klasa drvnih sortimenata kitnjaka po prsnim promjerima stabla Table 4 Share of classis percentage per degrees of thickness sessile-flowered oak Prsni promjer F I II III T.o. Prost. drvo Otpad Ukupno Faktor korekcije Breast height diameter d % f 12,5 86,19 10,95 97,14 1,029 17,5 14,99 69,46 13,29 97,74 1,023 22,5 24,46 55,13 15,28 94,87 1,054 27,5 21,16 6,61 25,99 43,20 16,92 113,87 0,878 32,5 11,86 20,60 9,08 19,56 33,67 18,21 112,98 0,885 37,5 13,54 19,69 10,90 5,19 26,54 19,15 95,01 1,053 42,5 3,76 14,72 18,43 12,07 21,81 19,74 90,53 1,105 47,5 8,73 15,40 16,82 12,59 19,48 19,98 93,00 1,075 52,5 12,60 15,58 14,86 12,46 19,55 19,87 94,92 1,053 57,5 15,37 15,26 12,55 11,68 22,02 19,41 96,29 1,039 62,5 17,04 14,44 9,89 10,25 26,89 18,60 97,11 1,030 67,5 17,61 13,12 6,88 8,17 34,16 17,44 97,38 1,027 Na temelju sortimentnih tablica utvrđena je sljede-Množeći aktualne cijene iz Cjenika gotovih šumća struktura drvnih sortimenata po količini (Tablica 5.) skih proizvoda Hrvatskih šuma po debljinskim razredi- Tablica 5. Udjeli drvnih sortimenata kitnjaka u bruto volumenu po hektaru (normala) Table 5 Share of classis in the gross volume of sessile oak per hectare (normal) Vrsta sort. F I II III T.o. Prost. drvo Otpad Ukupno Gosp. jed., odjel Asortiments m3 9,34 37,32 59,06 32,83 34,80 107,56 64,43 345,34 19b % 2,70 10,81 17,10 9,51 10,08 31,15 18,66 100,00 “normala” – normal m3 9,74 41,74 64,67 36,31 34,74 114,62 70,07 371,89 33a % 2,62 11,22 17,39 9,76 9,34 30,82 18,84 100,00 “normala” – normal 17,65 51,85 72,24 43,81 27,74 112,32 78,88 404,49 22a 4,36 12,82 17,86 10,83 6,86 27,77 19,50 404,49 “normala” – normal % ma i klasama drvnih sorimenata utvrđena je strukturna ta-funkciji. Vrijednosnu strukturu u novčanim jedinivrijednost drvnih sortimenata kitnjaka u neto volumecama i postocima pokazuje Tablica 6. nu po hektaru za stvarnu sastojinu i izjednačenu po be- Tablica 6. Vrijednosni udjeli drvnih sortimenata kitnjaka u neto volumenu po hektaru Table 6 Valuably shares of classis in netto volume of sessile-flowered oak per hectare Vrsta sort. F I II III Prost. drvo Ukupno Ukupno Gosp. jed., odjel Asortiments normala stvarna 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 kn/m3 15833 23619 24717 9205 8113 15854 97341 (95911) 19b (80) % 16,27 24,26 25,39 9,46 8,33 16,29 100,00 “normala” – normal kn/m3 16121 26198 27071 10158 8093 16895 104536 (103329) 33a (85) % 15,42 25,06 25,90 9,72 7,74 16,16 100,00 “normala” – normal kn/m3 30623 34394 31192 12543 6477 16556 131783 (128004) 22a (105) % 23,24 26,10 23,67 9,52 4,21 12,56 100,00 “normala” – normal Kako je vidljivo u Tablici 6., ukupna vrijednost drvZa određivanje postotka prirasta vrijednosti kitnjanih sortimenata po hektaru znatno se ne razlikuju u kovih sastojina različite dobi ipak će se kao sadašnja “normalnoj” modelnoj sastojini (stupac 9) i stvarnoj sječiva vrijednost (Cn) koristiti izračunate vrijednosti (stupac 10). modelnih “normalnih” sastojina. Navedena činjenica potvrđuje kako su odabrane stvarne sastojine blize po distribuciji volumena i vrijednosti po hektaru modelnim “normalnim” sastojinama. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/2006 str. 38 <-- 38 --> PDF |
J. Zelić: PRILOG IZRAČUNAVANJU VRIJEDNOSTI DRVA NA PANJU (ŠUMSKA TAKSA) JEDNODOBNIH Šumarski list br. 3–4, CXXX (2006), 113-124 d) Određivanje postotka prirasta vrijednosti jednodobnih sastojina hrasta kitnjaka različite starosti Izračunavanjem sadašnjih sječivih vrijednosti (Cn) kitnjakovih sastojina starosti 80, 85 i 105 godina, te primjenom zakonske stope izdvajanja za biološku reprodukciju kao troškova osnivanja prirodnih sastojina (C0) može se odrediti postotak prirasta vrijednosti (p) iz formule: Cn = C0 * 1,0p n, u kojoj je faktor 1,0p ustvari faktor ukamaćenja (r), to jest r = 1 + (p/100), odnosno r = (Cn / C0) 1 / n, te p (%) = 100 * Š(Cn / C0) 1 / n Ć -1 Koristeći vrijednosti (kn/ha) iz Tablice 6. za “nor- male” modelnih sastojina starosti 80, 85 i 105 godina i zakonsku stopu izdvajanja za biološku reprodukciju 23 %, kao troškove osnivanja prirodne sastojine, utvrđene su sljedeće vrijednosti (kn/ha): n = 80 godina, Cn = 97341 kn/ha, C0 = Cn * 0,23 = 22388 kn/ha, ri ri 85 godina, Cn = 104536 kn/ha, C0 = Cn * 0,23 = 3 kn/ha, 23 2404 240424043 kn , g ina, = 131 n 105 godina, C CCnn = 131783 kn/ha, C0 = Cn * 0,23 = 30310 kn/ha, Utvrđeni faktori ukamaćenja (r) odnosno postotak prirasta vrijednosti (p) iznose: r = 1,01854, p = 1,85 % za osamdesetogodišnju, r = 1,01744, p = 1,74 % za osamdesetpetogodišnju kitnjakovu sastojinu i r = 1,01409, p = 1,41 % za stopetogodišnju kitnjakovu sastojinu. Pod pretpostavkom da se postotak prirasta vrijednosti smanjuje sa starošću po logartamskoj funkciji, na temelju navedenih vrijednosti predlaže se izračunavanje postotka prirasta vrijednosti po logaritamskoj funkciji: p = 8,870 – 3,692 log n. Postotak prirasta vrijednosti (p) po dobi kitnjakove jednodobne sastojine pokazuje Grafikon 1. Grafikon 1. Postotak prirasta vrijednosti (p) sastojine hrasta kitnjaka po godinama starosti Graph 1 Percentage increments of values (p) assotiations of sessile-flowered oak along years ages e) Određivanje šumske takse (Šn) ili cijene drveta na panju,te točke pokrića (TPn) ili praga rentabilnosti za sastojine hrasta kitnjaka starosti preko 2/3 ophodnje Za određivanje vrijednosti drveta na panju ili šumske takse (Šn) potrebno je poznavati troškove iskorištavanja šuma (En), kao umanjitelj u Barthinoj formuli i prosječnu profitnu stopu (pn) za određenu starost (n) sastojine: Šn = (Cn / 1,0 pn ) – En Troškovi iskorištavanja šuma za šumsku sastojinu određene dobi sastoje se od izravnih troškova sječe i iz rade, izvlačenja i manipulacije drvnim sortimentima na pomoćnom stovarištu, općih troškova uprave i prodaje (E0) te zakonskih troškova za biološku reprodukciju (C0), po jedinici volumena (kn/m3), to jest, En = E0 + C0. n = 80 godina, Cn 97341 kn/ha, Cn = 346 kn/m3, p 1,85 %, C0 = 80 kn/m3 n = 85 godina, Cn 104536 kn/ha, Cn = 346 66 kn/m3 kn/m3kn/m3, ,, p pp = 1,74 %, C0 = 80 kn/m3 n = 105 godina godinagodina,, C CCn = 131783 kn/ha, C = 405 kn/m3, p = 1,41 %, C0 = 93 kn/m3 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/2006 str. 39 <-- 39 --> PDF |
J. Zelić: PRILOG IZRAČUNAVANJU VRIJEDNOSTI DRVA NA PANJU (ŠUMSKA TAKSA) JEDNODOBNIH . Šumarski list br. 3–4, CXXX (2006), 113-124 Za uvjete rada iskorištavanja šuma u kojima su tretirane modelne sastojine hrasta kitnjaka (UŠP Požega) utvrđeno je da ukupni troškovi (E0) iznose 164 kn/m3, te zajedno s troškovima biološke reprodukcije (C0 ) iznose za: n = 80 godina, En 164 80 = 244.„/< n = 85 godina, En 164 n = 105 godina, En te je šumska taksa Š80 (346 / 1,0 185) 244 = 96 kn/m3 Š85 = (346 / 1,0 174 ) – 244 = 96 kn/m3 Š105 = (405 / 1,0 141 ) – 257 = 142 kn/m3 Dakle, cijena drveta na panju je za osamdesetogodišnju i osamdesetpetogodišnju kitnjakovu sastojinu pozitvna 96 kn/m3, a za stopetogodišnju 142 kn/m3. Prag rentabilnosti ili točka pokrića je dob sastojine u kojoj je ukupan prihod (kn/m3) ostvaren realizacijom prosječnog drvnog sortimenta jednak troškovima iskorištavanja šuma, to jest , Cn = En. Dob sastojine izračunava se po formuli: n = (log Cn – log C0) / log r, te je za n = 80 godina, prag rentabilnosti ili točka pokrića TP80 = 60 godina, za n = 85 godina, prag rentabilnosti ili točka pokrića TP85 = 65 godina, a za a n = 105 godina, prag rentabilnosti ili točka pokrića TP105 = 73 godine. Točka pokrića ili prag rentabilnosti je pokazatelj najmanjeg ukupnog prihoda (kn/m3) ili najmanjeg stupnja iskorištenja kapaciteta u količini (m3), kod kojih su pokriveni svi troškovi (direktni, opći, biološka reprodukcija) u obračunskom razdoblju. To znači da za osamdesetogodišnju i osamdesetpetogodišnju kitnjakovu sastojinu treba realizirati 0,71 m3 prosječnog sortimenta, a za stopetogodišnju 0,63 m3 prosječnog sortimenta hrasta kitnjaka. f) Određivanje šumske takse (Šn) ili cijene drveta na panju prema prirasno-prihodnim tablicama za EGT-II-E-10 (Bezaka i dr.,1995) Budući se odabrarane modelne “normale” za hrast kitnjak starosti preko 2/3 ophodnje (80, 85 i 105 godina) uvelike poklapaju po volumenu s prirasno-prihodnim tablicama (glavna sastojina) za EGT-II-E-10 (Bez a k i dr., 1995) izračunata je šumska taksa po tim tablicama. Koristeći se podacima odabranih modelnih “normalnih” sastojina te vrijednostima po hektaru ili volumenu (Cn) s pripadajućim troškovima osnivanja (C0) utvrđena je linearna funkcija po kojoj se mogu izračunati troškovi osnivanja za svaku dob (n-godina) kitnjakove sastojine, koja glasi: C0 = - 2846,718 + 315,89 n Poznavajući postotak prirasta (p) i troškove osnivanja sastojine može se izračunati sadašnja sječiva vrijednost sastojine po starosti (n) po formuli: Cn = C0 * 1,0p n, a šumska taksa za volumen po pri rasno-prihodnim tablicama po formuli: Šn = (Cn / 1,0 pn ) – En , u kojoj je En predstavlja ukupne troškove iskorištavanja (E0) i osnivanja sastojine (C0) po m3 prosječnog drvnog sortimenta sastojine (En = E0 + C0). Sistematizirane količine (m3) i vrijednosti (kn/ha ili kn/m3) pokazuje Tablica 7. Tablica 7. Cijena drva na panju (šumska taksa) kitnjakovih sastojina po starosti Table 7 Price woods on the tree stump (the forest fee) sessile-flowered oak assotiations along the age n-V V C0 Cn godina – year bratto netto kn/ha kn/ha 1 2 3 4 5 20 73,8 65,48 3470 7702 30 136,9 118,28 6629 18161 40 184,3 154,61 9798 31377 50 232,6 198,04 12946 46662 60 279,4 234,36 16105 63210 70 317,1 253,18 19263 80167 80 345,4 270,08 22422 96703 90 376,5 295,61 25581 112066 100 407,7 322,35 28739 125628 110 421,1 336,21 31898 136913 120 438,8 354,75 35056 145601 Kako je vidljivo u Tablici 7., vrijednost kitnjakove sastojine, koja se postiže uz ostale izračunate parametre (C0, p), a da je približno jednaka aktualnim “troškovima osnivanja” je u tridesetoj godini (18161 kn). C0 kn/mČ Cn kn/mČ E0 kn/mČ En kn/m3 Šn kn/m3 6 7 8 9 10 53,00 117,63 164,28 217,26 - 104,23 56,04 153,54 164,28 220,30 - 71,84 63,37 202,94 164,28 227,63 - 30,52 65,37 235,62 164,28 229,63 + 0,02 68,72 269,71 164,28 232,98 + 30,65 76,09 316,64 164,28 240,35 + 69,91 83,02 358,05 164,28 247,28 + 104,29 86,53 379,10 164,28 250,79 + 122,13 89,15 389,73 164,28 253,41 + 130,60 94,87 407,22 164,28 259,13 + 142,73 98,82 410,43 164,28 263,08 + 142,51 Prosječni troškovi osnivanja za ophodnju kitnjakovih sastojina su 19264 kn/ha (suma stupca 4/11), otprilike kao u sedamdesetoj godini starosti po predloženoj metodologiji obračuna. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/2006 str. 40 <-- 40 --> PDF |
J. Zelić: PRILOG IZRAČUNAVANJU VRIJEDNOSTI DRVA NA PANJU (ŠUMSKA TAKSA) JEDNODOBNIH Šumarski list br. 3–4, CXXX (2006), 113-124 Međutim, ukoliko bi takvu prosječnu vrijednost osnivanja to jest 19264 kn/ha primjenili kao osnovicu za računaje vrijednosti sastojine u primjerice u četrdesetoj godini, uz kamatnjak 2,96 %, to bi dobili nerealnu vrijednost sastojine 61871 kn/ha, umjesto realnije 31377 kn/ha (Tablica 7, stupac 5). Ukoliko se vrijednosti šumske takse (Tablica 7. stupac 10), izjednače odgovarajućom matematičkom funkcijom drugog stupnja (parabolom) oblika: Št = - 214,772 + 5,481 n – 0,020 n 2, dobit će se vrijednosti prikazane na Grafikonu 2. Kako je vidljivo šumska taksa izračunata po nave denoj funkciji daje približno isti rezultat kao i ona izračunata za modelne “normalne”sastojine starosti 80, 85 i 105 godina. Grafikon 2. Izjednačene vrijednosti drva na panju za hrast kitnjak (šumska taksa) po starosti Graph 2 Equal values of woods on the tree stump for the sessile-flowered oak (the forest fee) along the age RASPRAVA I ZAKLJUČCI - Discusion and conclusions Za utvrđivanje postotka prirasta vrijednosti sastojine hrasta kitnjaka preko 2/3 ophodnje važno je odabrati modelnu sastojinu ekološko-gospodarskog tipa, šumsku biljnu zajednicu i bonitet staništa , koji su teoretski i stvarno “normalni”. Normalitet sastojine određene dobi određuje se nizom statističkih parametara i njihovom usporedbom sa standardnim, posebice koeficijentom asimetrije (ß1) i koeficijentom spljoštenosti (ß2). Svođenje konkretnih distribucija prsnih promjera na normalne je bitno za utvrđivanje normalne volumne i vrijednosne strukture. Primjerice, za stopetogodišnju sastojinu hrasta kitnjaka, konkretno, u debljinskom stupnju 32,5 cm je 72 stabla i volumen 105,41 m3, a u normaliziranoj distribuciji za isti debljinski stupanj su 55 stabala i volumen 80,11 m3, kako pokazuju Tablica 1. i Tablica 3. Iako je za sve tri modelne sastojine hrasta kitnjaka utvrđeno da je vrijednosna struktura konkretne u odnosu na normaliziranu distribuciju približno jednaka (Tablica 5.), izračunavanje postotka prirasta vrijednosti (p) i ostalih parametara obavljeno je prema normaliziranoj modelnoj vrijednosnoj strukturi. Aktualna metodologija za utvrđivanje naknade za prenesena i ograničena prava na šumi i šumskom zemljištu, Narodne novine broj 121/1997 upotrebljiva je za sastojine prvog dobnog razreda te dozrijevajućih i zrelih sastojina. Kako bi se utvrdila objektivna vrijednost šumskih sastojina između prvog dobnog razreda i zrelih sastojina hrasta kitnjaka predložena je metoda izračunavanja postotka prirasta vrijednosti (p) i troškova osnivanja (C0) za svaku dob sastojine. Utvrđeno je da po odabranoj logaritamskoj funkciji, p = 8,870 – 3,692 log n, postotak prirasta vrijednosti pada povećanjem dobi sastojine, primjerice, za dvadesetogodišnju kitnjakovu sastojinu postotak prirasta vrijednosti je 4,07 %, za sedamdesetogodišnju 2,06 %, a za stodvadesetogodišnju 1,19 %, dok troškovi osniva |
ŠUMARSKI LIST 3-4/2006 str. 41 <-- 41 --> PDF |
J. Zelić: PRILOG IZRAČUNAVANJU VRIJEDNOSTI DRVA NA PANJU (ŠUMSKA TAKSA) JEDNODOBNIH . Šumarski list br. 3–4, CXXX (2006), 113-124 nja sastojine (C0) rastu povećanjem dobi sastojine po linearnoj funkciji, C0 = - 2846,718 + 315,859 n. Prosječan financijski normativ za osnivanje sastojine hrasta kitnjaka prirodnim putem u vrijednosti 19 263 kn/ha (76,09 kn/m3), “anticipiran” kroz sve troškove do dobi 70 godina, izračunat je na temelju aktualnog zakonskog finacijskog normativa za biološku reprodukciju (23 %) po Zakonu o šumama, a ostvaruje se na cjelokupnom šumsko-privrednom području kontinentalnih šuma. Uključivanjem izračunatih vrijednosti po funkcijama za postotak prirasta vrijednosti i troškove osnivanja kitnjakove sastojine može se utvrditi vrijednost za svaku dob sastojine (n) po funkciji: Cn = C0 * 1,0pn, primjerice, vrijednost pedesetgodišnje kitnjakove sastojine je 46 662 kn/ha (235,62 kn/m3), a stogodišnje 125 628 kn/ha (379,10 kn/m3). Šumska taksa ili cijena drveta na panju kitnjakove sastojine utvrđena je po formuli: Šn = (Cn / 1,0 pn ) – E , u kojoj su poznate vrijed n nosti (Cn) i (pn), to jest vrijednost šumske sastojine i postotak prirasta vrijednosti za određenu dob, te ih treba umanjti za troškove iskorištavanja šuma (En), fco pomoćno stovarište. Šumska taksa po dobi i prirasno-prihodnim tablicama za kitnjak (glavna sastojina), u uvjetima gospodare- LITERATURA Cestar, D. i dr., 1979: Tipološke značajke šuma Slavonskog gorja, Radovi broj 39, Šumarski institut Jastrebarsko. C e s ta r, D. i dr., 1983:Ekološko-gospodarski tipovi šuma područja Bilogore, Radovi broj 57, Šumarski institut Jastrebarsko. Hren, V., Đ. Kovačić, 1987: Normalna raspodjela stabala po debljinskim stupnjevima i dobnim razredima...; Radovi, Šumarski institut Jastrebarsko. Kraljić , B., 1991: Računanje vrijednosti šuma i šum ska statika (Kvintesencija, kritika i prijedlozi). Vlastita naklada, Zagreb. Kra l j i ć , B., 1992. Daljnja ekonomska istraživanja u šumarstvu, lovstvu i primarnoj preradi drva. Vlastita naklada, Zagreb. M e š tr o v ić , Š., G. F abi j a n i ć , 1995: Priručnik za uređivanje šuma, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva Hrvatske, Zagreb. Musa, K., 1991: Zakon o šumama.XXI. stoljeće; Zagreb. Najvirt, Ž., B. Puača, 2004: Gospodarska jedinica, “Južna Krndija II”, Osnova gospodarenja (2002–2011). nja UŠP Požega za 2005. godinu utvrđena je po funkciji: a 214,772 + 5,481 n – 0,020 n2. Št Utvrđena šumska taksa za pedesetgodišnju sastojinu je 9 kn/m3, a za stogodišnju 133 kn/ m3. Transformacijom funkcije za izračunavanje vrijednosti šumskih sastojina u logaritamski oblik, utvrđena je starost sastojine: n = (log Cn – log C0) / log r, kada je vrijednost drvnih sortimenata sastojine jednaka troškovima iskorištavanja (prag rentabilnosti, točka pokrića). Konkretno za osamdesetpetogodišnju kitnjakovu sastojinu utvrđeno je da je prag rentabilnosti ili točka pokrića u šestdesetpetoj godini. Vrijednost šumskih sastojina i vrijednost drveta na panju ili šumska taksa nije fiksna kategorija. Ona ponajprije ovisi o aktualnoj cijeni drvnih sortimenata, uvjetima proizvodnje šumskih sastojina i troškovima iskorištavanja.Vrijednost šumske sastojine i šumska taksa utvrđivane su prema drvnim zalihama glavne sastojine određene dobi. Predložena metoda utvrđivanja postotka prirasta vrijednosti (p) i troškova osnivanja (C0) omogućava utvrđivanje vrijednosti kitnjakovih sastojina (Cn) i šumske takse (Št) uz poznavanje samo jedne (praktične) varijable, dobi sastojine (n). – References Potočić, Z., 1977: Ekonomika šumske privrede. Sveučilište u Osijeku, Osijek. Pranjić, A., N. Lukić, 1997: Izmjera šuma, Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet. Sabadi, R., 1992: Ekonomika šumarstva. Školska knjiga, Zagreb. Š pi r an ec , M., 1975: Prirasno prihodne tablice (jela, bukva, grab...), Šumarski institut Zagreb. Štefančić, A., 1998: Udio drvnih sortimenata u volumenu krupnog drva do 7cm promjera za hrast kitnjak u jednodobnim sastojinama. Šumarski list, broj 7–8, Zagreb. Vukelić, J., Đ. Rauš, 1998: Šumarska fitocenologija i šumske zajednice u Hrvatskoj, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb. * * * Hrvatske norme proizvoda iskorištavanja šuma. II. izdanje. Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo, Zagreb. Plan poslovanja UŠP Požega za 2005. godinu. Požega, 2005. Metodologija utvrđivanja naknada za oduzeta i ograničena prava u pogledu šuma i šumskih zemljišta. “Hrvatske šume”, d.o.o Zagreb. 123 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/2006 str. 42 <-- 42 --> PDF |
J. Zelić: PRILOG IZRAČUNAVANJU VRIJEDNOSTI DRVA NA PANJU (ŠUMSKA TAKSA) JEDNODOBNIH ... Šumarski list br. 3–4, CXXX (2006), 113-124 Utvrđivanje naknade za prenesena i ograničena Utvrđivanje vrijednosti podizanja sastojina meprava na šumi i šumskom zemljištu. Narodne todom troškova (po 1 ha) (c). “Hrvatske šume”, novine broj 121, 1997. d.o.o. Zagreb, 1997. SUMMARY: In the article considers, towards the actual formula for the calculation value the forest associations: Cn = C0 * 1,0p n, methods of calculations of percentage of increments of values (p), costs foundations forest association the natural way (C0), value forest association (Cn) for regular forest association the sessile-flowered oak of age 80, 85 and 105 year, ecological- management type (EGT-II-E-10). Associations belong to the forest community Epimedio-Carpinetum betuli Ht. 1938, Illyrian forest of sessile-flowered oak and usual ditch (Vuke l i ć and Rauš, 1998). For the evaluation costs and forest fees choose model associations current cutting values (S a ba d i , 1992), namely associations that has the distribution of number of trees and volumes along chest changing approximately the equal normal for certain the age, standing or ecologic-economic type. Calculated coefficients asymmetries (ß1) and fatnesses (ß2) chosen model associations of sessile-flowered oak has shown how real model associations near “normal” associations. On the basis of actual assortments the table for the sessile-flowered oak Croatian forests by wood prices of finished products Croatian forests establish values eighty-year-old associations, Cn = 97341,26 the kn / ha (346,50 00 the kn/ m3), eighty-five-year-old Cn = 104535,77 the kn / ha (346,32 the kn / m3) and one hundred-five-year-old 131783,14 the kn / ha (405,20 the kn / m3). / Standards of costs establishment sessile-flowered oak associations (C0) the natural restoration modified so what “as costs establishment” has been used legal standards separating for the biological reproduction, namely 23 % on the value marketing of forest product. Proposes the calculation of percentage increments of values (p) along the logarithm function: p = 8,870 3,692 log n, and costs being founded associations (C0) along the linear function: C0 = 2846,718 + 315,859 n. Knowing of all parameters in the formula for the determine of values of forest associations of determined age (n) and costs of exploitation of forests (En) along the unit of the wooden sentiment (the kn / m3) has been established the forest fee (the price woods on the tree stump) along Bartha’s formula: Šn = (Cn / 1,0 pn) -En. If for the calculation of the forest fees uses of normal (B ez ak i et al, 1995) for EGT-II-E-10 and all known parameters for the calculation of forest fee along Bartha’s formula, then the forest fee for associations of sessile-flo wered oak determines ages (n) can calculate along the formula: Št = 214,772 + 5,481 n + 0,020 n2. For the eighty-year-aged sessile-flowered association has been defined that the BEP or the break-even level of income (TP) in sixty-five-year-aged. Key words: percentage increments of values, current cutting edges value associations, model normally, percent share of wood along thickness classes, price list, standard for the biological reproduction and regeneration, forest fee, BEP or the break-even level of income. |