DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2006 str. 5     <-- 5 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 3–4, CXXX (2006), 87-100
UDK 630* 461 + 375 (001)


OŠTEĆIVANJE PONIKA I POMLATKA PRI PRIVITLAVANJU
I PRIVLAČENJU OBLOVINE TRAKTOROM LKT 81 T
IZ DOVRŠNE SJEČINE HRASTA LUŽNJAKA1


DAMAGES ON THE YOUNNG
GG PLANTS DURING THE TIMBER EXTRACTION
BY CABLE SKIDDER LKT 81
11 T
TT FROM THE FINAL CUT OF PEDUNCULATE OAK


Stjepan PETREŠ*


SAŽETAK: Ovim se radom nastojalo utvrditi i objasniti odnose i procese
koji utječu na oštećivanje mladoga naraštaja tijekom obaranja stabala, te
privitlavanja i privlačenja obloga drva zglobnim traktorom u dovršnim
sječinama hrasta lužnjaka.


Pokusna je ploha bila postavljena u 1a odjelu g. j . “Žabarski bok”, koji
predstavlja uvjete pridobivanja drva iz glavnoga prihoda nizinskih lužnjakovih
šuma, a radovi privlačenja obloga drva obavljeni su zglobnim traktorom
LKT 81 T, opremljenim dvobubanjskim vitlom. Na pokusnoj je plohi veličine
1 ha prije početka radova prebrojano 29 371 biljaka hrasta lužnjaka do pet
godina starosti, od čega se na traktorskoj vlaci nalazilo 3,5 % biljaka. Radovima
pridobivanja drva na pokusnoj su plohi sveukupno oštećene ili uništene
1 982 biljke hrasta lužnjaka, odnosno 6,75 % od ukupnoga broja biljaka.


Najveća su oštećenja, kako po broju oštećenih biljaka tako i prema težini
ozljeda, nastala pri privitlavanju obloga drva do zadnje daske traktora te privlačenja
obloga drva po traktorskoj vlaci. Analizom uzroka i vrste oštećenja
utvrđeno je da su biljke tijekom privitlavanja do stražnje daske traktora najvećim
dijelom oštećivane čelom privitlavanih trupaca (82,49 %). Višekratnim
prolascima traktora po traktorskoj vlaci uništene su sve biljke koje su se na
njoj nalazile (3,5 % od ukupnoga broja biljaka prije početka radova).


Utvrđeno je da su srednja duljina i srednji promjer obloga drva koje je uzrokovalo
oštećenja značajno veći od prosječnih vrijednosti za trupce koji nisu
uzrokovali oštećenja mladoga naraštaja hrasta lužnjaka. Broj oštećenih biljaka
raste s povećanjem promjera privitlavanih trupaca i njihove udaljenosti
od stražnje daske traktora pri privitlavanju.


Temeljem dobivenih rezultata, a u svrhu svođenja oštećivanja mladoga naraštaja
na najmanju moguću mjeru tijekom privlačenja obloga drva zglobnim
traktorima iz dovršnih sječina hrasta lužnjaka, preporučuje se: ograničavanje
kretanja zglobnika na traktorske vlake međusobnoga razmaka 100 m, usmjereno
obaranje stabala prema traktorskoj vlaci i deblovna metoda izradbe, odnosno
poludeblovna u slučajevima graničnih tovara.


K l j u č n e r i j e či : hrast lužnjak, dovršna sječa, zglobni traktor, oštećivanje
ponika i pomlatka.


Članak se temelji na rezultatima koji su detaljno obrađeni u autorovom magistarskom radu Privlačenje oblovine zglobnim
traktorima LKT 81 T i Timberjack 225 A iz dovršne sječine hrasta lužnjaka s osvrtom na oštećivanje mladog naraštaja.
Magisterij obranjen javno na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu pred povjerenstvom u sastavu:
prof
profprof.
.. dr
drdr.
.. sc
scsc.
.. Ant
AntAnte
ee P
PP.
.. B
BB.
.. Krpan
KrpanKrpan,
,, mentor
mentormentor,
,, doc
docdoc.
.. dr
drdr.
.. sc
scsc.
.. Draguti
DragutiDragutin
nn PPičman, doc. dr. sc. Igor Anić, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
i
ii doc
docdoc.
.. d
ddr
rr sc
scsc.
.. Boštja
BoštjaBoštjan
nn Košir
KoširKošir,
,, Biotehnišk
BiotehniškBiotehniška
aa fakultet
fakultetfakulteta
aa Ljubljana
LjubljanaLjubljana.
..
Mr. sc. Stjepan Petreš, dipl. ing. šum., Hrvatske šume, d.o.o., UŠP Zagreb, Nazorova 7, 10 000 Zagreb.




ŠUMARSKI LIST 3-4/2006 str. 6     <-- 6 -->        PDF

S. Petreš: OŠTEĆIVANJE PONIKA I POMLATKA PRI PRIVITLAVANJU I PRIVLAČENJU OBLOVINE . Šumarski list br. 3–4, CXXX (2006), 87-100
1. UVOD I PROBLEM ISTRAŽIVANJA
Introduction and problem of the research
Osnovni je cilj gospodarenja šumama osiguranje
potrajnosti ekosustava. Glavni šumski proizvod koji se
dobiva iz šuma je drvo. Njegovim se pridobivanjem
stvaraju uvjeti za ostvarenje postavljenoga cilja gospodarenja
u gospodarskim šumama, odnosno omogućava
obnova sastojina koja opet stvara uvjete za sječu. Do
sredine 20. stoljeća primjenjivanim metodama i tehnikama
eksploatacije šuma nisu u tolikoj mjeri kao današnjim
oštećivane sastojine i šumska staništa. Od tada,
kako u svijetu, tako i kod nas, dolazi do većih oštećenja
uslijed zamjene ručnoga rada i životinjske snage mehaničkim
sredstvima rada. Uvođenjem specijalnih šumskih
traktora pokreću se sve veći obujmi drva, što može
u nepovoljnim okolnostima dovesti do većeg oštećenja
šumskog staništa, sastojine i pomlatka, odnosno uzrokovati
destrukciju šumskoga tla i degradaciju (mlade)
sastojine. Pojavio se novi problem (nerazriješen do današnjih
dana) očuvanja šumske sredine te svođenja šteta
na podnošljivu mjeru. To znači primijeniti djelotvorne
tehnologije, ali s povećanom ekološkom dobrotom.


Oštećivanje sastojine, staništa i zagađivanje vode
najznačajnije su negativne posljedice eksploatacije
šuma. Pri eksploataciji šuma događaju se manja i (ili)


veća oštećenja koja su posljedica obaranja stabala, izvoženja
ili iznošenja drva (privitlavanje drva i izvlačenja
po sječini i traktorskom putu ili traktorskoj vlaci te
po pomoćnom stovarištu). Značajna su oštećivanja i pri
izgradnji traktorskih putova.


Pod oštećivanjem podrazumijevamo mehanička oštećenja
na stablima, poniku i pomlatku i šumskom tlu te
zagađivanje vode pri radovima u šumi, a posljedice kojih
se pokazuju u smanjenju općekorisnih funkcija šuma.


Bez obzira na tehnologije, metode i tehnike rada, pri
izvođenju radova pridobivanja drva uvijek dolazi do
oštećivanja sastojine, pomlatka i šumskoga tla. Može se
reći da su oštećenja neizbježna. Stoga uspješnost pojedinog
načina rada ne smijemo ocjenjivati isključivo na
osnovi proizvodnosti i ekonomičnosti, već moramo uvažavati
i štete koje pritom nastaju.


Mnogi su autori, u svijetu i kod nas, istraživali posljedice
eksploatacije šuma, kao na primjer B o ja n i n i
Krpan (1997), Butora i Schwager (1986), Dole-
ža l (1984), G a jde k (1989), Hor v at (1995), I v a n
ek (1976), I v ane k i K r i v ec (1974), K o š i r (1985,
1998, 2000), K r p a n i dr. (1993), K r z n ar i dr. (1993),
K u l aš (1979), M a rtinić (1991), M ar t in ić i dr.


Slika 1. U dovršnim se sječinama nalaze dvije sastojine
Figure 1 There are two stands during the final cut




ŠUMARSKI LIST 3-4/2006 str. 7     <-- 7 -->        PDF

S. Petreš: OŠTEĆIVANJE PONIKA I POMLATKA PRI PRIVITLAVANJU I PRIVLAČENJU OBLOVINE Šumarski list br. 3–4, CXXX (2006), 87-100
(1999), Me n g (1978), P esta l (1970), P e t re š (1986,
1989, 1996, 2004), Poršinsky (2005), Sabo (2003),
S e eling i B e cke r (1990), Se v e r i Hor v at (1990),
Š t e fa n čić (1989), To m a n i ć i dr. (1989), Vr a n k o-
v i ć i Pe rna r (1993), W ä st er l u n d (1989, 2002),
itd. Potrebno je naglasiti da se velika većina objavljenih
radova odnosi na oštećenja dubećih stabala, zagađenje
otpadnim tekućinama i destrukciju tla višekratnim prolascima
vozila prilikom pridobivanja drva. Oštećivanju
pomlatka privlačenjem drva u razdoblju obnove sastojina
u nas je do sada posvećivano nedovoljno pozornosti.


U šumama Hrvatske, ovisno o načinu gospodarenja,
provode se specifične vrste sječa, od kojih svaka zahtijeva
ekološki prihvatljivu tehnologiju, odnosno metodu
i način rada. U sječinama glavnoga prihoda, posebno
dovršnih, pozornost treba dati zaštiti mlade sastojine
koja ovdje ostaje do trenutka svoje obnove (slika 1).
Jednako tako treba se zaštiti i šumsko tlo.


Najznačajnija obilježja starih sastojina hrasta lužnjaka
u dovršnoj sječi su manji broj stabala s velikim
volumenima drva i prisutnost mlade sastojine s većom
ili manjom gustoćom mladoga naraštaja po jedinici
površine. Manji broj stabala u odnosu na proredne sastojine
čini sječu jednostavnijom, jer se pri obaranju
stabala rijetko javlja zapinjanje stabla. Sjekač nastoji
oboriti stablo bez zaustavljanja i najčešće tome podređuje
smjer obaranja stabla, pri čemu vrlo rijetko vodi
računa i o smjeru privlačenja drva.


U Hrvatskoj se privlačenje drva najčešće obavlja
traktorima, zatim slijede forvarderi, a vrlo rijetko konji
i žičare. Hrvatska šumarska praksa još uvijek daje
prednost privlačenju drva traktorima, pa i tamo gdje je
njihova primjena, posebice s gledišta zaštite šuma, izrazito
nepovoljna.


Od vlastitih je mehaniziranih sredstava u Upravi
šuma Podružnica Zagreb (dalje u tekstu: UŠP Zagreb)
2002. godine na radovima pridobivanja drva bilo angažirano:
50,0 % srednjih zglobnih traktora LKT 81 T,
7,7 % teških zglobnih traktora Timberjack 240 C, 19,2 %
malih zglobnih traktora Ecotrac V, a 15,4 % su prilagođeni
poljoprivredni traktori Zetor 120 i Steyr 9078a. Dva
forvardera, Timberjack 1210 B i 1710 sudjeluju sa 7,7 %
u ukupnom broju sredstava za privlačenje. Na slici 2 prikazana
je struktura svih mehaniziranih sredstava (vlastitih
i privatnih) s kojima je u UŠP Zagreb 2002. godine


a
privučeno drvo. Dakle, u Podružnici Zagreb još uvijek je


e, u


Slika 2. Pregled sredstava s kojima je u UŠP Zagreb 2002. godini


privučeno drvo
Figure 2 Overview of the harvesting systems used by


“UŠP Zagreb” for timber logging in 2002.


dominantno privlačenje drva po tlu zglobnim traktorima,
što uzrokuje veći trošak privlačenja po jedinici obujma
(m3), u pravilu veće štete u sastojini i na vučenom oblom
drvu u odnosu na izvršenje forvarderima.


Privlačenje drva s tehnološkog i organizacijskog
gledišta predstavlja jedan od najsloženijih radova eksploatacije
šuma. Poslije prijevoza drva, privlačenje je
najskuplja faza transporta drva. Težnja za izvršavanjem
godišnjeg fizičkog obujma proizvodnje i manje
razvijena svijest o značenju ekološke osnove iskorištavanja
šuma negativno su utjecala i na kakvoću radova,
što je rezultiralo povećanjem oštećivanja različitih dijelova
šumskoga ekosustava.


Kod privlačenja drvnih sortimenata zglobnikom,
uzrok oštećenja može biti vitlom vučeni sortiment i/ili
stablo (čelo i oplošje trupca, te krošnja), vučna užad,
ovješeni teret, zapinjanje sredstva rada prednjom i
odrivnom daskom i gumama (bočna vanjska strana gume)
i oštećenja od naliježuće ploštine gume.


Pri radovima pridobivanja drva iz dovršnih sječina
ne smije se odstupati od nastojanja za što manjim oštećenjima,
jer ona povećavaju trošak podizanja sastojine


i u očekivani prirast.


i umanjuj
umanjujumanjuju


2. MJESTO I METODE ISTRAŽIVANJA – Research area and methods
2.1. Mjesto istraživanja – Research area
Istraživanja su provedena na tadašnjem području glavnog prihoda nizinskih lužnjakovih šuma Gornje PoUŠP
Zagreb, Šumarije Jasenovac, u g.j. “Žabarski bok”, savine (slika 3).
u odjelu 1a koji predstavlja uvjete pridobivanja drva iz




ŠUMARSKI LIST 3-4/2006 str. 8     <-- 8 -->        PDF

S. Petreš: OŠTEĆIVANJE PONIKA I POMLATKA PRI PRIVITLAVANJU I PRIVLAČENJU OBLOVINE . Šumarski list br. 3–4, CXXX (2006), 87-100
Slika 3. Zemljopisni položaj GJ “Žabarski bok”
Figure 3 Geographical location of


f MU”Žabarski bok”


Ploština je gospodarske jedinice 861,83 ha, drvna
zaliha 235 384 m3. Desetgodišnji je prirast 50 610 m3,
etat glavnog prihoda 16 620 m3, a etat prethodnoga
23 360 m3. Etatom se sječe 79 % prirasta gospodarske
jedinice. Hrast lužnjak je najzastupljenija vrsta drveća
(65,23 %), a slijede poljski jasen (28,76 %), ostala
tvrda bjelogorica (5,18 %) i ostala meka bjelogorica
(0,83 %). Šume ove gospodarske jedinice, u pravilu se
prirodno pomlađuju. Otvorenost primarnim prometnicama
je 9,38 m/ha. Šumskih je cesta 8,18 m/ha, a javnih
1,10 m/ha. Klima područja pripada umjereno toploj
kišnoj klimi, koja ima oznaku Cfwbx’’.


Područje šuma gospodarske jedinice “Žabarski
bok” u pedološkom smislu obilježava izmjena glejnih i
pseudoglejnih tala čije se granice ne mogu precizno
postaviti. Ovisno o mikroreljefnim značajkama, karbonatnosti
i teksturi izmjenjuju se, u pravilu, euglejevi
hipoglejni (oglejavanje se obavlja pod utjecajem podzemne
vode) i amfiglejni (rijeđe i epiglejni), pseudoglej-
glejevi i pseudoglejevi.


Krpan (1984) prema Škoriću (1977) piše da su
tla ovoga područja težeg mehaničkog sastava, a s povećanjem
udjela glinene frakcije raste zbijenost, ljepljivost,
plastičnost i kontrakcija. Svojstva tala su značajna
za radove eksploatacije šuma, jer određuju njegovu nosivost,
odnosno utječu na kretanje radnih strojeva.


Za potrebe istraživanja izabrana je sastojina karakteristična
za nizinske šume Posavine – zrela sastojina
hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom (Genisto elatae-
Quercetum roboris Ht. 1938) u kojoj se izvodila dovršna
sječa, a koja je najzastupljenija u gospodarskoj
jedinici “Žabarski bok” i širem području Lonjskoga


Slika 4. Položaj pokusne plohe u odsjeku 1a GJ “Žabarski bok”
Figure 4 Test plot position within the subcompartment 1a of


MU ”Žabarski bok”


polja. Sastojina pripada uređajnom razredu hrasta lužnjaka
(gospodarenje uz ophodnju od 140 godina), odnosno
ekološko-gospodarskom tipu II–G–2O. Cilj gospodarenja
je proizvodnja tehnički vrijedne oblovine.
Uspijevanje ove šume ovisno je o mikroreljefu te procesu
vlaženja tla poplavnom i podzemnom vodom.


Površina odsjeka (1a – slika 4) u kojemu je bila
smještena pokusna ploha je 15,50 ha, a starost sastoji-


Slika 5. Debljinska raspodjela doznačenih stabala u 1a odsjeku
GJ “Žabarski bok”


Figure 5 BHD distribution of marked trees in section 1a of
“Žabarski bok” MU




ŠUMARSKI LIST 3-4/2006 str. 9     <-- 9 -->        PDF

S. Petreš: OŠTEĆIVANJE PONIKA I POMLATKA PRI PRIVITLAVANJU I PRIVLAČENJU OBLOVINE Šumarski list br. 3–4, CXXX (2006), 87-100
ne 145 godina. Drvna je zaliha u odsjeku 358 m3/ha, a Na slici 5 prikazana je struktura doznake po broju
temeljnica 20,70 m2/ha uz 76 stabala po hektaru. stabala za hrast lužnjak i ostale pojedinačno primješane
Obrast je 0,7. Srednji prsni promjer hrasta lužnjaka u vrste drveća. Po broju je stabala najzastupljeniji debljinsastojini
je 58 cm, a srednja visina 33 metra. U omjeru ski razred 57,5 cm. Stabla hrasta lužnjaka jače su razvismjese
prednjači hrast lužnjak s 99 % drvnog obujma jenih krošanja sa značajnijim udjelom debljih grana.
(srednje kubno stablo od 5,06 m3), a ostatak otpada na
ostale vrste tvrde bjelogorice.


2.2. Metode istraživanja – Research methods
Za potrebe istraživanja utjecaja privlačenja oblovine
zglobnikom LKT 81 T na proces obnove sastojine sa
središnjom pozornošću na oštećivanje ponika i pomlatka
hrasta lužnjaka, izlučena je i trajno obilježena pokusna
ploha u dovršnoj sječini 1/a odjela (slika 4). Pokusna
ploha dimenzija je 100 x 100 metara i obilježena
vidljivim graničnim oznakama na svakih pet metara.


U pokusnoj su plohi prije radova eksploatacije šuma
za vrijeme vegetacijskoga razdoblja prebrojane biljke
hrasta lužnjaka, zasebno na unaprijed obilježenoj glavnoj
traktorskoj vlaci i u sječini. Također su utvrđeni podaci
o količini posječenoga i izrađenoga drva. Zbog
točnog utvrđivanja broja oštećenih biljaka, u plohu je
uključeno i sve oblo drvo koje je samo jednim svojim
dijelom ležalo u njoj. Prije početka izvođenja radova
pridobivanja drva na tlu pokusne plohe nije bilo vidljivih
vlaka. Traktor se tijekom istraživanja kretao po unaprijed
obilježenoj traktorskoj vlaci s koje je i privitlavao
trupce. Po završetku radova nastala je traktorska vlaka
koja je izmjerena mjernom vrpcom i busolom. Širina je
traktorske vlake bila 3,0 metra, a duljina 101,5 metara
(slika 7).


Oblo je drvo privučeno šumskim zglobnim kotačnim
traktorom LKT 81 T opremljenim dvobubanjskim
vitlom. Položaj istraživanoga vozila u obitelji zglobnih
traktora određen je na temelju morfološke raščlambe.
Ispitivani traktor LKT 81 T pripada podobitelji zglobnih
traktora s povoljnim odnosom mase traktora i snage
motora (Sever i Horvat 1992, Horvat 1998).
Kako mu je visina veća od širine, LKT 81 T nalazi se u
području presjeka srednjih zglobnih traktora i zglobnih
traktora namijenjenih za rad u dovršnim sječinama.


U svakom su traktorskom turnusu promjerkom i
mjernom vrpcom izmjereni srednji promjer i dužina
trupaca u tovaru. Srednji je promjer mjeren s točnošću
očitanja od jedan centimetar, a dužina s točnošću mjerenja
na decimetar. Udaljenost drvnih sortimenata od
traktorske vlake i udaljenost privitlavanja drva mjerena
je mjernom vrpcom dužine 50 metara, s točnošću mjerenja
od 10 centimetara.


Oštećenja na biljkama hrasta lužnjaka evidentirana
su neposredno nakon nastanka, zasebno za sljedeće rad-
ne operacije:


operacije


obaranje stabala,
položaja traktora na traktorskoj vlaci,


zauzimanje po


privitlavanje i


privlačenje tovara po vlaci.


Za svaku je oštećenu biljku bilježeno:


a) uzrok oštećenja koji je razvrstan na: čelo i oplošje


trupca, vučno uže, prednju i stražnju dasku traktora,


kotače traktora;


b) vrsta oštećenja: polegnuta ili nagnječena biljka,


oguljena kora, oštećeno drvo, oštećen korijenov


sustav, potpuno uništena biljka i


c) starost biljke.


Nakon završetka snimanja, unosom podataka iz snimačkih
listova u računalo oformljena je baza podataka,
na temelju koje je napravljena statistička obrada. Pri
tome su korištene metode deskriptivne statistike, regresijska
analiza, Studentov t-test i multipla regresijska
analiza. Podaci su obrađeni računalnim programima
Microsoft Excel i StatSoft Statistica 6.


3. REZULTATI S RASPRAVOM – Results with discussion
3.1. Brojnost biljaka hrasta lužnjaka i značajke privučenoga oblog drva
The number of young plants and characteristics of skidded roundwood
Neposredno prije sječe stabala stare sastojine snimljeno
je brojno stanje ponika i pomlatka hrasta lužnjaka
na cijeloj površini pokusne plohe. Ukupno je prebrojana
29 371 biljka hrasta lužnjaka u dobi do pet godina,
od čega se 1 018 biljaka (3,5 %) nalazi na traktorskoj
vlaci, a 28 353 biljaka (96,5 %) u sječini (slika 6). Prosječna
pokrivenost pokusne plohe ponikom i pomlatkom
hrasta lužnjaka iznosi 2,9 biljaka/m2.


Zglobni traktor LKT 81 T tijekom istraživanja na
pomoćno stovarište uz srednju udaljenost privlačenja
od 175 m privukao je 274,51 m3, odnosno ukupno 456
komada obloga drva uz ostvareni dnevni učinak od
95,81 m3/dan i uz trošak 19,40 kn/m3. Parametri statističke
obrade obujma tovara, broja komada u tovaru te
dimenzija privučenih komada obloga drva nalaze se u
tablici 1. Položaj komada obloga drva na pokusnoj




ŠUMARSKI LIST 3-4/2006 str. 10     <-- 10 -->        PDF

S. Petreš: OŠTEĆIVANJE PONIKA I POMLATKA PRI PRIVITLAVANJU I PRIVLAČENJU OBLOVINE . Šumarski list br. 3–4, CXXX (2006), 87-100
plohi, s obzirom na oštećivanje mladoga naraštaja, prikazan
je na slici 7. Od 456 privučenih komada obloga
drva kod 53,95 % (246 komada) evidentirano je oštećivanje
mladih biljaka hrasta lužnjaka tijekom nekog od
radnih zahvata.


Slika 7. Položaj komada obloga drva na pokusnoj plohi
Slika 6. Brojnost ponika i pomlatka hrasta lužnjaka Figure 7 The position of individual roundwood pieces
na pokusnoj plohi in the test plot
Figure 6 The number of young pedunculate oak plants
in the test plot


Tablica 1. Parametri statističke obrade značajki tovara i komada obloga drva
Table 1 Statistical analysis parameters of load characteristics and individual roundwood pieces


Broj komada Dimenzije oblovine u tovaru
Statističke veličine Obujam tovara, m3 u tovaru, n Dimensions of the roundwood in the load
Statistical parameters Load volume, m3 Number of logs promjer, cm duljina, m obujam, m3
per load, n diameter, cm length, m volume, m3
Veličina uzorka, n
Sample, n 84 84 456 456 456
Suma opažanja
Observations sum 274,51 456,0 19481,0 1631,7 274,51
Medijana
Median 3,12 6,0 40,0 3,3 0,42
Aritmetička sredina
Arithmetic mean 3,27 5,4 42,7 3,6 0,60
Minimum
Minimum 1,44 2,0 20,0 2,0 0,05
Maksimum
Maximum 7,03 6,0 77,0 9,0 3,90
Standardna devijacija
Standard deviation 1,22 0,8 12,4 1,3 0,55
Standardna pogreška
Standard error 0,13 0,1 0,6 0,1 0,03




ŠUMARSKI LIST 3-4/2006 str. 11     <-- 11 -->        PDF

S. Petreš: OŠTEĆIVANJE PONIKA I POMLATKA PRI PRIVITLAVANJU I PRIVLAČENJU OBLOVINE Šumarski list br. 3–4, CXXX (2006), 87-100
3.2. Oštećenost biljaka radovima pridobivanja drva
Damaging of the plants by timber logging operation
Radovima pridobivanja drva na pokusnoj je plohi
ukupno oštećeno ili uništeno 1 982 biljke hrasta
lužnjaka, odnosno 6,75 % od ukupnoga broja biljaka.
Broj oštećenih biljaka prema osnovnim radnim zahvatima
i stupnju oštećenja prikazan je na slici 8.


Biljke su prema vrsti ozljeda razvrstane na: polegnute,
nagnječene, oguljene kore, oštećenoga drva,
oštećenog korijenova sustava ili potpuno uništene. Polegnutost
i nagnječenost, prema našoj procjeni, predstavljaju
neznatna oštećenja za razliku od ozljeda oguljene
kore, drva ili korijenovog sustava koje spadaju u
teška oštećenja i vode k propadanju biljaka.


Od 1 982 oštećene biljke, njih su 1 741 (87,84 %)
uništene ili nepovratno oštećene, dok je 241 biljka lakše
oštećena – polegnuta ili nagnječena.


Oplošje obloga drva pri obaranju stabala na pomladnu
površinu uzrok je oštećenja kod 107 biljaka, što čini
5,40 % ukupnog broja oštećenih biljaka, no niti 1 %
(0,36 %) od ukupnoga broja biljaka hrasta lužnjaka na
pokusnoj plohi. Većina je biljaka ozlijeđenih oplošjem Slika 8. Broj oštećenih biljaka prema radnim zahvatima i stupnju
obloga drva pri obaranju svrstano u razred lakše ošteće-oštećenja


Figure 8 The number of damaged young plants based on work


nih biljaka (76,64 %). Traktorskim je gumama prilikom


stage and the severity of damage


zauzimanja položaja vozila na traktorskoj vlaci oštećeno
daljnjih 12 biljaka (5 nepovratno i 7 lakše).


nju obloga drva do zadnje daske traktora te privlačenja
Najveća su oštećenja, kako po broju oštećenih biobloga
drva po traktorskoj vlaci (93,99 % od svih ošteljaka,
tako i prema težini ozljeda, nastala pri privitlava-ćenih i uništenih biljaka).


3.3. Vrsta i uzrok oštećivanja biljaka pri privitlavanju
The form and the cause of plant damages during the winching
Broj biljaka hrasta lužnjaka oštećenih pri privitlavanju
oblovine do stražnje daske traktora prikazan je
na slici 9. Oštećene su biljke razvrstane prema uzroku i
obliku oštećenja.


Pri privitlavanju obloga drva do stražnje daske
traktora biljke se oštećuju čelima i oplošjem trupaca.
Analizom uzroka i vrste oštećenja utvrđeno je da su
biljke najvećim dijelom oštećivane čelom privitlavanih
trupaca (82,49 %), a oplošje se kao uzrok oštećivanja
pojavljuje u 17,51 %. Od 693 nepovratno oštećene
i uništene biljke njih je 580 (83,69 %) oštećeno čelom
privitlavanoga komada oblog drva.


Slika 9. Broj oštećenih biljaka pri privitlavanju oblovine prema
uzroku i obliku oštećenja
Figure 9 The number of damaged young plants during the
winchin, based on the cause and the form of damage




ŠUMARSKI LIST 3-4/2006 str. 12     <-- 12 -->        PDF

S. Petreš: OŠTEĆIVANJE PONIKA I POMLATKA PRI PRIVITLAVANJU I PRIVLAČENJU OBLOVINE . Šumarski list br. 3–4, CXXX (2006), 87-100
3.4. Vrsta i uzrok oštećivanja biljaka pri privlačenju po traktorskoj vlaci
The form and the cause of plant damages during the skidding along the skid trail
Oštećenja biljaka nastala kretanjem neopterećenoga
i opterećenoga traktora po traktorskoj vlaci bilo je
nemoguće zabilježiti u trenutku nastanka, pa je analiza
načinjena na temelju broja biljaka hrasta lužnjaka na
ploštini glavne vlake utvrđenome prije početka i nakon
završetka radova pridobivanja drva.


Prilikom privlačenja po traktorskoj vlaci uzroci
oštećenja su:



tovar,

traktorski kotači,

stražnja daska traktora, te

čelo i oplošje tovara pri privitlavanju.
Na traktorskoj su vlaci uništene sve biljke koje su se
Slika 10. Oštećivanje tla i mladog naraštaja pri :ČČ;Č


na njoj nalazile prije privlačenja (slika 10) što čini


po traktorskoj vlaci 51,36 % od ukupnoga broja oštećenih biljaka, odnosno Figure 10 Damages on the ground and young plants during
3,5 % od svih biljaka hrasta lužnjaka na pokusnoj plohi. the skidding along the skid trail


3.5. Utjecaj morfoloških značajki privitlavanih komada obloga drva
i udaljenosti od stražnje daske traktora na oštećivanje biljaka
Influence of morfological characteristics od roundwood and
its winching distance on damaging of the young plants
Budući su se pojavila dva uzorka trupaca, tzv, ‘iza-vilo se pitanje u kojoj se mjeri određene značajke uzozivači
ozljeda’ i oni koji nisu izazvali oštećenja, posta-raka međusobno razlikuju. Testirane su srednje duljine


Tablica 2. Rezultati t-testa morfoloških značajki trupaca i udaljenosti privitlavanja za skupove trupaca koji su oštetili i koji
nisu oštetili biljke hrasta lužnjaka
Table 2 Results of the t-test on the morphological characteristics of the logs and winching distances for the group of logs
which did or didn’t cause damage to the pedunculate oak plants


Hipoteze i rezultati istraživanja
Hypothesis and test results


Hipoteza H0; Lošt = Lneošt
Hypothesis H0; Lošt = Lneošt


STAT CRIT
t t
3,501 1,966


Hipoteza H0; Lošt = LneoštHypothesis H0; Lošt = Lneošt


STAT CRIT


t t
2,990 1,966


Hipoteza H0; Lošt = LneoštHypothesis H0; Lošt = Lneošt


STAT CRIT


t t
5,094 1,966


Lošt -Lneošt = 0
Lošt -Lneošt = 0
signifikantnost
significance
postoji
exists
Lošt -Lneošt = 0
Lošt -Lneošt = 0


signifikantnost
significance
postoji


exists
Lošt -Lneošt = 0
Lošt -Lneošt = 0
signifikantnost
significance
postoji
exists


Komadi koji su oštetili biljke Komadi koji nisu oštetili biljke
hrasta lužnjaka hrasta lužnjaka
Logs that caused damage to Logs that didn’t cause damage to
pedunculate oak plants pedunculate oak plants


najmanja
min


2,0


najmanja
min


20,0


najmanja
min


5,4


Duljina komada, m – Log length, m


srednja najveća najmanja srednja
average max min average
3,8 9,1 2,0 3,4


Promjer komada, cm – Log diameter, cm


srednja najveća najmanja srednja


average max min average


45,2 77,0 20,0 41,8
Udaljenost komada od stražnje daske traktora, m
Winching distance, m
srednja najveća najmanja srednja
average max min average


29,7 53,0 1,8 23,7


najveća
max


8,8


najveća
max


77,0


najveća
max


53,3




ŠUMARSKI LIST 3-4/2006 str. 13     <-- 13 -->        PDF

S. Petreš: OŠTEĆIVANJE PONIKA I POMLATKA PRI PRIVITLAVANJU I PRIVLAČENJU OBLOVINE Šumarski list br. 3–4, CXXX (2006), 87-100
i srednji promjeri uzorka trupaca koji su izazvali ošte-komada koji su oštetili biljke (29,7 m) značajno veća od
ćenja uzorka trupaca koji nisu izazvali oštećenja. Tako-udaljenosti privitlavanja komada koji nisu uzrokovali
đer su testirane i srednje udaljenosti privitlavanja. Testioštećenja
(23,7 m).


ranje je provedeno t – testom (tablica 2). Ovisnost broja oštećenih biljaka o promjeru, duljini


Utvrđeno je da je srednji promjer komada obloga i udaljenosti trupca od stražnje daske traktora dalje je
drva koje je uzrokovao oštećenja (45,2 cm) statistički istražena regresijskom analizom. U tu su svrhu komadi
značajno veći od promjera komada koji prilikom privit-obloga drva koji su uzrokovali oštećenja razvrstani u
lavanja nisu oštećivali biljke (41,8 cm). Srednja duljina odgovarajuće razrede duljine, promjera i udaljenosti
komada koji su oštetili biljke iznosila je 3,8 m i signifiod
stražnje daske traktora te je za svaki razred izračukantno
je veća od duljine komada koji nisu oštetili biljke nat prosječni broj oštećenih biljaka po komadu obloga
(3,4 m). Značajna je razlika utvrđena i u udaljenostima drva (tablica 3).
privitlavanja, gdje je srednja udaljenost privitlavanja


Tablica 3. Broj oštećenih biljaka prema duljini, promjeru i udaljenosti od stražnje daske traktora privitlavanih komada
obloga drva
Table 3 Number of damaged plants in relation to log length and diameter, and winching distance


Udaljenost komada od stražnje
Duljina komada Promjer komada daske traktora
Log length Log diameter Distance from the log to the rear
board of the tractor


Srednji broj oštećenih Srednji broj oštećenih Srednji broj oštećenih
biljaka po komadu biljaka po komadu biljaka po komadu
Razred obloga drva Razred obloga drva Razred obloga drva
Class Average number of Class Average number of Class Average number of
damaged plants per damaged plants per damaged plants per
individual roundwood log individual roundwood log individual roundwood log
m kom cm kom m kom
2,0-2,9 3,71 10-19 -0-9 1,69
3,0-3,9 3,20 20-29 2,90 10-19 2,19
4,0-4,9 3,40 30-39 2,82 20-29 3,19
5,0-5,9 4,16 40-49 3,63 30-39 3,54
6,0-6,9 3,78 50-59 4,28 40-49 4,76
7,0-7,9 3,33 60-69 3,64 50-59 6,25
8,0-8,9 2,00 70-79 3,89
9,0-9,9 1,50


Odnos broja oštećenih biljaka i duljine komada izjednačen
je jednadžbom parabole, a ovisnost broja
oštećenih biljaka o promjeru komada obloga drva jednadžbom
opće potencije. Za izjednačenje odnosa broja
oštećenih biljaka o udaljenosti komada od stražnje
daske traktora izabrana je jednadžba pravca. Indeksi i
koeficijent korelacije, prema Roemer-Orphal-ovoj raspodjeli
pokazuju vrlo jaku čvrstoću veze između mjerenih
i izjednačenih podataka.


Istraživanjem se utvrdila kritična duljina trupaca od
4,8 m. Do te duljine raste broj oštećenih biljaka, a nakon
te veličine pada s daljnjim povećanjem duljine komada
(slika 11). Istraživanjem je potvrđeno da čelo


Slika 11. Regresijska analiza ovisnosti broja oštećenih biljaka o


duljini komada obloga drva
Figure 11 Regression analysis on interdependence between the


number of damaged plants and the length of individual


roundwood pieces




ŠUMARSKI LIST 3-4/2006 str. 14     <-- 14 -->        PDF

S. Petreš: OŠTEĆIVANJE PONIKA I POMLATKA PRI PRIVITLAVANJU I PRIVLAČENJU OBLOVINE . Šumarski list br. 3–4, CXXX (2006), 87-100
trupca izaziva oštećenja veća od onih od oplošja trupca.
Važan je i položaj trupca prema pravcu privitlavanja,
zakrivljenost duljih komada, utjecaj mikrodepresija
i drugo.


Već spomenuti učin čela trupca na obujam oštećivanja
biljaka potvrđen je regresijskom analizom odnosa
broja oštećenih biljaka i srednjega promjera trupca
(slika 12). Što je veći srednji, promjer to su veći promjeri
na debljem ili tanjem kraju obloga drva, odnosno
veća mogućnost zahvatanja i ozljeđivanja mladoga naraštaja.
Trupac promjera od 25 cm prosječno oštećuje
2,9, a trupac promjera od 75 cm 4,1 biljku. Također će


Slika 12. Regresijska analiza ovisnosti broja oštećenih biljaka o
promjeru komada obloga drva


Figure 12 Regression analysis on interdependence between the
number of damaged plants and the diameter of individual
roundwood pieces


s porastom srednjega promjera oblovine za određenu
duljinu rasti obujam, masa i površina oplošja. Sve navedeno
povećava ugrozu ponika i pomlatka.


Prema Roemer-Orphal-ovoj raspodjeli koeficijent
korelacije (0,9793) pokazuje potpunu vezu mjernih i
izjednačenih podataka kada se radi o utjecaju udaljenosti
privitlavanih komada obloga drva od stražnje
daske traktora na broj oštećenih biljaka (slika 13). U
rasponu udaljenosti privitlavanja od 5 do 55 m linija
izjednačenja raste poprimajući granične vrijednosti od
prosječno 1,4 do 5,8 oštećenih biljaka.


Slika 13. Regresijska analiza ovisnosti broja oštećenih biljaka


o udaljenosti komada obloga drva od stražnje
daske traktora
Figure 13 Regression analysis on interdependence between the
number of damaged plants and the winching distance of
individual roundwood pieces


3.6. Oštećivanje biljaka pri privitlavanju tovara
Damaging of the young plants during the
skidding of load along the skid trail
Osim duljine, promjera i udaljenosti privitlavanja
pojedinih komada obloga drva koje je uzrokovalo
oštećenja, istražen je i obujam oštećivanja ponika i pomlatka
hrasta lužnjaka uzrokovan privitlavanim tovarom.
Pri ovoj je analizi primijenjena multipla linearna
regresija s utjecajnim varijablama: udaljenost privitlavanja
tovara, broj komada u tovaru i obujam tovara.


Pri svakom od ukupno 84 privitlana tovara došlo je
do oštećivanja biljaka. Prosječni obujam tovara iznosi
q = 3,21 m3, srednja je udaljenost privitlavanja
l = 31,53 metara, a prosječni broj komada u tovaru pri
privitlavanju dvobubanjskim vitlom n = 5,4. Prosječno


je pri privitlavanju tovara oštećeno 10 biljaka po teretu,
najmanje jedna, a najviše 32.


Parametri su regresijske jednadžbe i ostali pokazatelji
prikazani u tablici 4. Masnije otisnuto označeni su
signifikantni parametri regresijske funkcije. Koeficijent
multiple korelacije je R = 0,70784546 i prema RoemerOrphal-
ovoj raspodjeli (0,75 do 0,90) pokazuje jaku
korelaciju. Proizlazi da na broj oštećenih biljaka pri
privitlavanju tovara značajno utječe samo udaljenost
privitlavanja.




ŠUMARSKI LIST 3-4/2006 str. 15     <-- 15 -->        PDF

S. Petreš: OŠTEĆIVANJE PONIKA I POMLATKA PRI PRIVITLAVANJU I PRIVLAČENJU OBLOVINE Šumarski list br. 3–4, CXXX (2006), 87-100
Tablica 4. Pokazatelji regresije i parametri regresijske jednadžbe broja oštećenih biljaka pri privitlavanju tovara
Table 4 Regression coefficients and regression equation parameters of damaged plants number during the
winching of the load


N = 84
R=0,70784546; R2 = 0,50104520; Adjusted R2 = 0,48233439
F (3,80) = 26,778; p <0,00000; Std. Error of estimate: 5,3904


Beta Std. Err. of Beta B Std. Err. of B t(80) p-level
Nezavisni član
Intercept -12,2650 5,963061 -2,0582 0,042962
Broj komada u tovaru, n
Number of pieces in the load n 0,138829 0,093157 1,2598 0,845379 1,49026 0,140087
Udaljenost privitlavanja tovara, l (m)
Load winching distance, l (m) 0,695248 0,080154 0,4232 0,048791 8,67388 0,000000
Obujam tovara, q (m3)
Load volume, q (m3) 0,108890 0,093459 0,6680 0,573373 1,16511 0,247435


Opis tablice: R - koeficijent multiple korelacije, R2 – koeficijent determinacije, Adjusted R2 – dotjerani koeficijent determinacije,
F – vrijednost F-testa, t – vrijednost t-testa, p – vjerojatnost, Std. Error of estimate – standarna pogreška izjednačenja,
B – izjednačena vrijednost funkcije koeficijenta korelacije vezano uz početnu vrijednost (nezavisni član) ili pojedinu varijablu.


Dobiveni matematički oblik izračuna broja ošteće-lavanja komada, odnosno udaljenosti privitlavanja tonih
biljaka hrasta lužnjaka prilikom privitlavanja tovavara.
Ozljeđivanje biljaka pri privitlavanju oblovine
ra glasi: ovisit će i o broju privitlavanih komada u tovaru, jer se
y = - 12,2650 + 1,2598 n + 0,4232 l + 0,6680 q pomladak u najvećoj mjeri oštećuje čelima oblovine.
Kod sortimentne metode potrebno je za isti drvni obu


gdje su:


jam privući veći broj komada obloga drva u odnosu na


y – broj oštećenih biljaka,


deblovnu metodu. Time se povećava broj čelâ trupaca


n – broj komada u tovaru,


koji mogu ugroziti pomladak, a povećava se i za


l – udaljenost privitlavanja,


hvaćena površina sastojine. Primjenom deblovne meq
– obujam tovara. tode pri privitlavanju tovara smanjuje se broj čelâ, put
Iz do sada prikazanih rezultata dokazano je da broj privitlavanja oblovine i ugrožena ploština, uz uvjet da


oštećenih biljaka prilikom privitlavanja signifikantno se stabla obaraju usmjereno (slika 14).
ovisi o srednjem promjeru komada i udaljenosti privit-


Slika 14. Razlika u veličini ploštine na kojoj je ugrožen mladi naraštaj hrasta lužnjaka kod sortimentne i deblovne metode
pridobivanja drva


Figure 14 Differences in size of the area with endangered young plants of pedunculate oak while using stem lenght or
half-stem lenght harvesting methods




ŠUMARSKI LIST 3-4/2006 str. 16     <-- 16 -->        PDF

S. Petreš: OŠTEĆIVANJE PONIKA I POMLATKA PRI PRIVITLAVANJU I PRIVLAČENJU OBLOVINE . Šumarski list br. 3–4, CXXX (2006), 87-100
6. ZAKLJUČCI - Conclusions
Na temelju rezultata provedenoga istraživanja, a u benika koji utječu na uništavanje ponika i pomlatka
svrhu svođenja oštećivanja mladoga naraštaja na najhrasta
lužnjaka.


manju moguću mjeru tijekom privlačenja obloga drva
zglobnim traktorima iz dovršnih sječina hrasta lužnjaka,
preporučuje se:


primijeniti međusobni razmak vlaka 100 m; kako na
traktorskim vlakama dolazi do potpunoga uništavanja
svih biljaka, ograničavanjem kretanja traktora na
točno određene i što manje površine i smjerove privitlavanja
te privlačenja drva smanjuje se mogućnost
oštećivanja šumskoga tla, sastojine i pomlatka.


usmjereno obarati stabla prema traktorskoj vlaci;
usmjerenim se obaranjem stabala smanjuje udaljenost
privitlavanja trupaca za koju je ovim radom
utvrđeno da predstavlja jedan od najznačajnijih čimprimijeniti
deblovnu metodu izradbe ili poludeblovnu
u slučajevima graničnih tovara; primjenom deblovne
(poludeblovne) metode u odnosu na sortimentnu
metodu, smanjuje se broj komada obloga
drva koje treba privitlati, čime se umanjuje negativni
učinak čelâ trupaca na pomladak. Osim toga, deblovnom
se metodom smanjuje udaljenost privitlavanja
(uz pretpostavku usmjerenoga obaranja stabala)
i ploština na kojoj su ugrožene mlade biljke.
Također se ne smije zaboraviti da deblovna metoda
izradbe ima za posljedicu veću proizvodnost zglobnika
te manji trošak po jedinici obujma u odnosu na
sortimentnu metodu.


5. LITERATURA – References
Bojanin, S., A. P. B. Krpan, 1997: Prilagodba tehnologije
rada privlačenja drva zaštiti šuma. Šumarski
list 121 (5–6), 243–252.


Butora, A., G. Schwager, 1986: Holzernteschaden
in Durchforstungsbestanden. Berichte 288, 1–51.


Doležal, B., 1984: Štete u šumi izazvane mehanizacijom.
Jugoslavenski poljoprivredni šumarski
centar, Beograd, 1–47.


G a jd ek , D., 1989: Vrijednost šteta nastalih pri sječi i
izvlačenju konjskom spregom. Šumarski institut
Jastrebarsko, Radovi 80., 95–116.


Horvat, D., 1995: Prirodni oporavak šumskog tla 10
godina nakon izvoženja drva forvarderom (Usporedna
mjerenja penetrometrom). Mehanizacija
šumarstva, Godište 20, Broj 3, 129–135.


Horvat, D., 1998: Tractive Parameters of Four Skidders
Used for Wood transportation in Mountain
Forest Thinning. Proceedings of the Seminar on
environmentally sound forest roads and wood
transport, 17 – 22 June 1996, Sinnaia, Romania,
FAO Rome, 377–381.


Ivanek, F., 1976: Vrednotenje poškodb pri spravilu
lesa v gozdovih na Pohorju. Disertacija, Inštitut
za gozdno in lesno gospodarstvo pri Biotehniški
fakulteti u Ljubljani, Ljubljana, 1–195.


Ivanek, F., A. Krivec, 1974: Poškodbe v gozdu pri
sečnji in spravilu lesa. Gozdarski vestnik 10,
1–60.


J u ž n i č , B., 1984: Poškodbe pri sečnji in spravilu lesa
v bukovih drogovnjakih. Diplomsko delo, Biotehniška
fakulteta v Ljubljani, 1–75.


K o š i r, B., 1985: Poškodbe sestojev pri sečnji in spravilu
lesa. Zbornik študijskih dni, BF, Ljubljana,
93–199.


K ošir, B., 1998: Poškodbe gorskih smrekovih sestojev
zaradi pridobivanja lesa. Gorski gozd. XIX.
Gozdarski študijski dnevi, Logarska dolina,
March 1998, Ljubljana, 95–107.


Košir, B., 2000: Primerjava rezultatov modela poškodb
drevja v sestoju zaradi pridobivanja lesa in
rezultatov terenskih opazovni. Zbornik gozdarstva
in lesarstva 62, 53–86.


K r p a n , A. P. B., Ž. I v a n ov i ć , S. Pe t re š , 1993: Fizičke
štete na tlu pri privlačenju drva. Šumarski
list 1–2, (23), 23–32.


K r p a n , A. P. B., S. P e t r e š , Ž. I v a n o vi ć , 1993:
Neke fizičke štete u sastojini, posljedice i zaštita.
Glasnik za šumske pokuse, posebno izdanje
4, Zagreb, 271–279.


Krznar, A., L. Szirovicza, S. Dolenc, D. Vu-
l et i ć , 1993: Utjecaj ozljeda stabala na neke njihove
fenotipske osobitosti. Šumarski institut
Jastrebarsko, Radovi, 28, 193–206.


Jastreb


K u l a š , J., 1979: Štete na pomlatku kod izvlačenja debala
clam bunk skiderom Ösa 260. Mehanizacija
šumarstva 3, 219–222.


M art i ni ć , I., 1991: Oštećenje sastojine pri obaranju
stabala, izradi i privlačenju drva, Šumarski list
1–2, 33–48.


M art i ni ć , I., J u r i š i ć , M., He ng l , T., 1999: Neke
ekološke posljedice uporabe strojeva u šumarstvu.
Strojarstvo 41 (3–4), 123–129.


Me„;r W., 1978: Eine Methode zur Erfassung von
Ruckenschaden. Forsttechnische Informationen


12.
Papac, B., 1992: Prostorska in časovna predstavitev
nastanka poškodb pri sečnji in spravilu lesa s
traktorjem. Diplomsko delo, Univerza v Ljub




ŠUMARSKI LIST 3-4/2006 str. 17     <-- 17 -->        PDF

S. Petreš: OŠTEĆIVANJE PONIKA I POMLATKA PRI PRIVITLAVANJU I PRIVLAČENJU OBLOVINE Šumarski list br. 3–4, CXXX (2006), 87-100
ljani, Biotehniška fakulteta, Oddelek za gozdar


stvo, 1–79.


Pestal, B., 1970: Gozdne škode, kijih pozvročajo
zgibni traktorji in njihovo preprečanje. Gozdarski
vestnik 7–8.


P e t r e š , S., 1986: Štete kod privlačenja drva traktorom
kod oplodne sječe. Diplomski rad, Šumarski
fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1–58.


P e t r e š , S., 1989: Neke štete pri eksploataciji šuma na
stablima hrasta lužnjaka kod oplodne sječe.
Stručna radnja. Rukopis, Šumarski fakultet Sveučilišta
u Zagrebu, 1–48.


P e t r e š , S., 1996: Oštećenja prizemnih dijelova stabala
privlačenjem drva iz prorjedne sastojine šumskim
zglobnim kotačnim traktorima LKT 80 i
LKT 81 Turbo u približno jednakim radnim
uvjetima prigorskih šuma. Rukopis, Seminarski
rad, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,
1–302.


P e t r e š , S., 2004: Privlačenje oblovine zglobnim traktorima
LKT 81 T i Timberjack 225 A iz dovršne
sječine hrasta lužnjaka s osvrtom na oštećivanje
mladog naraštaja. Magistarski rad, Šumarski fakultet
Sveučilišta u Zagrebu, 1–222.


P o r š i n sk y, T., 2005: Djelotvornost i ekološka pogodnost
forvardera Timberjack 1710 pri izvoženju
oblovine iz nizinskih šuma Hrvatske. Disertacija,
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,
Zagreb, 1–170.


S a b o , A., 2003: Oštećivanje stabala pri privlačenju
drva zglobnim traktorom Timberjack 240 C u
prebornim sastojinama. Šumarski list (7–8),
335–346.


Seeling, U., G. Becker, 1990: Oleintrag in Waldboden
durch Forstmaschineneinsatz. Forsttechnische
informationen, Godište 42, broj 11, 78–80.


Serec, T., (1997): Poškodbe v sestoju pri zimski
sečnji in spravilu lesa z zgibnim traktorjem GT –
WOODY. Višješolska diplomska naloga, Ljubljana,
1–36.


S e v e r, S., D. H orv at , 1990 A: Sabijanje tla pri izvoženju
i vuči drva teškim traktorima. Glasnik
za šumske pokuse, Vol. 26., Šumarski fakultet
Sveučilišta u Zagrebu, 519–546.


Sever, S., D. Horvat, 1992: Skidders and forwarders
database as source and help in determining morphological
relationships. Proceedings of workshop
“Computer supported planning of roads and
harvesting”, IUFRO Division 3, RGs: 3.05 &
3.06, 26 – 28 August 1992, Feldafing, Germany,
196–200.


Sever, S., J. Vranković, 1989: FAO/ECE/ILO Seminar
o utjecanju mehaniziranja šumskih radova
na tlo. Mehanizacija šumarstva 14 (11–12),
218–222.


Š te f anč ić , A., 1989: Komparativno istraživanje proizvodnosti
rada, troškova proizvodnje i oštećivanja
stabala primjenom deblovne i sortimentne
metode rada u prorednim sastojinama. Mehanizacija
šumarstva 14 (5–6), 93–102.


Tomanić, S., V. Vondra, I. Martinić, 1989: Oštećivanje
sastojina pri šumskim radovima. Mehanizacija
šumarstva 14 (3–4), 65–72.


Vranković, A., N. Pernar, 1993: Oštećenja šumskog
tla izvlačenjem drva i njegova regeneracija. Glasnik
za šumske pokuse, 4, 281–287.


Wästerlund, I., 1989: Effect of damages on the newly
thinned stand due to mechanized forest operations.
Economic commision for Europe food
and agriculture organization, 1–11.


W ä s t e r lun d , I., 2002: Soil disturbance in forestry:
Problems and perspectives. Proceedings of the
International Seminar on New Roles of Plantation
Forestry Requiring Appropriate Tending and
Harvesting Operations, September 29 – October
5, 2002, Tokyo, Japan, The Japan Forest Engineering
Society & lUFRO WG 3.04/3.06/3.07,
312-315.


SUMMARY: The aim of this paper was to determine and explain the relations
and processes that cause damaging of the young plants during the extraction
of timber by cable skidders from the final cut of pedunculate oak forests.


Test plot was set in subcompartment 1a of “Žabarski bok” management
unit, which represents the conditions for timber logging from lowland pedunculate
oak forests. Skidding of roundwoood was preformed by the LKT 81 T
cable skidder equipped with two-drum winch. Before the works started there
was a total of 29 371 plants (up to 5 years old) on the 1 hectar large test plot,


1 p
of wich 3.5 % grew o
oon
nn the skid trail. During the logging, 1 982 pedunculate




ŠUMARSKI LIST 3-4/2006 str. 18     <-- 18 -->        PDF

S. Petreš: OŠTEĆIVANJE PONIKA I POMLATKA PRI PRIVITLAVANJU I PRIVLAČENJU OBLOVINE ... Šumarski list br. 3–4, CXXX (2006), 87-100
oak plants were partially or completely damaged, which is equal to 6.75 %
of the total number of plants. The majority of damages, based on the number
of damaged plants as well as the severity of their damages, were inflicted during
the winching of roundwood and skidding of load along the skid trail.
Analysis based on the cause and type of damage has shown that during the
winching of roundwood, majority of plants was damaged by the front end of
the log (82.49 %). All the plants that grew on the skid trail (3.5 % of total
number of plants counted before the logging started) were destroyed by numerous
passes of the skidder.


It was also determined that the lengths and diameters of the roundwood
which caused damages were significantly larger than the average values for
logs that didn’t cause any damage to young pedunculate oak plants. Number
of damaged plants grows with the increase in diameters of the winched logs,
and with their winching distance.


Based on the obtained results, and with the purpose of reducing the damaging
of young plants during the skidding of roundwood from final fellings in
pedunculate oak forests by using the cable skidders to the least possible amount,
the following is recommended: limitation of skidders’ movement to skid
trails 100 meters apart from each other, directed felling of trees towards the
skid trail and stem lenght harvesting method (half-stem lenght harvesting
method in cases of borderline loads).


Key words: pedunculate oak, final cut, skidder, damages on the young
plants