DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2006 str. 55 <-- 55 --> PDF |
AKTUALNO BRGLJEZ (Sitta europaea) – PTICA 2006. GODINE Kad u svom vrtu, voćnjaku ili obližnjem šumarku ugledate temperamentnu ptičicu koja trčkara uzduž i poprijeko po deblu i granama drveća, često i naglavce puzeći nadolje, znajte da je pred vama ptica 2006. godine – brgljez (Sitta europaea). To je mala, zdepasta, kratkorepa, dugokljuna i živahna ptica s trzavim hodom, kako je opisana u Collinsovom džepnom vodiču Ptice Hrvatske i Europe (Zagreb 1999) iz velike obitelji pjevica, koju je kao 36. po redu Njemačko društvo za zaštitu prirode (NABU) proglasilo pticom godine. Što se brgljezove osobitosti tiče, to je jedina ptica koja je u stanju silaziti niz deblo s glavom nadolje. Interesantno je pripomenuti da pri tome ne koristi rep kao oslonac, kako to primjerice čine djetlići. Za tu svoju vratolomiju dostatne su mu kratke noge i dugi snažni prsti s noktima. Rep, kojega tvori 12 mekih pera je malen i kratak i služi mu samo za održavanje ravnoteže. rgljez je jedina naša gnjezdarica koja niz deblo stabla silazi glavom nadolje, pri čemu ne koristi rep. Izvor: Buch der Vogelwelt 1973. HRANEĆI SE ŠTETNIM KUKCIMA KORISTAN JE ŠUMARSTVU Pripadnici porodice Sittidae (25 vrsta!) rasprostranjeni su na svim kontinentima. Većina njih, poput našeg (europskog) brgljeza, čitav život provode na drveću, gdje pomnim pretraživanjem kore kljucanjem vade iz pukotina kukce i njihove razvojne oblike, koji su im glavna hrana. Po korisnosti za šumarstvo, brgljeza uspoređuju sa sjenicama s kojima se inače često druži. U moju okućnicu u Rijeci, takve mješovite grupe redovno dolaze zimi na hranilice, a prije nekoliko godina jedan je par brgljeza koristio za gniježđenje umjetno postavljenu duplju. Uz hranu životinjskog porijekla rado uzima i sjemenke, poput lješnjaka i/ili ora- ha. Da bi došao do sočne jezgre lješnjak uglavljuje u pukotinu kore, bušeći ga oštrim kljunom. Za punog uroda viškove sjemenja sprema za zimu, ali kako mu pamćenje nije jaka strana, često zaboravi mjesto gdje ih je pohranio (G i l i ard 1968). Kao vrlo otpornu pticu brgljeza ćemo naći u svim šumskim zajednicama od obale mora pa do risnjačkih i snježničkih visova, gdje se posebice zadržava u pojasu pretplaninske bukove šume. Istražujući ptice Gorskog kotara Rucner (1950) ih je nalazio i u Kupskoj dolini te u graničnom pojasu spram niskog krša u šumi hrasta. DUPLJAŠICA KOJA KORISTI TUĐA GNIJEZDA Iako se populacije koje stane visokogorska područja zimi spuštaju u niže predjele, brgljez je naša gnjezdarica, stanarica prisutna cijele godine. Bez obzira na jaki kljun, u pravilu ne dubi sam svoju rupu za gniježđenje u trulom drveću. Najradije koristi napuštena gnijezda djetlića i/ili žuna, čije otvore djelomično obzidava blatom, kako bi ih prilagodio svojoj veličini i obranio od nepozvanih. Ženka polaže 4–10 jaja crvenkastosivkaste bijele boje, na kojima sjedi 12–14 dana. O mladunčadi, koja opernati kroz 17–20 dana, brinu oba roditelja. Kako smo to već istakli, brgljez je mala ptica veličine 11–14 cm. S gornje strane je sjajno škriljastoplave, a s donje strane narančaste boje perja s karakterističnom crnom prugom preko očiju. Pjev mu je bučan, a podsjeća na glasno “piju-piju” ili , kad se glasa, “čuit-čuit”. Sličan mu je brgljez kamenjar (Sitta neumayer), kojega ćemo kod nas naći, kako mu ime kazuje, na |