DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 40 <-- 40 --> PDF |
M. Schneider-Jacoby: POPLAVNA PODRUČJA SAVE I DRAVE Šumarski list br. 5–6, CXXX (2006), 193-217 bilježeno oko 15 % gnijezda (Getz 1996). Ovdje ptice Cambina (šuma Repaš), koja graniči s mađarskim Nažive na velikim područjima plutajuće vegetacije (npr. cionalnim parkom Dunav-Drava. Ovi raštrkani parovi Nymphoides peltata), a kako bi izbjegle poplave, čak vrlo se teško pronalaze u malim močvarama duž glavse razmnožavaju na izbojcima starih vrba (Salix alba). nih rijeka. Jedan dobar primjer takvog mjesta gniježđe- Ako su vodni uvjeti povoljni, neki se parovi gnijezde i nja i problema vezanih za očuvanje je kolonija žličarki u velikim depresijama savskog vlažnog područja u Krapje dolu (Schneider-Jacoby i drugi, 2001). (Schneider-Jacoby 1993) kao što su Poganovo Nakon što je mrtvaja u ovom važnom staništu obnovpolje i Rakita. Mrtvaje također predstavljaju prirodna ljena, ovdje se ponovno gnijezdi oko pet parova patke staništa za razmnožavanje u Hrvatskoj. Dana 18. srpnjorke (Deželić & Schneider-Jacoby 1999). nja 1997. godine jedna je obitelj zabilježena u mrtvaji Razlika između dravskog i savskog vlažnog područja The difference between the Drava and Sava wetlands Dok su za savsko područje važne indikatorske vrste livadne ptice poput prdavca prepeličara (Crex crex) i orla kliktaša (Aquila pomarina) (Schneider-Jacoby 1993), vrlo dinamični riječni sustav Drave karakteriziraju vrste tipične za strme obale i šljunčane i pješčane sprudove. Na primjer, godine 2000. je grupa slovenskih i hrvatskih promatrača ptica zabilježila 48 kolonija bregunica (Riparia riparia) s 12.166 parova (sl. 15) i 33 kolonija žute pčelarice (Merops apiaster) s Slika 15. Kolonije bregunica (Riparia riparia) dobar su bioindikator za dinamično riječno 1.174 parova duž Drave u Hrvatkorito Drave između ušća Mure i utoka u Dunav. Ovim vrstama je za osnivanje skoj i Mađarskoj (Boris Koče kolonija potrebna lateralna erozija rijeke (izvorni podaci B. Koceva, dobiveni var, osobno priopćenje). Mnoge od H. Talkera). su vrste vezane za prirodne riječne Figure 15 Colonies of sand martins (Riparia riparia) are a good bio-indicator for the dy namic river bed of the Drava between the mouth of the Mura and the confluence vodene tokove, uključujući malu with the Danube. They need lateral erosion of the river to establish their colo čigru, odličnog bio-indikatora jake nies (Original data B. Koceva, proceeded by H. Talker). ugroženosti prirodnih rijeka po cijeloj Europi (Mohl & Schwarz 1998.a,b; Schneider-Jacoby 1993, 1994, 1996.a). su plitke vode i mrtvaje. Obična čigra (Sterna hirun- M o h l (2001) opisuje stanište male čigre (Sterna albi-do), Caradius dubius i mala prutka (Actitis hypoleufrons) na Dravi na planiranoj lokaciji hidroelektrane cos) također se u velikom broju gnijezde duž rijeke Novo Virje u šumi Repaš, koje se još uvijek temelji na Drave. Na Savi su dinamička staništa u zoni furkacije raznolikoj riječnoj morfologiji sa šljunčanim i pješča-gotovo nestala. Mala čigra još se uvijek gnijezdi u manim sprudovima, dovoljno visokim da omogućuju gni-lim kolonijama u samo jednom staništu, ispod Zagreba ježđenje, te s različitim mjestima za hranjenje kao što (R a d o v i ć i drugi, 2003). POPLAVNA PODRUČJA, RIJEKE I TURIZAM Floodplains, Rivers and Tourism Regionalni generalni turistički plan za Posavinu Regional Tourism Master Plan for the Posavina U hrvatskom generalnom turističkom planu, priling point), važan resurs za svako turističko odredište premljenom od njemačke Agencije za razvoj i investina međunarodnom tržištu. Regionalni generalni turiscije (DEG 2003), savsko vlažno područje opisuje se tički plan zamišlja savsko vlažno područje kao središte kao najznačajnija turistička atrakcija kontinentalne Hrza razvoj nove vrste kontinentalnog turizma u Hrvatvatske, “jedinstvena prirodna posebnost” (unique sel-skoj, koji se temelji na prirodnom i kulturnom nasljeđu |