DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 107     <-- 107 -->        PDF

Crkvi (V. Banin, S. Hodorovsky, A. Pograničnij, N.
Vojčunas i H. Zubricki), te Ruski kadetski korpus u Sarajevu
(N. Belonin, P. Kosonogov i F. Polkovnikov).


Prije upisa na studij šumarstva neki su kraće vrijeme
studirali na Tehničkoj visokoj školi u Zagrebu (osnovana
1919) i to: A. Balkovski, N. Bjelonin, I. Jakovljev
(studirao 2 godine!), P. Kosonogov, A. Pograničnij i F.
Polkovnikov, dok je A. Maksimović bio upisan na Mudroslovni
fakultet (danas Filozofski).


Pojedinima je radi upisa na fakultet ruska dokumentacija
(svjedodžba srednje škole) bila prevedena na
hrvatski jezik, zatim ovjerena i ispostavljena putem
ruskog opunomoćenika u Zagrebu (Državna komisija
za ruske izbjeglice).


Studenti su pretežito stanovali u Ruskom đačkom
domu na Kunišćaku, smještenom u tadašnjoj Vojarni
Kralja Aleksandra I5, zatim u Đačkom domu u Selskoj
cesti (Logor Frankopana), te u Đačkom domu u Ilici 83
(danas, na istom broju, Centar za odgoj i obrazovanje
“S. Raškaj”).


Prema podacima iz nacionala oko polovina studenata
primala je državnu stipendiju (u početku studija


240. din, a kasnije 400. ili 450. din).
Rezultat naših istraživanja su upotpunjeni životopisi
sa slikama F. Polkovnikova, I. Velikopoljskog, I. Vjatkina
i N. Zaljesova, dok je većina do sada objavljenih
životopisa dopunjena novim podacima, a neki i slikama.


FEODOR (FJODOR) POLKOVNIKOV (1902–1971), dipl. ing. šum.


Feodor Polkovnikov
rođen je 28. 11. 1902. u
Warszawi (Poljska) u plemićkoj
obitelji kao drugi od
petero djece6. Sin je Giorgija
i Evdokije rođ. Semikolenove.
Fjodor je po narodnosti
Donski kozak-Rus.
Otac mu je bio general kozačke
pukovnije – ataman,
koji se s obitelji selio, braneći
i šireći granice Carske
Rusije. Za osvajanja Poljske


Slika 1. Feodor Polkovnikov


rodio se Fjodor (Feodor) u


Warszawi, iako je zapravo iz Novočerkaska na Donu,


gdje je kasnije, upravo kao sin ruskog plemića postao


5 Studenti su poštu dobivali na adresu Kunišćak, vis-a-vis br. 34
(!) ili Ilica 242. Vojarna je, naime, smještena na prostoru koji
omeđuju Ilica )na jugu) i Kunišćak (na sjeveru). Od 1991.–2005.
vojarnu je koristila Hrvatska vojska (Vojarna “Kralja Tomislava”),
a od 2005. u posjedu je zagrebačkog Kaptola.


6 Podatke za životopis F. Polkovnikova dostavila nam je njegova
kćerka Irina Kavi, koja već duže vrijeme živi u Solinu. Ljubitelj
je prirode i poznata eko-aktivistica, inače prosvjetar po struci.
Znamo je između ostalog i kao zaštitnicu i njegovateljicu ptičjeg
svijeta na rijeci Jadro u Solinu. Bavi se pjesništvom, sklada,
kant-autorica je duhovne i eko-šansone, nastupa i u Splitu. Duhovnost
zauzima središnje mjesto u njenom životu, pa je tako
izuzetno nadahnjuju Mahatma Gandhi, Majka Terezija, Sv. Franjo
Asiški i neki veliki duhovni Učitelji Istoka. Nakon pojave
ptičje gripe u svijetu i u Hrvatskoj jako se razočarala postupkom
nadležnih službi prema pticama pod njezinom skrbi u Solinu,
koje su bez primjerenih uvjeta čiste vode i vegetacije stavljene u
izolaciju unutar hrđave žice, bez pokrova, koji štiti od kiše i sunca,
na brisanom prostoru. Time je pokazala jaku povezanost s
prirodom i sličnost svome ocu, koji je nadasve volio prirodu,
šume. Brat joj Romano nastavnik je povijesti i hrvatskog jezika,
živi u Kožinu kod Zadra. Od oca je naslijedio živ interes za povijest
i veliki talent za šah. Drugi brat Evgenije živi kao umirovljenik
u Benkovcu i također obožava životinje i prirodu, sadeći cvijeće
i uređujući okoliš.


7 Zbog toga nije redovito pohađao predavanja, pa mu je na jednom
ispitu profesor rekao: “Kolega, ja vas ne poznajem!”. Feodor mu
je spretno uzvratio:”Ni ja vas, profesore!”.


kadet u Rusko kadetsko korpusu. Fjodorova ajka
bila je dvorska dama, njena majka, Fjodorova baka, također.
Za Oktobarske revolucije, nakon što su mu roditelji
okrutno umoreni, uspijeva pobjeći s još nekima od
plemićke djece preko Krima, zatim Turske. Kao emigrant
iz Rusije stiže u Kraljevinu SHS, gdje u Sarajevu
završava rusku srednju školu (Ruski korpus) 1924. go


e


dine. Tadašnji Dvor mu, kao sinu poznatog vojskovođe
i kozačkog atamana, nudi daljnje vojno školovanje i
službu u kraljevskoj vojsci, no Fjodor to odbija. Odlazi
u Zagreb i odabire studij šumarstva, odabravši tako i
oskudicu, mukotrpan rad raznosača novina i mlijeka
kako bi preživio i osigurao si studij u tuđoj zemlji, na
tuđem jeziku.7 Ipak diplomira 1931. godine.


Za vrijeme studija upoznao je kao statist u operi Turandot
mladu Zoru Sohnell, članicu zbora Hrvatskoga narodnog
kazališta u Zagrebu, s kojom se uskoro i oženio.


Nakon diplomiranja odlaze u Han Pijesak gdje je
1932. zaposlen kao šumarski vježbenik. U BiH ostaje
do početka Drugog svjetskog rata (u nastavku: rat) radeći
i dalje na području Direkcije šuma Sarajevo (šum-


Slika 2. Tradicionalno okupljanje ruskih sveučilištaraca na dan Sv.
Tatjane, 12. siječnja (“Danas je dan Tatjane i svi trebamo
piti!”). F. Polkovnikov u gornjem redu četvrti slijeva (tada
student treće godine). Zagreb, 12. 1. 1928.