DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 13     <-- 13 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 5–6, CXXX (2006), 183-191


UDK 630* 242 (001)


EFFECTS OF THINNING ON THE INCREMENT OF TREES IN DIFFERENT
BIOLOGICAL POSITIONS IN I MIDDLE-AGED BEECH STAND


Martin BOBINAC*


SAŽETAK: U jednoj srednjedobnoj sastojini bukve, na trima pokusnim plohama
pod utjecajem različitih uzgojnih tretmana, analiziran je prirast stabala
različitih bioloških položaja (BP). Rezultati se baziraju na podacima premjera
promjera i procjeni biološkog položaja istovjetnog broja stabala na kraju
1994. i 2002. godine. Analizom su obuhvaćene pokusne plohe na kojima je selektivna
proreda obavljena 1985. godine (PP-1), 1985 i 1994. godine (PP-2)
te kontrolna pokusna ploha (PP-3). Na pokusnim plohama na kraju 2002. godine
BP-1 pripadalo je 23,9–27,8 %, BP-2 4,6–12,7 %, a BP-3 61,8–71,6 %
od ukupnog broja stabala. Na kraju 2002. god. na pokusnim plohama stabla
BP-1 sudjeluju u prirastu temeljnice sastojine sa 82,0–88,0 %, a u temeljnici
sastojine sa 64,5–68,1 %. Stabla BP-3 u prirastu temeljnice sastojine sudjeluju
sa 5,0–9,0 %, a u temeljnici sastojine sa 20,5–27,7 %. U razdoblju
1995–2002. veće prosječno godišnje povećanje promjera, temeljnice i volumena
stabala BP-1 i BP-2 je u okviru PP-2, u odnosu na PP-1 i PP-3.


K l j u č n e r i je č i : bukva, srednjedobna sastojina, biološki položaj stabala,
selektivna proreda, prirast


1. UVOD – Introduction
Bukva (Fagus moesiaca Domin/Maly/Czezot) je stojinama izvođenje proreda često se svodi na iznuđene
najzastupljenija vrsta drveća u Srbiji, a zbog vrijednog zahvate, pri kojima uz nužno uklanjanje neposrednih
drveta i ekološke uloge ekosustava koje gradi predstavkonkurenata
kvalitetnijim stablima iz dominantnog biolja
i najznačajniju vrstu drveća. Prema navodima Me-loškog položaja, potrebno ukloniti veći broj podstojnihdarević
et al., (2003) ukupna površina bukovih šuma devitaliziranih, a često i predominantnih-nekvalitetnih
u središnjoj Srbiji i Vojvodini iznosi 372.599,51 ha. Na stabala. Pri takvom postupku doznaka stabala i uzgojne
osnovi orijentacijske strukture bukovih šuma po starospotrebe
se realiziraju s jačim zahvatom u odnosu na zati,
sastojine u kojima je neophodno izvođenje mjera njehvat
prorede u istovjetnoj razvojnoj fazi njegovanih sasge
obuhvaćaju 49 % od ukupne površine. Na velikoj tojina. Za realizaciju uzgojnih potreba i postizanje stapovršini
ovih šuma izostale su pravovremene i adekvatbilnosti
sastojina teže je osigurati jedinstvene kriterije u
ne mjere njege, a zakašnjela proreda najčešće je prva nenjegovanim sastojinama i najčešće se “od situacije do
uzgojna intervencija. Uslijed pretežito spontanog razsituacije”
pri doznaci stabala definiraju prioriteti.
voja često je u srednjedobnim sastojinama zastupljen Opredjeljenje da se prvom proredom u srednjedobveći
broj stabala sa značajno umanjenim funkcionalnim nim bukovim sastojinama uklanjaju pretežito potištena
karakteristikama (Pa n ić , 1966, B u n uše va c , J o v a -stabla uvjetuje značajno smanjenje broja stabala i saston
o v i ć , 1972, Stojanović et al., 1990, B o b i na c 2003, jine s “prikrivenom jednodobnom strukturom” dobivaju
K r s ti ć, 2004, Kr s tić , S t a j ić , 2003, K rst i ć et al., fizionomiju “jednodobne strukture” (Kr s ti ć, 2004).
2002, Vu č k o v ić , St aj i ć 2003a i dr.). U takvim sa-Prema podacima Bobinca (2003) u sastojini staroj
oko 70 godina, na neprorjeđivanoj pokusnoj površini,


Doc. dr. sc. Martin Bobinac, Šumarski fakultet Univerziteta u


poslije izvođenja prve niske, pretežito sanitarne prore-


Beogradu, 11030 Beograd, Kneza Višeslava 1




ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 14     <-- 14 -->        PDF

M. Bobinac: UČINAK PRORJEDA NA PRIRAST STABALA RAZLIČITIH BIOLOŠKIH POLOŽAJA . Šumarski list br. 5–6, CXXX (2006), 183-191
de, preostao je približno istovjetan broj stabala u dominantnoj
etaži i tri puta manji broj stabala u podstojnoj
etaži, u odnosu na pokusnu plohu na kojoj su sprovedene
tri selektivne prorede. To ukazuje da se niskim proredama
u mladim i srednjedobnim sastojinama bukve, sa
strukturom karakterističnom za jednodobne ili približno
jednodobne sastojine, formiraju jednoetažne sastojine.


U razdoblju intenzivnog rasta stabala u visinu odvija
se biološko diferenciranje stabala, kao posljedice umanjenja
funkcionalnih sposobnosti stabala iz viših bioloških
položaja. Ako se u konkurentskom odnosu iz dominantne
etaže preslojavaju kvalitetnija stabla u odnosu
na manje kvalitetna, to se s uzgojno-proizvodnog stanovišta
definira i kao gubitak potencijalnih stabala za ostvarivanje
proizvodnih ciljeva gospodarenja. Kada se u
srednjedobnim nenjegovanim sastojinama izvodi prva
proreda na bazi zatečenog stanja, kao posljedice biološkog
diferenciranja stabala, ili se prva proreda projektira
na bazi elemenata modela optimalnog stanja (Vučk
o v ić , St aj i ć , 2003a), realnu bazu stabala za optimalnu
i stabilnu produkciju mogu predstavljati samo
pojedine kategorije preostalih stabala dominantnog biološkog
položaja, koje u ukupnoj strukturi sastojina
najčešće čini manji broj stabala. U tom kontekstu potištena
stabla, s uzgojno-proizvodnog stajališta, imaju


sekundarnu ulogu i najčešće su predmet sanitarno-uzgojnih
intervencija. U mladim gusto formiranim i srednjedobnim
nenjegovanim sastojinama bukve, najčešće
je zastupljen veliki broj podstojnih-devitaliziranih sta


bala u ukupnoj strukturi. Za racionalizaciju mjera njege
i za isticanje prioriteta u realizaciji uzgojnih potreba u
različitim fazama razvoja uzgojno zapuštenih sastojina,
važno je poznavati udio i prirasni potencijal stabala pojedinih
bioloških položaja, a primarno stabala dominantnog
biološkog položaja. Također, imajući u vidu
adaptivne mogućnosti bukve da u određenoj mjeri može
vegetirati u podstojnoj etaži, od vrste prorede u mladim
sastojinama može se očekivati da opredjeljuje daljnju
ulogu podstojnih stabala u sastojinskoj strukturi.


Cilj obavljenih istraživanja je da se na pokusnim plohama,
koje su pod utjecajem različitih uzgojnih tretmana,
ukaže na udio i prirast stabala različitih bioloških
položaja u srednjedobnoj sastojini bukve. Time će se
upotpuniti dosadašnja saznanja o učincima različitih
gospodarskih tretmana na prirast stabala i sastojina bukve
u mlađim razvojnim fazama, u našim uvjetima
(Ra t kni ć, 1985., 1986, S t o j a n o v ić et al., 1985.,
Stamenković, Vučković 1990, Stojanović,
2003., Vučković M., Stajić B. 2003b, Krstić,
2004., Bo b i n a c, 2004.).


2. OBJEKT ISTRAŽIVANJA I METODA RADA
Subjekt of research and working methods
Istraživanja su obavljena u srednjedobnoj sastojini
bukve na području Južnog Kučaja (ŠU “Boljevac”, GJ
“Bogovina I”, odjel 8) u okviru tri pokusne plohe koje
se nalaze u istovjetnim stanišnim uvjetima. Pokusne
plohe su osnovane 1985. godine (Serija I, pokusne plohe
br. 1, 2 i 3, M il i n , S toj ano v i ć , et al., 1986). Sastojina
se nalazi na 900–920 m nadmorske visine, na zaravni
do 8o eksponiranoj zapadu-jugozapadu i predstavlja
planinsku šumu bukve (Fagetum montanum nudum
Jov. 53. = Dentario-Fagetum montanum) na dubokom
kiselom smeđem tlu na kristalastim škriljcima. Pri izdvajanju
pokusnih ploha 1985. god. sastojina je bila stara
30–35 godina.


Za potrebe ovog rada korišteni su podaci premjera
promjera stabala, debljine preko 5 cm na prsnoj visini,
podaci procjene njihovog biološkog položaja na kraju
1994. i 2002. godine i podaci djelimičnog premjera
visina na kraju 1994. i 2002. godine. Za obračun volumena
stabala korištene su jedinstvene visinske krivulje
za sve tri pokusne plohe i volumne tablice za visoke
šume bukve u Srbiji. Biološki položaj stabala procjenjen
je na osnovu trostupanjske klasifikacije: dominantna
stabla (BP-1, Kraft: 1 i 2), kodominantna stabla
(BP-2, Kraft: 3 i 4a) i podstojna stabla (BP-3, Kraft: 4b
i 5). Kraftova klasifikacija stabala data je prema Bunuševcu
(1951).


Na pokusnim plohama primjenjen je različit uzgojni
tretman. Na PP-1 krajem 1985. godine obavljena je visoka
selektivna proreda umjerene jačine (posječeno je
16,3 % od ukupnog broja stabala, 22,5 % temeljnice i
24,6 % volumena), a ukupan prorjedni prinos do 2002.
god. iznosio je 42,9 m3·ha-1. Na PP-2 izvedene su dvije
prorede, krajem 1985. godine obavljena je visoka selektivna
proreda jakog zahvata (posječeno je 23,7 % od
ukupnog broja stabala, 26,9 % temeljnice i 28,9 % volumena),
i krajem 1994. godine obavljena je visoka selektivna
proreda umjerene jačine (posječeno je 11,0 % od
ukupnog broja stabala, 17,2 % temeljnice i 17,8 % volumena).
Ukupni prorjedni prinos do 2002. god. na PP-2
iznosio je 97,94 m3·ha-1. Na PP-3 (kontrolna pokusna
ploha) nisu vršene prorede do 2002. godine, a uslijed
mortaliteta broj stabala u 2002. godini manji je za 6,5 %
u odnosu na stanje 1985. godine. Podaci prethodnih


ci p
premjera, karakteristike i učinci proreda n
nna
aa pokusnim
plohama prikazani su u radovima Milin, Stojanov
i ć , et al., 1986, S toj an o v i ć et al., 1994, Bobi n
ac , 2004.).


Za potrebe ovog rada na pokusnim su plohama prikazani
učešće i prirast stabala različitih bioloških položaja
u razdoblju 1995–2002. godine. Za usporedbu
korišteni su sljedeći elementi rasta: prosječno godišnje
povećanje promjera (id) i visina (ih), prosječno godišnje




ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 15     <-- 15 -->        PDF

M. Bobinac: UČINAK PRORJEDA NA PRIRAST STABALA RAZLIČITIH BIOLOŠKIH POLOŽAJA . Šumarski list br. 5–6, CXXX (2006), 183-191
povećanje temeljnice (ig) i volumena (iv), postotak na kraju i na početku promatranog razdoblja za istovjevolumnog
prirasta (Piv %). Prosječno povećanje navetan
broj stabala u pojedinom biološkom položaju i za
denih elemenata rasta određeno je kao razlika veličina sastojinu u cjelini.


3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA – Results of research
Elementi rasta i učešće stabala različitih bioloških sio je 23,5 % na kontrolnoj plohi i 27,0–36,1 % na propoložaja
na pokusnim plohama pri izmjeri 1994.i 2002. rjeđivanim plohama. U 2002. godini, uz isti broj stabala
godine prikazani su u tablici 1. U ukupnoj strukturi staBP-
3 na prorjeđivanim plohama kao i u 1994. godini ili
bala u 1994. i 2002. godini broj stabla BP-1 iznosio je na neznatno povećan na kontrolnoj plohi relativno sudjeloprorjeđivanim
pokusnim plohama, na PP-1 725 po ha vanje temeljnice stabala BP-3 u ukupnoj temeljnici je
(24,6 %), a na PP-2 650 po ha (23,9 %). Na kontrolnoj manje u odnosu na stanje u 1994. godini. To ukazuje na
pokusnoj plohi broj stabla BP-1 iznosio je 1000 po ha smanjivanje njihove prirasne sposobnosti na pokusnim
(27,8 %). Na prorjeđivanim pokusnim plohama broj staplohama.
U oštroj borbi za životni prostor, u istraživabala
BP-2 iznosio je, na PP-1 375 po ha (12,7 %), a na noj sastojini preko 60 % stabala BP-3 je sa značajno
PP-2 125 po ha (4,6 %). Na kontrolnom polju u razdobumanjenim
prirastom i postaju predmet sanitarnih interlju
1995–2002. godine evidentirano je preslojavanje stavencija.
Izvođenjem niskih proreda stabla BP-3, u odrebala
iz BP-2 u BP-3 i u 2002. godini u BP-2 preostalo je đenom razdoblju, mogu opredjeljivati iznos prorednog
375 stabala po ha (10,4 %). Na pokusnim plohama u etata u sastojinama, a pravovremenom primjenom viso2002.
godini ustanovljen je velik udio stabala BP-3 u kih proreda određeni broj stabala BP-3 primarno može
ukupnom broju stabala, na PP-1 1850 po ha (62,7 %), na preuzimati ekološku ulogu “stabilizatora” u sastojinaPP-
2 1950 po ha (71,6 %), a na kontrolnoj površini ma. Mali broj stabala BP-2 u zatečenoj razvojnoj fazi
2100 stabala po ha (58,3 %). sastojine (125–375 po ha) i njihov mali udio u ukupnom


volumenu (4,7 %–12,1 %), posebice na učestalije pro-


Za razliku od malog relativnog udjela stabala BP-1 u


rjeđivanoj pokusnoj plohi (PP-2), ukazuje na umanjeno


ukupnom broju stabala na pokusnim plohama, njihov


značenje kao predmeta prorjeđivanja, u odnosu na veću


udio u temeljnici i volumenu sastojine pokazuje drukčiji


zastupljenost stabala BP-1 i BP-3 u ukupnoj strukturi


odnos. Na pokusnim plohama relativan udio temeljnice


sastojine. Na osnovu stupnja vitkosti (h/d ) srednjih sta


stabala BP-1 u ukupnoj temeljnici sastojine iznosio je


bala u pojedinim biološkim položajima može se zaklju


na kraju 1994. godine oko 60 %, a na kraju 2002. god.


čiti da stabla BP-2 i BP-3 karakterizira izrazita nestabil


65–70 %. Relativan udio temeljnice stabala BP-3 u


nost jer je stupanj vitkosti veći od 100 (tablica 1).


ukupnoj temeljnici sastojine na kraju 1994. godine izno-


Tablica 1. Elementi rastenja stabala različitih bioloških položaja u 1994. i 2002. godini na pokusnim


plohama i njihov
relativan udio u strukturi sastojine
Table 1 Elements of tree growth in different biological positions in 1994 and 2002 in sample plots


and their relative
proportion in the stand structure


Pokusna ploha – Sample plot


Stanje


B
P Condition
N
ha-1 G
m ·ha
PP-1
V
m ·ha
dg
cm m h/d N
ha-1 G
m ·ha
PP-2
V
m ·ha
dg
cm m h/d N
ha-1 G
m ·ha
PP-3
V
m ·ha
dg
cm m h/d
1994 725 20.24 161.27 18.8 17.2 91 650 16.14 126.59 17.8 17.0 96 1000 23.42 184.28 17.3 16.9 98
I %
2002
24.6
725
59.1
29.29
65.7
269.50 22.7 19.5 86
23.9
650
59.0
25.75
66.7
241.04 22.5 19.4 86
27.8
1000
62.2
31.34
69.3
272.44 20.0 18.9 95
% 24.6 64.5 71.5 23.9 67.2 75.6 27.8 68.1 73,8
1994 375 4.76 32.76 12.7 15.3 120 125 1.32 8.70 11.6 14.8 128 500 5.39 35.75 11.7 14.9 127
II %
2002
12.7
375
13.9
5.89
13.4
45.60 14.1 17.0 120
4.6
125
4.8
1.94
4.6
14.94 14.0 17.0 121
13.9
375
14.3
5.26
13.4
42.79 13.4 16.7 125
% 12.7 13.0 12.1 4.6 5.1 4.7 10.4 11.4 11.6
1994 1850 9.25 51.28 8.0 12.5 156 1950 9.88 54.41 8.0 12.5 156 2100 8.85 46.07 7.2 11.7 163
III %
2002
62.7
1850
27.0
10.22
20.9
61.81 8.4 13.4 160
71.6
1950
36.1
10.61
28.7
62.96 8.3 13.3 160
58.3
2225
23.5
9.41
17.3
53.50 7.4 12.4 168
% 62.7 22.5 16.4 71.6 27.7 19.7 61.8 20.5 14.5
1994 2950 34.30 245.30 12.2 15.1 124 2725 27.30 189.70 11.3 14.7 130 3600 37.66 266.10 11.5 14.8 129
E %
2002
100
2950
100
45.40
100
377.00 14.0 17.0 121
100
2725
100
38.30
100
318.95 13.4 16.7 125
100
3600
100
46.01
100
368.72 12.8 16.4 128
% 100 100 100 100 100 100 100 100 100




ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 16     <-- 16 -->        PDF

M. Bobinac: UČINAK PRORJEDA NA PRIRAST STABALA RAZLIČITIH BIOLOŠKIH POLOŽAJA . Šumarski list br. 5–6, CXXX (2006), 183-191
Prosječno povećanje elemenata rasta srednjih stabala volumenu sastojine. Na PP-2 veće je prosječno poverazličitih
bioloških položaja u razdoblju od 1995–2002. ćanje promjera, temeljnice i volumena kod stabala BP-1
godine na pokusnim plohama i koeficijent povećanja u i BP-2, u odnosu na stabla istih bioloških položaja na
odnosu na sastojinski prosjek i stabla BP-3. prikazani su PP-1 i PP-3. U promatranom razdoblju stabla BP-1 na
u tablici 2. U promatranom razdoblju stabla BP-1 imaju prorjeđivanim pokusnim plohama (650–725 stabala po
veći relativan udio u prirastu temeljnice i volumena (taha),
prosječno godišnje prirašćuju 13,53–14,31 m3/ha, a
blica 2) od udjela u temeljnici i volumenu sastojine (tana
kontrolnoj plohi stabla (1000 po ha) prosječno goblica
1). Kod stabala BP-2 relativan udio u prirastu tedišnje
prirašćuje 11,03 m3/ha. U ukupnom volumnom
meljnice i volumenu je skoro podjednak s njihovim udprirastu
stabla BP-1 sudjeluju sa 82 %–88 % na prorjejelom
u temeljnici i volumenu sastojine, a kod stabala đivanim plohama, i 86 % na kontrolnoj površini.
BP-3 je značajno manje od udjela u samoj temeljnici i


Tablica 2. Prosječno godišnje povećanje elemenata rasta stabala različitih bioloških položaja u razdoblju 1995–2002. god. na


pokusni
pokusnipokusnim
mm ploham
plohamplohama
aa i
ii koeficijen
koeficijenkoeficijent
tt povećanj
povećanjpovećanja
aa u
uu odnos
odnosodnosu
uu n
nna
aa sastojinsk
sastojinsksastojinski
ii prosje
prosjeprosjek
kk i
ii stabl
stablstabla
aa BP-
BP-BP-3
33
Table 2 Average annual increase in the elements of tree growt in different biological positions iin
nn the period 1995–2002 in


sample plots and increase coefficient in relation to stand average and trees BP-3


Ukupno – Total


Parametar Kategorija PP-1 PP-2 PP-3
Parameter Category Veličina Koeficijent Veličina Koeficijent Veličina Koeficijent
Size Coefficient Size Coefficient Size Coefficient
BP-1 0,49 (2,13) (9,80) 0,59 (2,27) (14,7) 0,34 (2,13) (17,0)
hcm-god´ BP-2
BP-3
0,18
0,05
(0,78)
(0,22)
(3,60)
(1,00)
0,30
0,04
(1,15)
(0,15)
(7,50)
(1,00)
0,15
0,02
(0,94)
(0,13)
(7,50)
(1,00)
Sastojina 0,23 (1,00) 0,26 (1,00) 0,16 (1,00)
BP-1 0,29 (1,21) (2,63) 0,30 (1,20) (3,00) 0,25 (1,25) (3,57)
km-god´ BP-2
BP-3
0,21
0,11
(0,88)
(0,46)
(1,90)
(1,00)
0,28
0,10
(1,12)
(0,40)
(2,80)
(1,00)
0,19
0,07
(0,95)
(0,35)
(2,71)
(1,00)
Sastojina 0,24 (1,00) 0,25 (1,00) 0,20 (1,00)
BP-1 1,13 (0,81) (9,41) 1,20 (0,88) (13,33) 0,99 (0,86) (16,50)
lam´-hd´-god´ BP-2
BP-3
0,14
0,12
(0,10)
(0,09)
(1,17)
(1,00)
0,08
0,09
(0,06)
(0,07)
(0,89)
(1,00)
0,10
0,06
(0,09)
(0,05)
(1,66)
(1,00)
Sastojina 1,39 (1,00) 1.37 (1,00) 1,15 (1,00)
BP-1 0,00156 (3,32) (26,00) 0,00185 (3,70) (37,00) 0,00099 (3,09) (33,00)
iČm´-stablo´BP-
2 0,00038 (0,80) (6,33) 0,00064 (1,28) (12,80) 0,00026 (0,81) (8,67)
god´ BP-3 0,00006 (0,13) (1,00) 0,00005 (0,10) (1,00) 0,00003 (0,09) (1,00)
Sastojina 0,00047 (1,00) 0,00050 (1,00) 0,00032 (1,00)
BP-1 13,53 (0,82) (10,28) 14,31 (0,88) (13,38) 11,03 (0,86) (16,71)
I,m´-hd´-god´ BP-2
BP-3
1,60
1,32
(0,10)
(0,08)
(1,22)
(1,00)
0,78
1,07
(0,05)
(0,07)
(0,73)
(1,00)
1.14
0,66
(0,09)
(0,05)
(1,73)
(1,00)
Sastojina 16,45 (1,00) 16,16 (1,00) 12,83 (1,00)
BP-1 0,01867 (3,35) (26,30) 0,02201 (3,71) (40,01) 0,01103 (3,10) (38,03)
i, m´ stablo-´BP-
2 0,00427 (0,77) (6,03) 0,00624 (1,05) (11,34) 0,00304 (0,85) (10,48)
god´ BP-3 0,00071 (0,13) (1,00) 0,00055 (0,09) (1,00) 0,00029 (0,08) (1,00)
Sastojina 0,00558 (1,00) 0,00593 (1,00) 0,00356 (1,00)
BP-1 5,02 5,94 4,04
Piv %
BP-2
BP-3
3,52
2,13
5,23
1,70
2,66
1,23
Sastojina 4,37 5,07 3,48


Legenda – Key:
ij cm-god´ = prosječno godišnje povećanje promjera -average annual in crease in diameter
ifj m-god´ = prosječno godišnje povećanje visina -average annual in crease in height
IQ in-hd´-god´ = prosječno godišnje povećanje temeljnice -average annual in crease in basal area
i„ in-stablo´´-god´ = prosječno godišnje povećanje temeljnice po stablu -average annual in crease inbasal area per tree


hd´-god´ = prosječno godišnje povećanje volumena -average annual in crease in volume
stablo-1·god-1 = prosječno godišnje povećanje temeljnice po stablu – average annual in crease in basal area per tree
Piv % = postotak volumnog prirasta – percentage of volume increment




ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 17     <-- 17 -->        PDF

M. Bobinac: UČINAK PRORJEDA NA PRIRAST STABALA RAZLIČITIH BIOLOŠKIH POLOŽAJA . Šumarski list br. 5–6, CXXX (2006), 183-191
Na pokusnim plohama srednja stabla BP-1 u odnosu
na sastojinski prosjek imaju veće prosječno godišnje
povećanje promjera (2,13–2,27 puta), temeljnice
(3,09–3,70 puta) i volumena (3,10–3,71 puta). Veće
prosječno povećanje navedenih elemenata rasta je na
prorjeđivanim plohama u odnosu na kontrolnu. Pri zatečenim
odnosima prirodnog diferenciranja stabala na
kontrolnoj plohi, a na prorjeđivanim plohama i uslijed
proreda, u promatranom razdoblju koeficijent povećanja
elemenata rasta kod stabala BP-1 u odnosu na
stabla BP-3 veći je: kod promjera 9,80–17,00 puta, kod
visine 2,56–3,57 puta, kod temeljnice 26,00-37,00 puta,
a kod volumena 26,30–40,15 puta. Najveći raspon u
prosječnom godišnjem povećanju navedenih elemenata
rasta između stabala BP-1 i BP-3 konstatiran je na
kontrolnoj površini (PP-3).


Postotak volumnog prirasta kod stabala BP-1 veći
je u odnosu na postotak volumnog prirasta stabala BP2,
a posebice BP-3 na svim pokusnim plohama. Na
prorjeđivanim pokusnim plohama veći je postotak prirasta
volumena stabala svih bioloških položaja u odnosu
na kontrolnu površinu. Postotak volumnog prirasta


, i j odkod stabala BP-1 i BP-2, već
većveći je
ee n
nna
aa PP-
PP-PP-2
22 u
uu odnosu na
PP-1 i PP-3, što se možesese dovodt
dovodtdovodti u vez
vezvezui u u sasa učestalijim
prorjeđivanjem.


U promatranom razdoblju stabla BP-1 na PP-2, s
većim srednjim promjerom u 1994. god. za oko 3 %,
u odnosu na srednji promjer iste kategorije stabala na
PP-3, imaju veće prosječno povećanje promjera za
73 %, temeljnice za 87 %, a volumena za 99 %. Stabla
BP-1 na PP-2, sa manjim srednjim promjerom u 1994.
god. za oko 5 %, u odnosu na srednji promjer iste kategorije
stabala na PP-1, imaju veće prosječno godišnje
povećanje promjera za 20 %, temeljnice 19 %, a volu


mena za 18 %. Stabla BP-2 na PP-2, sa oko 9 % manjim
srednjim promjerom u odnosu na istu kategoriju
stabala na PP-1 u 1994. god., imaju veće prosječno povećanje
promjera za 67 %, temeljnice za 68 %, a volumena
za 46 %.


Stabla BP-2 na intenzivnije prorjeđivanoj površini,
u odnosu na ekstenzivnije prorjeđivanu površinu, imaju
veće prosječno povećanje promjera, temeljnice i volumena.
Prosječno veće povećanje promjera, temeljnice
i volumena konstatirano je i kod stabala BP-3 na
prorjeđivanim pokusnim plohama, u odnosu na kontrolnu
površinu, a veće povećanje je konstatirano na intenzivnije
prorjeđivanoj površini, u odnosu na ekstenzivnije
prorjeđivanu površinu.


Na osnovu navedenih odnosa jasnije se razdvajaju
utjecaji različitih uzgojnih tretmana, odnosno jasnije se
ističe reagibilnost bukve uslijed intenzivnijeg prorjeđivanja
u odnosu na spontani razvoj, ili pak ekstenzivnije
prorjeđivanje.


Kada se u odnos stave veličine analiziranih elemenata
rasta u 2002. godini s elementima rasta u 1994.
godini vide se povoljniji učinci na prirast na sastojinskoj
razini i kod stabala različitih bioloških položaja na
prorjeđivanim pokusnim plohama, u odnosu na kontrolnu
plohu (tablica 3). U razdoblju 1995–2002. godine
najviše je povećana ukupna temeljnica (140 %) i volumen
(168 %) na PP-2. Manje je povećana temeljnica
(132 %) i volumen (154 %) na PP-1, a najmanje je povećana
temeljnica (122 %) i volumen (139 %) na kontrolnoj
površini. Relativno povećanje temeljnice i volumena
kod stabala BP-1 i BP-2 veće je na intenzivnije
prorjeđivanoj pokusnoj plohi (PP-2), u odnosu na ekstenzivnije
prorjeđivanu (PP-1) i kontrolnu plohu (PP-3).


Tablica 3. Elementi rasta bioloških kategorija stabala u 2002. god. u odnosu na stanje u 1994. godini
na pokusnim plohama (%)
Table 3 Elements of growth in biological categories of trees in 2002 in relation to the condition in sample plots in 1994


Biološka
kategorija (BP)
Biological N G V
category
I 100 145 167
ČČ 100 124 139
III 100 110 120
Ukupno – Total 100 132 154


dg hg N G V dg


121 113 100 160 190 126
111 111 100 147 172 121
105 107 100 107 116 104
115 113 100 140 168 119


4. RASPRAVA – Discussion
PP-3 (kontrolna – control)
hg N G V dg hg
114 100 134 148 116 112
115 100 120 122 110 110
106 100 105 110 103 105
113 100 122 139 111 111


U istraživanoj sastojini bukve, pri spontanom razvoju
(PP-3) ili poslije izvođenja jednog (PP-1) i dva
(PP-2) proreda, do starosti 50-55 godina zastupljen je
velik broj stabala po ha (2725–3600), u okviru kojega
je preko 60 % stabala sa značajno umanjenim prirasnim
mogućnostima (BP-3). Na prorjeđivanim pokusnim


plohama to je poslijedica s jedne strane izostanka mjera
adekvatnih i pravovremenih mjera njege, a s druge
strane opredjeljenja da se pri zatečenim odnosima prirodnog
diferenciranja stabala mjere njege prioritetno
usmjere na stabla dominantnog biološkog položaja za
kvalitetnu produkciju.




ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 18     <-- 18 -->        PDF

M. Bobinac: UČINAK PRORJEDA NA PRIRAST STABALA RAZLIČITIH BIOLOŠKIH POLOŽAJA . Šumarski list br. 5–6, CXXX (2006), 183-191
Slika 1. Biološko diferenciranje stabala u srednjedobnoj sastojini
bukve pri spontanom razvoju (Južni Kučaj 2003)


Figure 1 Biological differentation of trees in a middle-aged beech
stand developing spontaneously
(Foto: M. Bobinac)


Slika 2. Konkurentski odnos između kvalitetnih stabala bukve
dominatnog biološkog položaja u srednjedobnoj sastojini
pri spontanom razvoju (Južni Kučaj 2003)


Figure 2 Competition among good quality beech trees in the dominant
biological position in a middle-aged stand developing
spontaneously
(Foto: M. Bobinac)


Slika 3. Konkurentski odnos između stabala bukve dominatnog


biološkog položaja, a različite kvalitete, pri spontanom


razvoju (Južni Kučaj 2003)
Figure 3 Competition among beechs in the dominant biological


position but different quality at spontaneous growth


(Foto: M. Bobinac)


Pri zatečenim odnosima prirodnog diferenciranja
stabala u istraživanoj sastojini, primjena različitih uzgojnih
tremana na pojedinim pokusnim plohama omogućila
je da se razdvoje njihovi učinci. Najpovoljniji
učinci u prirastu konstatirani su kod stabala dominantnog
biloškog položaja na pokusnoj plohi (PP-2). Za fazu
razvoja sastojina kada je proreda nužna, uzgojna intervencija
za pravilno formiranje stabala iz dominantne
etaže i kada se u okviru te kategorije stabala postižu najpovoljniji
učinci na prirast, stabla iz dominantne etaže
primarni su predmet prorede (Slika 1, 2, i 3). Međutim,
na osnovu zatečenih odnosa prirodnog diferenciranja
stabala na pokusnim plohama konstatirano je preko
60 % stabala izlučenih u podstojnu etažu (BP-3).


U nenjegovanim mlađim sastojinama, niskim proredama
u određenom razdoblju stabla BP-3 mogu
opredjeljivati iznos prorjednog etata u sastojinama, a
pravodobnom primjenom visokih proreda određeni
broj potištenih stabala može preuzimati važnu ekološku
ulogu “stabilizatora” u sastojinama (slika 4).


Niskim proredama u mladim nenjegovanim bukovim
sastojinama formiraju se jednoetažne sastojine,




ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 19     <-- 19 -->        PDF

M. Bobinac: UČINAK PRORJEDA NA PRIRAST STABALA RAZLIČITIH BIOLOŠKIH POLOŽAJA . Šumarski list br. 5–6, CXXX (2006), 183-191
Slika 4. Stanje na PP-2 poslije izvođenja visoke prorede 2003.
god. (GJ Bogovina I, odeljenje 8)
Figure 4 PP-2 after high thinning in 2003
(Foto: M. Bobinac)


koje su biološki nestabile. Iz razloga podnošenja zasjene
od strane bukve, i izvođenjem visokih proreda, u
mladim i srednjedobnim sastojinama, stvaraju se povoljniji
uvjeti za održavanje podstojne etaže i formiraju
se dvoetažne sastojine. U uzgojnom smislu potištena
stabla, od isključivog predmeta sanitarnih intervencija,
primarno preuzimaju kompleksniju biološko-eko


5. ZAKLJUČCI
Na temelju karakteristika biološkog diferenciranja
stabala u srednjedobnoj sastojini bukve, i učinaka proreda
na prirast preostalih stabala različitih bioloških
položaja u razdoblju 1995–2002. godine, mogu se donijeti
sljedeći zaključci:


Pri spontanom razvoju ili poslije izvođenja jedne ili
dvije prorede na kraju 2002. godine na pokusnim
plohama BP-1 pripadalo je 23,9–27,8 %, BP-2
4,6–12,7 %, a BP-3 61,8–71,6 % od ukupnog broja
stabala;


Na pokusnim plohama stabla prvog biološkog položaja
u prirastu temeljnice sudjeluju sa 81,0–88,0 %,
a u temeljnici sastojine sa 64,5–68,1 %. Stabla trećeg
biološkog položaja u prirastu temeljnice sulošku
ulogu u sastojini (održavaju zasjenu u podstojnoj
etaži i sprječavaju zakorovljivanje, utječu na mikroklimu
u sastojini, sprječavaju pojavu sekundarne krune,
“čiste” debla od donjih grana, i dr.).


Veće prosječno povećanje promjera, temeljnice i
volumena i veći postotak volumnog prirasta kod stabala
BP-1, kao i njihov veći udio u prirastu temeljnice i
volumena sastojine, u odnosu na druge kategorije stabala,
ukazuje da primarni predmet njege u mladim i
srednjedobnim sastojinama bukve treba da predstavljaju
kategorije stabala dominantnog biološkog položaja.
U sastojinama, u kojima su izostale pravodobne
mjere njege i u kojima je velik udio potištenih stabala,
prorede treba vršiti po načelu visoke-selektivne prorede,
a uklanjanje stabala iz podstojne etaže potrebno je
svesti samo na nužne uzgojne i sanitarne intervencije.


Na sastojinskoj razini konstatirani su povoljniji
učinci u prirastu na intenzivnije prorjeđivanoj pokusnoj
plohi u odnosu na ekstenzivnije prorjeđivanu i kontrolnu
pokusnu plohu (Bobinac, 2004). Raspon u prirastu
između stabala različitih bioloških položaja na
određenoj pokusnoj plohi ukazuje na velik raspon u prirastu
bukve. Visoki iznosi prirasta u istraživanim sastojinama
u suglasnosti su s podacima s pokusnih ploha za
njegu u mladim do srednjedobnim sastojinama bukve: u
Njemačkoj – pokusna serija visoke prorede: Dalheim
116, Wieda (Assmann, 1961), Slovačkoj (Korp
el , 1988), Hrvatskoj (M a t i ć et al., 2003), i dr.


Rezultati istraživanja ukazuju na različite učinke na
prirast preostalih stabala u zavisnosti od intenziteta prorjeđivanja.
Veće prosječno povećanje promjera, temeljnice
i volumena te veći postotak volumnog prirasta kod
stabala BP-1, kao i njihov veći udio u prirastu temeljnice
i volumena sastojine, u odnosu na druge biološke kategorije
stabala, ukazuje da primarni predmet njege u
mladim i srednjedobnim sastojinama bukve trebaju biti
stabla dominantnog biološkog položaja.


Conclusions


djeluju sa 5–9 %, a u temeljnici sastojine sa


20,5–27,7 %;


U promatranom razdoblju stabla BP-1 na pror


jeđivanim pokusnim plohama prosječno godišnje


prirašćuju 13,53–14,31 m3/ha, a na kontrolnom


11,03 m3/ha. U ukupnom volumnom prirastu stabla


BP-1 na prorjeđivanim pokusnim plohama sudjelu


ju sa 82,0 %–89,0 %, a na kontrolnom sa 86,0 %;


Malo udio stabala BP-2 u ukupnom broju stabala od


4,5 %–12,7 % (125–375 stabala po ha), sa sličnim


udjelom u ukupnoj temeljnici i volumenu, kao i u


prirastu temeljnice i volumena, ukazuje na njihovo


manje značenje prilikom prorjeđivanja sastojine u


odnosu na zastupljenije kategorije stabala;




ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 20     <-- 20 -->        PDF

M. Bobinac: UČINAK PRORJEDA NA PRIRAST STABALA RAZLIČITIH BIOLOŠKIH POLOŽAJA . Šumarski list br. 5–6, CXXX (2006), 183-191
Pri zatečenim odnosima prirodnog diferenciranja,
a na prorjeđivanim pokusnim plohama i uslijed
proreda, prosječno godišnje povećanje elemenata
rasta u razdoblju 1995–2002. god. kod stabala
BP-1 veće je u odnosu na stabla BP-3: kod promjera
9,80–17,00 puta, kod visine 2,56–3,57 puta,
kod temeljnice 26,00–37,00 puta, a kod volumena
26,30–40,15 puta;


Prema odnosu veličina elemenata rasta u 2002. i u
1995. godini najviše su povećane ukupna temeljnica
(140 %) i volumen (168 %) na PP-2, na kojoj su
provedene dvije prorede, a najmanje je povećana
temeljnica (122 %) i volumen (139 %) na kontrolnoj
površini;


Na pokusnim plohama veće je relativno povećanje
promjera, temeljnice i volumena kod stabala BP-1,
u odnosu na stabla nižeg biološkog položaja, a povećanje
je veće na intenzivnije prorjeđivanoj pokusnoj
plohi u odnosu na ekstenzivnije prorjeđivanu
kontrolnu plohu;


Prema učincima proreda, u nenjegovanim mladim i
srednjedobnim sastojinama bukve, primarni predmet
njege trebaju biti stabla dominantnog biološkog
položaja;


U nenjegovanim mladim i srednjedobnim sastojinama
bukve primjenom visoke prorede određeni broj
stabala BP-3, može preuzeti važnu biološko-ekološku
ulogu “stabilizatora” u sastojinama.


LITERATURA – References


Assmann, E., (1961): Waldertragskunde, BLV Verlagsgesellschaft,
München-Bonn-Wien.


Bunuševac, T., (1951): Gajenje šuma I. Udžbenik,
Univerzitet u Beogradu, Beograd.


Bunuševac, T., S. Jovanović, (1972): Struktura
bukove šume (Fagetum montanum serbicum
Rud.) u razdoblju mladika na planini Ceru u Srbiji,
Aktuelni problemi šumarstva, drvne industrije
i hortikulture. Šumarski fakultet Univerziteta
u Beogradu, Beograd (39–52)


B o b i n a c, M., (2003): Karakteristike biološkog diferenciranja
stabala u sastojinama bukve i njihov
značaj u procesu njege, Glasnik šumarskog fakulteta
88, Šumarski fakultet Univerziteta u
Beogradu, Beograd (27–40)


Bobinac, M., (2004): Efekti selektivne prorede na
prirast stabala i sastojina bukve na Južnom Kučaju,
Glasnik šumarskog fakulteta 90, Šumarski
fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd
(65–78)


Korpel, S., (1988): Dinamika rastu a vyvoja bukovych
porastov vo faze mladiny až ždroviny vplyvom
pestovnej techniky, Acta Facultatis Forestalis,
XXX, Zvolen. VŠLD (9–28).


Krstić, M., (2004): Predlog optimalnih uzgojno-meliorativnih
zahvata u nenjegovanim bukovim
sastojinama mešovitog porekla, Glasnik Šumarskog
fakulteta 89, Šumarski fakultet Univerziteta
u Beogradu, Beograd (155–170).


K r s t ić , M., S. S ta j i ć , (2003): Kvalitet i zdravstveno
stanje stabala kao kriterijum za doznaku pri meliorativnim
sečama u degradiranim šumama,
Zbornik radova “Perspektive razvoja šumarstva”,
Banja Luka (73–86).


K r s t ić , M., S. St a j i ć , V. Č o ke š a, B. M a t o vi ć ,
(2002): Prilog poznavanju kvaliteta izdanačkih
bukovih šuma istočne Srbije, Zbornik radova,


Tom 46–47, Institut za šumarstvo, Beograd


(53–66).


M at i ć , S., I. A n i ć , M. O r š a n i ć , (2003): Uzgojni
postupci u bukovim šumama – Njega bukovih
sastojina. In: Obična bukva u Hrvatskoj, Ed.:
Slavko Matić. Akademija šumarskih znanosti.
Zagreb (353–369).


Medarević, M., S. Banković, D. Pantić,
(2003): Stanje bukovih šuma u Srbiji, Šumarstvo
1–2, SITŠPD Srbije, Beograd (5–23).


M il i n , Ž., Lj. S t o ja n ovi ć et al., (1986): Rezultati
istraživanja najpovoljnijeg načina njege bukovih
šuma putem seča proreda preko naučno-proizvodnih
ogleda na području Šumskih sekcija Boljevac
i Bor u 1985. godini, Posebno izdanje,
Šumarski fakultet u Beogradu, Beograd (1–187).


P a n ić , Đ., (1966): Uticaj bioloških položaja stabala
na izgrađenost njihovih kruna na produktivnost
bukovih sastojina na Rudniku, Posebno izdanje
26, Institut za šumarstvo i drvnu industriju, Beograd
(1–144).


Ratknić, M., (1985): Uticaj visoke proredne seče na
tekući debljinski prirast u sastojini bukve na
Rajcu, Zbornik radova, knjiga XXIV–XXV, Institut
za šumarstvo, Beograd (85–90).


R a t k n i ć , M., (1986): Rezultati istraživanja mjere
njege putem seča prorede u srednjedobnoj sastojini
brdske bukove šume na Rajcu, Zbornik
radova, knjiga XXVI–XXVII, Institut za šumarstvo,
Beograd (101–113).


Stamenković, V., M. Vučković, (1990): Uticaj
pravovremenog izvođenja završnog seka na razvoj
mladih sastojina bukve. Pošumljavanje goleti
i unapređivanje šumarstva Srbije u razdoblju
1972–1989, Posebno izdanje, Institut za šumarstvo
i drvnu industriju, Beograd (191–202).




ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 21     <-- 21 -->        PDF

M. Bobinac: UČINAK PRORJEDA NA PRIRAST STABALA RAZLIČITIH BIOLOŠKIH POLOŽAJA ... Šumarski list br. 5–6, CXXX (2006), 183-191
Stojanović, Lj., (2003): Proredne seče u šumama Stojanović, Lj., V. Stamenković, M. Vučko


bukve (Fagetum moesiacae montanum nudum) vić, M. Krstić, M. Bobinac, (1990): Istra


na posmeđenim rendzinama na krečnjaku, Šum-živanje razvoja, produkcije i najpovoljnijih me


arstvo 3–4, SITŠPD Srbije, Beograd (19–29). toda njege mladih bukovih šuma, Publikacija
Stojanović, Lj., M. Krstić, M. Bobinac, (1985): “Unapređenje šuma i šumarstva regiona Titovo
Proredne seče kao mjere njege u brdskim buko-Užice”, knjiga II, Beograd (131–154).
vim šumama (Fagetum moesiacae montanum Vučković, M., B. Stajić, (2003a): Ocena stanja
asperulosum) na Maglešu, Šumarstvo 4–6, sastojine bukve na bazi osnovnih elemenata rasta,
SITŠPD Srbije, Beograd (43–56). Glasnik Šumarskog fakulteta 86, Šumarski fakul-
S toj ano v i ć , Lj., M. Kr s t ić , M. B o b ina c , (1994): tet Univerziteta u Beogradu, Beograd (95–102).


Proredne seče u bukovim šumama na području Vučković, M., B. Stajić, (2003b): Karakteristike


Brezovice, Posebna publikacija: “Prorede u bu-debljinskog prirasta u sastojinama bukve na po


kovim šumama”, JP “Srbija šume”, Beograd dručju Brezovice. Šumarstvo 1–2, SITŠPD Srbi


(75–85). je, Beograd (165–171).


SUMMARY: The participation and increment of trees in different biological positions
(BP) were analyzed in a middle-aged stand of beech (Fagetum montanum nudum
Jov. 53 = Dentario-Fagetum montanum) growing on deep acid brown soil on
crystalline schist in three sample plots subjected to different silvicultural treatments.


The results are based on breast diameter data and the assessment of biological
position of trees at the end of 1994 and 2002. The analysis included sample plots in
which selective thinning was performed in 1985 (PP-1), 1985 and 1994 (PP-2),
and control sample plot (PP-3).


At the end of 2002, (stand age 50-55), of the total number of trees in the sample
plots, trees in BP-1 accounted for 23.9–27.8 %, in BP-2 for 4.6-12.7 % and in BP-3
for 61.8–71.6 %. Trees in the first biological position participated in the basal area
increment with 81.0–88.0 %, and in the stand basal area with 64.5–68.1 %. Trees in
the third biological position participated in the basal area increment with 5.0-9.0
% an
anand
dd i
iin the stand basal area with 20.5–27.7 %. In the observed period, trees in
BP-thinned sample plots grew on average by 13.53–14.31 m3/ha annually and


P-1
11
i
iin
nn
in the control plot by 11.03 m3/ha. Trees in BP-1 participated in the total volume
increment in thinned plots with 82.0 %–89.0 % and in the control plot with 86.0 %.


In relation to the trees in BP-3, the average annual increase in growth elements
in BP-1 trees was as follows: breast diameter: 9.80–17.00 times, height: 2.63–3.75
times, basal area: 26.00-37.00 times, and volume: 26.30–40.01 times. Compared
with PP-1 and the control plot (PP-3), an increase in growth elements was higher
within PP-2.


The results indicate different effects on the increment of the remaining trees in dependence
on stand thinning intensity. Apart from a positive effect on the dominant
trees, to a certain extent thinning also had positive effects on other biological categories
of trees. However, this is a negligible productive effect in view of the fact that
thinning at this stage of stand development is a necessary silvicultural intervention
aimed at forming trees in the dominant storey and that thinning achieves the best effects
on the increment of this tree category. The higher average increase in breast diameter,
height, basal area, volume and the higher percentage of volume increment in
trees in the first biological position, as well as their higher participation in the basal
area increment and stand volume compared to other tree categories indicate that tending
in young and middle-aged beech stands should primarily be targeted at trees in
the dominant biological position. With timely application of high thinning, trees in
BP-3 can assume an important biological-ecological role of “stabilizer” in stands
standsstands..


K e y w o rd s : beech, middle-aged stand, biological position of trees,selective
thinning, increment




ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 22     <-- 22 -->        PDF

INSTRUMENTI I OPREMA
U ŠUMARSTVU


Visinomjeri: digitalni (Haglof), sa skalom (Blume Leiss), sa skalom (Sunto)


Spiegel Relascop i Promjerke: digitalne, P svrdla (boreri) za
Telerelascop Fob drvene I aluminijske, tvrdo rli meko drvo +
taksac, cm, mm rezervni djelovi
(boreri i igle)


Kompasi (SUNTO) GPS Garmin (12, III plus) Vrpce, niveliri, stanice,
geodetski pribor


dalekozori, snajperi
ormari za nacrte
stolovi sa svjetlom za čitanje karata
crtaći pribor
pleteri, fotokopirni aparati
KOMTEH-GEO
Majzekovi trokuti, razmjernici
10000 ZAGREB, Trg športova 11


planimetri, kurvimetri tel. 01/3650-451 ; fax. 01/3091-027
e-mail: komteh<Čg.teKhr
trasirke, prizme, daČjinomjeri, niv. letve
http://www.recro.hr/komteh