DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 28 <-- 28 --> PDF |
M. Schneider-Jacoby: POPLAVNA PODRUČJA SAVE I DRAVE Šumarski list br. 5–6, CXXX (2006), 193-217 “Barem 50 % prometa trebao bi se odnositi na međunarodni tranzit u koridoru Dunavska regija – Jadransko more, što bi značajno povećalo promet luke Rijeka i djelomično luke Ploče (Republika Hrvatska 2003, str. 7). Roba se mora prevoziti željeznicom ili cestom do Jadrana, iako formulacija nastoji stvoriti dojam da je moguće izgraditi kanal kroz Dinarsko gorje. Ako se 50 % robe ionako mora prevesti nekim drugim transportnim sustavom, bilo od rijeke Save na kraju kanala Dunav- Sava prema luci Ploče ili blizu Zagreba (usp. sl. 3), onda nije jasno zašto je kanal uopće potreban. I bez kanala udaljenost željeznicom od Vukovara na Dunavu nije mnogo veća. Dnevni teret potencijalnog prometa dunavsko- savskim kanalom tijekom 30 godina može se prevesti željeznicom za jedan sat, a troškovi održavanja i izgradnje su niži (usp. H ie s s & Kor a b 1992). Budući da nema dovoljno dokaza za profitabilnost plovidbe dunavsko-savskim kanalom, navode se dodatne ekonomske koristi (Republika Hrvatska 2003): navodnjavanje poljoprivrednih površina, intenzifikacija stočarstva i promjene u strukturi poljoprivrednih kultura kako bi se pogodovalo tržište, odvodnja slivnog područja kanala, daljnje poboljšanje 173.000 ha i podzemna drenaža na 62.000 ha, eliminacija periodičkih dugotrajnih poplava u bazenu Spačva-Studva i regulacija šumske vegetacije, poboljšanje niskih vodostaja i korištenje procesnih voda. Ljeti i za vrijeme niskih vodostaja kanal Dunav-Sava trebao bi se puniti pumpama. Postoje opravdane sumnje da kvaliteta vode ne bi bila dovoljno dobra za navodnjavanje (Malus & Tusar 1998). Troškovi pumpanja također bi znatno povisili troškove plovidbe. Eliminacija dugotrajnih poplava na 100.000 ha transnacionalnog bazena Spačva-Studva, koji je stanište najvećih površina šume hrasta lužnjaka na svijetu, također će utjecati na zaštićena područja od međunarodnoe važnosti u Srbiji veličine 17.500 ha (Heath & Evans 2000) i povećati rizik od poplava duž cijelog donjeg toka Save. Kanal je planiran na pretpostavci da će rijeka Sava biti plovna i za velike brodove, ali do sada još nisu dostupne procjene okoliša niti ekonomske procjene projekta. Analiza odnosa troškova i koristi u kojoj se uspoređuju troškovi i utjecaji željezničkog i brodskog transporta od Dunava do Jadrana ovdje je od najveće važnosti. Ona bi trebala biti uključena u novi Ugovor o Savi s ciljem zaštite rijeke od vodnih stuba i nasipa. Vodno gospodarstvo – Water Management Iskopavanje sedimenata iz riječnog korita Save i Drave predstavlja gorući problem. Opskrba sedimentom iz gornjih tokova je ograničena konstrukcijom brana u gornjim dijelovima rijeka. Erozija riječnog korita dovodi do drastičnog smanjenja razine vode za vrijeme niskih vodostaja. U sektoru između Varaždina i slovenske granice, Hrvatska je kao dio dugoročnog programa kanaliziranja rijeke počela iskopavati sedam milijuna kubnih metara iz bivšeg korita rijeke Drave (vidi dolje). Planira se da nova granica sa Slovenijom prođe sredinom novoiskopanog riječnog koridora, što će uništiti najočuvanije aluvijalno vlažno područje u Sloveniji. Nedostatak sedimenata također dovodi do erozije u nizvodnom dijelu, na primjer kod Dubrave, zadnje brane na Dravi, a prošle je godine izgrađeno nekoliko nasipa koji još više utječu na dinamiku riječnog korita (sl. 5). Mohl & Schwarz (1998a) opisuju učinke na Dravi nizvodno Slika 5. Promjene u geomorfologiji dravskog korita ispod ušća s Murom tijekom zadnjih 100 godina (Elektroprojekt 1997). Potrebne je poduzeti hitne mjere za zaustavljanje ovog procesa, umjesto da tvrtka Hrvatske vode, kao što se pokazalo u zadnje vrijeme, izvodi dodatne regulacijske radove. Potrebno je zatvoriti postrane kanala i obustaviti iskopavanje šljunka (usp. sl. 6). Figure 5 Changes in the geomorphology of the Drava riverbed below the mouth of Mura during the last 100 years (Elektroprojekt 1997 ). Urgent measures to reverse this process are needed, instead of more regulation works by Croatian Waters as seen recently, including the closing of side channels and gravel excavation (compare fig. 6). |