DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 18     <-- 18 -->        PDF

M. Bobinac: UČINAK PRORJEDA NA PRIRAST STABALA RAZLIČITIH BIOLOŠKIH POLOŽAJA . Šumarski list br. 5–6, CXXX (2006), 183-191
Slika 1. Biološko diferenciranje stabala u srednjedobnoj sastojini
bukve pri spontanom razvoju (Južni Kučaj 2003)


Figure 1 Biological differentation of trees in a middle-aged beech
stand developing spontaneously
(Foto: M. Bobinac)


Slika 2. Konkurentski odnos između kvalitetnih stabala bukve
dominatnog biološkog položaja u srednjedobnoj sastojini
pri spontanom razvoju (Južni Kučaj 2003)


Figure 2 Competition among good quality beech trees in the dominant
biological position in a middle-aged stand developing
spontaneously
(Foto: M. Bobinac)


Slika 3. Konkurentski odnos između stabala bukve dominatnog


biološkog položaja, a različite kvalitete, pri spontanom


razvoju (Južni Kučaj 2003)
Figure 3 Competition among beechs in the dominant biological


position but different quality at spontaneous growth


(Foto: M. Bobinac)


Pri zatečenim odnosima prirodnog diferenciranja
stabala u istraživanoj sastojini, primjena različitih uzgojnih
tremana na pojedinim pokusnim plohama omogućila
je da se razdvoje njihovi učinci. Najpovoljniji
učinci u prirastu konstatirani su kod stabala dominantnog
biloškog položaja na pokusnoj plohi (PP-2). Za fazu
razvoja sastojina kada je proreda nužna, uzgojna intervencija
za pravilno formiranje stabala iz dominantne
etaže i kada se u okviru te kategorije stabala postižu najpovoljniji
učinci na prirast, stabla iz dominantne etaže
primarni su predmet prorede (Slika 1, 2, i 3). Međutim,
na osnovu zatečenih odnosa prirodnog diferenciranja
stabala na pokusnim plohama konstatirano je preko
60 % stabala izlučenih u podstojnu etažu (BP-3).


U nenjegovanim mlađim sastojinama, niskim proredama
u određenom razdoblju stabla BP-3 mogu
opredjeljivati iznos prorjednog etata u sastojinama, a
pravodobnom primjenom visokih proreda određeni
broj potištenih stabala može preuzimati važnu ekološku
ulogu “stabilizatora” u sastojinama (slika 4).


Niskim proredama u mladim nenjegovanim bukovim
sastojinama formiraju se jednoetažne sastojine,