DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 26 <-- 26 --> PDF |
M. Schneider-Jacoby: POPLAVNA PODRUČJA SAVE I DRAVE 109.000 ha, to je najveći sustav poplavnih nizina u dunavskom slivu (usp. DPRP 1999) i važno izvorište hranjiva za gornji i srednji savski bazen. Srednji savski bazen je jedinstveni primjer koji pokazuje kako poplavne nizine mogu reducirati vodne valove (Sl. 2.). Nova procjena okoliša zamišljena je tako da preispita izvorni projekt i da uz obranu od poplave obuhvati i očuvanje prirodnog i kulturnog nasljeđa. Hrvatska je od Svjetske banke dobila sredstva za pripremu studije procjene okoliša. Svjetska je banka ponudila Hrvatskoj vodoprivredi, u suradnji s Eu Šumarski list br. 5–6, CXXX (2006), 193-217 Slika 2. Utjecaj poplavne nizine u srednjem savskom bazenu na visoke poplave rijeke Sa ronaturom, Vodoprivrednim podu ve (Brundić i ostali, 2001). Nizvodno od Zagreba, količina vode opada jer se izli zećem (VPB Zagreb) i mnogim jeva u poplavno područje. Svjetlosivo područje je srednji savski bazen, tamnosi hrvatskim institucijama, jedinstvevo je stvarna poplavna nizina. nu priliku da stvore sustav obrane Figure 2 The effect of the floodplain in the central Sava basin on peak floods in the Sava od poplave i izrade model obrane River (Brundić et al. 2001). Downstream of Zagreb, the quantity of water decreases as it drains into the floodplain. od poplave i regionalnog razvoja koji će vrijediti i za druge zemlje (Brundić i drugi, 2001). Prvi korak u održivom razvoju središnjeg savskog bazena je očuvanje postojećih poplavnih područja kao retencija. Time će se očuvati tradicionalne privredne aktivnosti na ovom velikom inundacijskom području (npr. stočarstvo, šumarstvo) te prirodno i kulturno bogatstvo (Gugić & Ćosić- Flajsig 2004.; Schneider-Jacoby 1999b). Na nekim je mjestima moguće obnoviti poldere isušene tijekom prve faze programa obrane od poplave (1972–1990). Tijekom prve faze ovog projekta, velika i važna aluvijalna močvarna područja zaštićena od poplava nisu bila meliorirana. Kako bi se očuvao aluvijalni krajolik, predlaže se “ekološko poplavljivanje”. To znači da se danas ta područja ne mogu obnoviti ponovnim uključivanjem u sustav plavljenih područja, ali je zato moguće održati njihov aluvijalni karakter, a po potrebi se za vrijeme opasnih visokih poplava može upustiti voda (vidi dolje). OPASNOSTI ZA RIJEKE DRAVU I SAVU Threats to the Drava and Sava Rivers Plovidba – Planovi za izgradnju kanala Dunav-Sava-Jadran (Sl. 3., M a ruši ć 1993) ugrožavaju prirodna riječna korita Save i aluvijalna vlažna područja vezana uz rijeku (Schneider-Jacoby 2001b; Schneider-Jacoby i drugi, 2001, 2003; WWF 2002.). Brana blizu Šamca pretvorila bi 200 km rijeke Save u rezervoar. Sljedeća brana, čija je izgradnja planirana u unutrašnjosti Parka prirode Lonjsko polje (blizu Jasenovca i ispod ušća Une), uništila bi još uvijek dinamični vodni režim Mokrog polja i šume Zelenik (Sl. 4: usp. P et r ič e v i ć i drugi, 2004). Svi su ovi planovi dio Programa za prostorno planiranje u RH (Republika Hrvatska 1999) i provodilo ih je Ministarstvo prometa u 2001. g. (Bednjicki & Grubišić (2001). Nizvodno od ispusta kanala Dunav- Sava, planira se izgradnja brane unutar Ramsarskog sta g staništa Obedska bara (Srbija/Vojvodina). Također se u Navigation ovom programu plovidbe i proizvodnje energije planira ju i četiri brane na rijeci Dravi (M a r u š i ć 1993). Kanal Dunav-Sava-Jadran ponajprije predstavlja skraćeni put koji Hrvatska planira od Dunava do Save. “Osnovna zamisao je da se pomoću ovoga kanala pove že srednja Europa s Jadranskim morem i da njegov ka pacitet i konkurentne cijene privuku robu s ostalih pro metnih pravaca i načina transporta. Potencijalni promet u kanalu procjenjuje se na 7 milijuna tona godišnje, što će se prema predviđanjima postići 30 godina nakon puštanja kanala u promet” (Republika Hrvatska 2003, str. 7). To znači da će tijekom 30 godina ovu ogromnu konstrukciju koja košta barem 200 milijuna Eura koris titi možda 11 brodova – temeljenih na lakšoj klasi Euro pe II, tonaže od 1850 tona (WF 2002). Kanal je dug sa mo 61,5 km i treba biti dovršen do 2020. godine. |