DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 31 <-- 31 --> PDF |
M. Schneider-Jacoby: POPLAVNA PODRUČJA SAVE I DRAVE Šumarski list br. 5–6, CXXX (2006), 193-217 vedeno istraživanje o učinku na insekte, kao što je riječno vretence (S c h n e i d e r- J a co b y 1996a, b). Daljnja izgradnja hidroelektrana na rijeci Dravi uništila bi riječni koridor od Dunava do Mure (Schnei d e r- J a co b y 1996a) koji obuhvaća jedno od najvažnijih staništa kečige (Acipenser ruthenus, usp. R e i - N ar t z i drugi, 2003). M o h l & Schwarz (1997) opisuju učinak planirane hidroelektrane Novo Virje, smještene na 226.–185,5. km rijeke duge 380 km. Aluvijalno vlažno područje koje se prostire na području od preko 2.700 ha bilo bi nepovratno poplavljeno, a s njime i jedinstveno ritsko stanište koje se još uvijek sastoji od šuma mekih listača (1.070 ha), rijeke i njezinih ru Slika 9. Dnevne oscilacije Drave u Botovu u ljetu 2004. godine zbog proizvodnje elek kavaca (517 ha), travnatih površina trične energije u hidroelektrani Dubrava, Hrvatska (izvorni podaci iz Hrvatskih koje obiluju orhidejama (548 ha), voda, objavljeni na www.voda.hr). malim poljima (242 ha) i otocima i Figure 9 Daily oscillations of the Drava at Botovo in summer 2004 due to the production šljunčanim obalama (78,5 ha). Za of electricity by the Dubrava hydroelectric dam, Croatia (Original data from Hrrazliku od toga, procjena utjecaja na vatske Vode, published on www.voda.hr). okoliš koju je izradio Elektroprojekt (1997) sugerira da niti jedna ugrožena ili zaštićena i životinjske vrste vezane za njega (usp. Mohl & biljna ili životinjska vrsta neće biti ugrožena, a istražuje Schwarz 1998a, b; Schneider-Jacoby 1996a). se “samo” gradilište hidrocentrale. Schwarz & Bloesch (2004) služe se međunarod “Očuvanje postojećih prirodnih staništa, koja obiluju nim eko-morfološkim standardima za opis vrijednosti velikim prirodnim vrijednostima u okolici HE Novo predloženog gradilišta i procjenjuju ga na temelju EU- Virje i njihovo praćenje i razvoj predstavlja potencijalnu WFD. Planirani odvodni kanal čak presijeca rukavac korist prilikom izgradnje sustava HE Novo Virje” (HrDrave unutar Nacionalnog parka Dunav-Drava u Mavatska nacionalna energija 1997. str. 38). Procjena oko-đarskoj, što se uopće ne spominje u službenoj procjeni liša od strane Elektroprojekta u potpunosti zanemaruje učinaka na okoliš koju je prihvatilo Ministarstvo za učinak brane na dinamički riječni ekosustav i sve biljne okoliš Republike Hrvatske godine 2002. Procjena okoliša sustava za obranu od poplava na rijeci Savi Environmental Assessment of the Sava Flood Control System Iako je poplavno područje u Hrvatskoj formalno zaštićeno Zakonom o vodama kao “vodna površina”, Programom prostornog planiranja (Republika Hrvatska 1999) predviđa se, na primjer, odvodnja na oko 50 % poplavnih područja u središnjem savskom bazenu. Procjena okoliša za Svjetsku banku (Brundić i drugi, 2001) predlaže novo rješenje (slika 4, tablica 2), koje bi čak i poboljšalo trenutno stanje aluvijalnih vlažnih staništa. Pe t r i č eć i drugi (2004) razmatraju novi pristup i pokazuju da je taj pristup u Hrvatskoj naišao na dobar prijem. “Cilj predloženih modifikacija je zadržati što je više moguće preostalih nezaštićenih područja u režimu prirodnih voda, s povremenim plavljenjima. U studiji se ističe da bi predložene promjene stvorile veliki potencijal za razvoj novih oblika turizma temeljenih na očuvanoj tradicionalnoj arhitekturi i načinu života, i prekrasnim šumskim krajolicima ispresijecanim pašnjacima i otvorenim vodenim površinama. Posebno značenje ogleda se u velikom prirodnom potencijalu vlažnih staništa za pročišćavanje voda putem zadržavanja hranjiva, i obogaćivanje podzemnih voda putem procjeđivanje poplavnih voda iz prostranih retencijskih područja” (P e tr i čeć i drugi, 2004.; str. 286). Predložene promjene značajno snižavaju troškove izgradnje, budući da se u velikom dijelu odustaje od izgradnje nasipa, kanala i distribucijskih objekata. Razina zaštite ostaje ista, a obranjeno područje nije znatno smanjeno (sl. 4; B r u n d ić i drugi, 2001). |