DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 18 <-- 18 --> PDF |
M. Bobinac: UČINAK PRORJEDA NA PRIRAST STABALA RAZLIČITIH BIOLOŠKIH POLOŽAJA . Šumarski list br. 5–6, CXXX (2006), 183-191 Slika 1. Biološko diferenciranje stabala u srednjedobnoj sastojini bukve pri spontanom razvoju (Južni Kučaj 2003) Figure 1 Biological differentation of trees in a middle-aged beech stand developing spontaneously (Foto: M. Bobinac) Slika 2. Konkurentski odnos između kvalitetnih stabala bukve dominatnog biološkog položaja u srednjedobnoj sastojini pri spontanom razvoju (Južni Kučaj 2003) Figure 2 Competition among good quality beech trees in the dominant biological position in a middle-aged stand developing spontaneously (Foto: M. Bobinac) Slika 3. Konkurentski odnos između stabala bukve dominatnog biološkog položaja, a različite kvalitete, pri spontanom razvoju (Južni Kučaj 2003) Figure 3 Competition among beechs in the dominant biological position but different quality at spontaneous growth (Foto: M. Bobinac) Pri zatečenim odnosima prirodnog diferenciranja stabala u istraživanoj sastojini, primjena različitih uzgojnih tremana na pojedinim pokusnim plohama omogućila je da se razdvoje njihovi učinci. Najpovoljniji učinci u prirastu konstatirani su kod stabala dominantnog biloškog položaja na pokusnoj plohi (PP-2). Za fazu razvoja sastojina kada je proreda nužna, uzgojna intervencija za pravilno formiranje stabala iz dominantne etaže i kada se u okviru te kategorije stabala postižu najpovoljniji učinci na prirast, stabla iz dominantne etaže primarni su predmet prorede (Slika 1, 2, i 3). Međutim, na osnovu zatečenih odnosa prirodnog diferenciranja stabala na pokusnim plohama konstatirano je preko 60 % stabala izlučenih u podstojnu etažu (BP-3). U nenjegovanim mlađim sastojinama, niskim proredama u određenom razdoblju stabla BP-3 mogu opredjeljivati iznos prorjednog etata u sastojinama, a pravodobnom primjenom visokih proreda određeni broj potištenih stabala može preuzimati važnu ekološku ulogu “stabilizatora” u sastojinama (slika 4). Niskim proredama u mladim nenjegovanim bukovim sastojinama formiraju se jednoetažne sastojine, |