DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 40     <-- 40 -->        PDF

M. Schneider-Jacoby: POPLAVNA PODRUČJA SAVE I DRAVE Šumarski list br. 5–6, CXXX (2006), 193-217
bilježeno oko 15 % gnijezda (Getz 1996). Ovdje ptice Cambina (šuma Repaš), koja graniči s mađarskim Nažive
na velikim područjima plutajuće vegetacije (npr. cionalnim parkom Dunav-Drava. Ovi raštrkani parovi
Nymphoides peltata), a kako bi izbjegle poplave, čak vrlo se teško pronalaze u malim močvarama duž glavse
razmnožavaju na izbojcima starih vrba (Salix alba). nih rijeka. Jedan dobar primjer takvog mjesta gniježđe-
Ako su vodni uvjeti povoljni, neki se parovi gnijezde i nja i problema vezanih za očuvanje je kolonija žličarki
u velikim depresijama savskog vlažnog područja u Krapje dolu (Schneider-Jacoby i drugi, 2001).
(Schneider-Jacoby 1993) kao što su Poganovo Nakon što je mrtvaja u ovom važnom staništu obnovpolje
i Rakita. Mrtvaje također predstavljaju prirodna ljena, ovdje se ponovno gnijezdi oko pet parova patke
staništa za razmnožavanje u Hrvatskoj. Dana 18. srpnjorke
(Deželić & Schneider-Jacoby 1999).
nja 1997. godine jedna je obitelj zabilježena u mrtvaji


Razlika između dravskog i savskog vlažnog područja
The difference between the Drava and Sava wetlands


Dok su za savsko područje
važne indikatorske vrste livadne
ptice poput prdavca prepeličara
(Crex crex) i orla kliktaša (Aquila
pomarina) (Schneider-Jacoby
1993), vrlo dinamični riječni
sustav Drave karakteriziraju vrste
tipične za strme obale i šljunčane i
pješčane sprudove.


Na primjer, godine 2000. je grupa
slovenskih i hrvatskih promatrača
ptica zabilježila 48 kolonija
bregunica (Riparia riparia) s


12.166 parova (sl. 15) i 33 kolonija
žute pčelarice (Merops apiaster) s
Slika 15. Kolonije bregunica (Riparia riparia) dobar su bioindikator za dinamično riječno


1.174 parova duž Drave u Hrvatkorito
Drave između ušća Mure i utoka u Dunav. Ovim vrstama je za osnivanje


skoj i Mađarskoj (Boris Koče


kolonija potrebna lateralna erozija rijeke (izvorni podaci B. Koceva, dobiveni
var, osobno priopćenje). Mnoge od H. Talkera).
su vrste vezane za prirodne riječne Figure 15 Colonies of sand martins (Riparia riparia) are a good bio-indicator for the dy


namic river bed of the Drava between the mouth of the Mura and the confluence


vodene tokove, uključujući malu


with the Danube. They need lateral erosion of the river to establish their colo


čigru, odličnog bio-indikatora jake


nies (Original data B. Koceva, proceeded by H. Talker).


ugroženosti prirodnih rijeka po cijeloj
Europi (Mohl & Schwarz


1998.a,b; Schneider-Jacoby 1993, 1994, 1996.a). su plitke vode i mrtvaje. Obična čigra (Sterna hirun-
M o h l (2001) opisuje stanište male čigre (Sterna albi-do), Caradius dubius i mala prutka (Actitis hypoleufrons)
na Dravi na planiranoj lokaciji hidroelektrane cos) također se u velikom broju gnijezde duž rijeke
Novo Virje u šumi Repaš, koje se još uvijek temelji na Drave. Na Savi su dinamička staništa u zoni furkacije
raznolikoj riječnoj morfologiji sa šljunčanim i pješča-gotovo nestala. Mala čigra još se uvijek gnijezdi u manim
sprudovima, dovoljno visokim da omogućuju gni-lim kolonijama u samo jednom staništu, ispod Zagreba
ježđenje, te s različitim mjestima za hranjenje kao što (R a d o v i ć i drugi, 2003).


POPLAVNA PODRUČJA, RIJEKE I TURIZAM


Floodplains, Rivers and Tourism


Regionalni generalni turistički plan za Posavinu


Regional Tourism Master Plan for the Posavina


U hrvatskom generalnom turističkom planu, priling
point), važan resurs za svako turističko odredište
premljenom od njemačke Agencije za razvoj i investina
međunarodnom tržištu. Regionalni generalni turiscije
(DEG 2003), savsko vlažno područje opisuje se tički plan zamišlja savsko vlažno područje kao središte
kao najznačajnija turistička atrakcija kontinentalne Hrza
razvoj nove vrste kontinentalnog turizma u Hrvatvatske,
“jedinstvena prirodna posebnost” (unique sel-skoj, koji se temelji na prirodnom i kulturnom nasljeđu