DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/2006 str. 56 <-- 56 --> PDF |
Slika 2. Kako ne pravi sam duplju u trulom drvetu, redovito za gniježđenje koristi tuđe duplje, čiji otvor obzidava blatom, podešavajući ga svojoj veličini i sigurnosti. Izvor: Durrel 1990. OBLJETNICE VITEZ PRIRODE – JOSIP U godini kada šumarska struka proslavlja 160 godina postojanja Hrvatskog šumarskog društva i 130 godina kontinuiranog izlaženja znanstveno-stručnog i staleškog glasila Šumarski list, čini mi zadovoljstvo da ovim značajnim obljetnicama možemo dodati još jednu: 100-godišnjicu smrti velikana pisane riječi i šumarskog neimara Vinkovčanina Josipa Kozarca, koji je prije jednog stoljeća, 22. kolovoza 1906. zaklopio svoje oči u 48-oj godini života. Neposredan povod za ovo pisanje dale su mi Hrvatske pošte, koje su 21. ožujka 2006. pustile u opticaj prigodnu poštansku marku nominalne vrijednosti 1,00 kuna, obilježavajući 100. obljetnicu smrti Josipa Kozarca. Riječ je o tradi- Slika 3. Ubrani lješnjak uglavljuje u pukotinu kore hrasta, kako bi ga mogao otvoriti udarcima oštrog kljuna i domoći se ukusne jezgre. Izvor: Buch der Vogelwelt 1973. kamenjaru u degradiranim primorskim šumama (garigi). Nešto je svjetlije boje perja, smeđih bokova i repom bez bijeloga. Od ukupno 375 ptičjih vrsta zabilježenih za Hrvatsku, na popisu Crvene knjige našlo ih se u različitim kategorijama ugroženosti gotovo polovica, točnije 180 (Radović i sur. 2003). Na sreću među njima nema našeg brgljeza – ptice godine 2006. Alojzije Frković KOZARAC (1858–1906) cionalnim nizovima ili pojedinačnim markama, koji se pod zajedničkim nazivom ZNAMENITI HRVATI pojavljuju od 17. listopada 1997.1 U ovom potonjem, osmom po redu nizu, uz Josipa Kozarca, predstavljeni su: poduzetnik i patricij Riječanin Andrija Ljudevit Adamić (1766–1828), povjesničar umjetnosti i konzervator Splićanin Ljubo Karaman (1886–1971) te još jedan Vinkovčanin, kipar i grafičar Vanja Radauš Na temelju zaključka Vlade RH od 17. srpnja 1991. o izdavanju redovitih poštanskih maraka, HPT-e je taj zaključak ostvario 9. rujna iste godine (redovno izdanje za zračnu poštu Zagreb-Dubrovnik), pa je na taj način mjesec dana prije proglašenja nezavisnosti stavljena u opticaj prva poštanska marka RH (Strpić 2005) |