DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 2     <-- 2 -->        PDF

RIJEČ GLAVNOGA UREDNIKA


ŠTO NAM DONOSI NAŠIH 160 GODINA HRVATSKOGA ŠUMARSKOGA DRUŠTVA
I 130 GODINA “ŠUMARSKOGALISTA”


Prije 10 godina obilježena je 150. godišnjica Društva i 120. godišnjica “Šumarskoga lista”.
Bio je to vrlo svečan dan s puno gostiju i kao uvijek s velikim odazivom struke, i to kako naše,
tako i one iz susjednih zemalja. Sada 10 godina kasnije, ali s gorkim iskustvom i usporedbom na
neka druga razdoblja naše povijesti koja bi najradije zaboravili.


Šuma danas u čitavom svijetu predstavlja simbol sigurnosti i zaštite krajobraza, zaštite
zdravlja i prostor doživljavanja istinske prirode. Spoznaja o sve većoj vrijednosti šume kao vegetacijskoga
oblika primijećuje se osobito u razvijenijim i civiliziranijim društvenim zajednicama.


Raščlanimo li danas naš šumski fond, i to onaj o kojemu vodi skrb šumarska struka i učinimo
li uvid u sastav šumskoga drveća u kojemu svaka vrsta dolazi u svome staništu, koje dijeli s
ostalim samoniklim drvećem, grmljem, prizemnim rašćem, svijetom gljiva, bakterija, zoocenozom
od kojih svaka vrsta i jedinka zauzima svoju nišu, dolazimo do zaključka kako smo u proteklih
200 godina kao struka i 160 godina kao udružena struka, postigli puno više nego što su u
svijetu postigli drugi.


Slušajući na radiju emisiju o drugome izdanju knjige o nacionalnim parkovima u Hrvatskoj,
autor knjige je između ostaloga izjavio kako bi se u nas zbog zaštićene prirode i u skladu s
načelima o njezinoj zaštiti, moglo proglasiti još nacionalnih parkova. To se, dakako, odnosi na
šume budući da agrar i urbano-industrijski prostor ne dolaze u obzir pa je lako zaključiti kako
smo mi kao struka uspjeli uzgojiti šumu koja predstavlja čvrsto uporište u smislu opće zaštite
prirode, što je zapravo planetarni cilj kojemu teži čitav suvremeni svijet.


Parcijalnom zaštitom prirode (NATURA 2001, ekološka mreža s koridorima, proglašavanje
parkova prirode) oponašamo one koji su svoje šume komercijalizirali uništivši njihovu prirodnost
i danas traže ostatke ostataka, kako bi se barem nešto očuvalo. Moda u svijetu uvijek ima
svoje pobornike pa tako je to i u nas. Mi smo kao struka vrlo sigurni kako su postupci svih
šumarskih disciplina, koje smo mi kao i ostali šumari u svijetu neprekidno usavršavali, jedini
pravi put za održanje prirodne šume koja daje sve opće koristi, uz sirovinsko-energetsku funkciju
i koja potvrđuje šumarsko geslo 18. IUFRO kongresa, kako će 21. stoljeće biti doba šume i
drveta, kojemu dodajemo šume šumarima! Ortodoksni zaštitari prirode teže sekundarnoj
prašumi koja vodi progalama i čistinama u fazi starenja i raspadanja, i jedino je aktivno njegovana
šuma učinkovita u smislu sirovinskih i svih općekorisnih funkcija.


U proteklom razdoblju dijelom zaštićenih šuma zagospodarili su nešumari, prema Zakonu o
cestama prenamjena šume u cestu ostaje bez naknade šumarstvu, u izgradnju kanala Dunav-Sava
ide se mimo mišljenja šumarstva, grade se hidroelektrane mastodonti koje ugrožavaju nizinske
lužnjakove šume, sredozemne šume pretvaraju se u višegodišnje maslinike i vinograde unatoč
napuštenih više stotina tisuća hektara poljodjelskih površina u Sredozemlju, a vodoprivreda
ubire od šumarstva danak iako je šuma najkorisniji vodozaštitni objekt.


Uvjeren sam kako će razum u budućnosti prevagnuti odbacujući nelogične odluke lobija koji
ugrožavaju šumske ekosustave. Svojom dragocjenom sirovinom i ekološko-biološkim kapitalom
šume u Hrvatskoj nude velike vrijednosti, koje do danas nismo iskoristili.


Prof. dr. sc. Branimir Prpić


Naklada 1820 primjeraka