DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 5 <-- 5 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 5–6, CXXX (2006), 175-181 UDK 630* 188 (001) Seslerio sadlerianae-Ostryetum Cerovečki ass. nov. (Ostryo-Carpinion orientalis Ht. 1959) U GORJU SJEVEROZAPADNE HRVATSKE Seslerio sadlerianae-Ostryetum Cerovečki ass. nov. (Ostryo-Carpinion orientalis Ht. 1959) IN THE MOUNTAINS OF THE NORTHWESTERN CROATIA Zdravko CEROVEČKI* SAŽETAK: Asocijacija Seslerio sadlerianae-Ostryetum je reliktna šumska zajednica sjeverozapadne Hrvatske. Nastava vrlo strme, teško pristupačne, gotovo vrletne položaje na plitkim ili srednje dubokim skeletnim tlima (rendzinama) povrh dolomitne litološke podloge ili dolomitiziranih vapnenaca. To su izrazito svijetle šume, rijetkog sklopa u kojima znatan dio florističkog sastava uz vrste kserotermnih bjelogoričnih šuma reda Quercetalia pubescentis- petraeae Br.-Bl. 1932, čine vrste borovih šuma razreda Erico-Pinetea Ht. 1959, kao i vrste kserotermnih livada razreda Festuco-Brometea Br.-Bl. et Tx. 1943. Asocijacija, nastava ekstremno nepovoljna staništa za razvoj šumske vegetacije, te ima isključivo zaštitnu funkciju protiv erozije, a održava se kao trajni stadij. Iako su te šume bez značenja u šumsko-gospodarskom smislu u pogledu razumijevanja recentne kserotermne vegetacije bjelogoričnih šuma sjeverozapadne Hrvatske, njihovo poznavanje je izuzetno važno. Ovisno o izloženosti as. Seslerio sadlerianae-Ostryetum progresivnom sukcesijom razvija se u as. Querco-Ostryetum carpinifoliae Ht. 1938 ili u as. Ostryo-Fagetum (M. Wraber) ex Trinajstić 1972. S obzirom na sinsustavni položaj šume as. Seslerio sadlerianae-Ostryetum podredili smo svezi Ostryo-Carpinion orientalis Ht. 1959 i redu Quercetalia pubescentis- petraeae te razredu Querco-Fagetea Br.-Bl. et V l i e g e r 1937. Ključne riječi: Vegetacija Hrvatske, sjeverozapadna Hrvatska, as Seslerio sadlerianae-Ostryetum. UVOD – Introduction U opsegu šumske vegetacije kopnenog dijela Hrvatšašikom, koje se prema svom florističkom sastavu ske, crni grab (Ostrya carpinifolia) dolazi s većom ili znatno razlikuju od do sada poznatih asocijacija, te manjom nazočnošću u 14 asocijacija, među kojima smo ih opisali kao as. Seslerio sadlerianae-Ostryetum. stvara i pet samostalnih asocijacija (Usp. I. Trin aj -To su izrazito kserotermne šume, vrlo rijetkog sklopa, s t i ć i Z. C er o ve č k i , (1978). To su Ostryo-Querce-koje prema našem mišljenju predstavljaju najstariji tip tum pubescentis (Ht.) Tr ina jsti ć 1977, Seslerio au-kserotermnih bjelogoričnih šuma sjeverozapadne Hrtumnalis- Ostryetum Ht et H-ić 1950, Querco-Ostryetum vatske na karbonatnoj litološkoj podlozi. Stabla su vicarpinifoliae Ht., Erico-Ostryetum Ht. 1959 i Cytisanto sine od 3 do 5 m, najčešće nepravilnog oblika te nisko radiatae-Ostryetum carpinifoliae M. Wraber 1961. granata, tako da se fizionomski razlikuju od ostalih Na području sjeverozapadne Hrvatske, razvijaju se kserotermnih bjelogoričnih šuma toga područja. na nekim mjestima Strahinjšćice Brezovice i Bregova Usporedbom as. Seslerio sadlerianae-Ostryetum sa Kostelskih sastojine crnoga graba sa sadleranovom srodnim šumskim asocijacijama kao što su submediteranska as. Ostryo-Quercetum pubescentis, te kopnena as. Ostryo carpinifoliae-Fraxinetum orni Aichinger * Zdravko Cerovečki, dipl. ing. šum., Radnički Dol 6, 10000 Zagreb 1933, utvrdili smo da se naša asocijacija bitno razlikuje |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 6 <-- 6 --> PDF |
Z. Cerovečki: Seslerio sadlerianae-Ostryetum Cerovečki ass. nov. (Ostryo-Carpinion orientalis Ht. 1959) . Šumarski list br. 5–6, CXXX (2006), 175-181 u florističkom sastavu od navedenih. Sličnost postoji lia, Fraxinus ornus, te Quercus pubescens, dok prizemsamo na razini nekih vrsta drveća kao Ostrya carpinifo- no rašče pripada uglavnom drugim sintaksonima. MATERIJAL I METODE – Material and methods Fitocenološke snimke u ovom prilogu napravljene su Snimke 8, 10, 11 – Brezovica (Sjeveroistočne u smislu florističke fitocenološke škole Zürich-Mont-i sjeverne padine). pellier, dok smo kvantitativne odnose pojedinih taksona Pojedine vrste u tablici 1 raspoređene su na svoj prikazali prema Braun-Blaquetovoj kombiniranoj stvenu vrstu asocijacije, diferencijalne vrste subasoci skali pokrovnosti i socijabilnosti. jacije a prema sintaksonomskoj pripadnosti na svoj Fitocenološka tablica 1 sastavljena je na temelju 12 fi stvene vrste sveze Ostryo-Carpinion orientalis i reda tocenoloških snimaka koje potječu iz sljedećih lokaliteta: Quercetalia pubescentis-petraeae te svojstvene vrste Snimke 1, 5, 6 – Strahinjščica (Židovski grad) reda Fagetalia sylvaticae Pawl. 1928 i razreda Querco- Snimke 2, 7 – Strahinjščica (Pisane pečine) Fagetea. Zatim slijede pratilice, unutar kojih se ističu: Snimka 4 – Strahinjščica (Jelenska pečina) Elementi razreda Rhamno-Prunetea Rivas Goday et Snimke 9, 12 – Strahinjščica (Gorjak) Borja Carbonell 1961, elementi razreda Erico-Pinetea, Snimka 3 – Kostel (Bilo nasuprot starom elementi reda Quercetalia robori-petraeae R. Tx. 1931 gradu Kostel) te elementi razreda Festuco-Brometea i ostale vrste. ANALIZA FLORISTIČKOG SASTAVA – Anallysis of the floristic composition Analitička tablica 1. sastavljena je na temelju 12 fi-38 (Snimka br. 1), odnosno izraženo u prosječnoj vetocenoloških snimaka, koje su raspoređene od najter-ličini 30,1 vrsta po jednoj fitocenološkoj snimci. mofilnijeg tipa (Fitocenološka snimka br. 1) do najme- Svojstvena vrsta asocijacije (Sesleria sadleriana) zofilnijeg (Fitocenološka snimka br. 12). Floristički pokrovnošću u potpunosti prevladava u sloju niskog sastav as. Seslerio sadlerianae-Ostryetum obuhvaća rašća. Osim što je glavni edifikator zajednice, također je sveukupno 101 vrstu. U pojedinim snimkama, zabilje-i osnovni čimbenik u singenetskom razvoju. Diferenciženo je od najmanje 18 vrsta (Snimka br. 6) do najviše jalne vrste subasocijacije, uglavnom pripadaju skupini Tablica 1. – Table 1 As. Seslerio sadlerianae-Ostryetum Cerovečki ass. nov. Broj snimke (Record numer) i 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Nadmorska visina 380 510 350 340 370 380 620 580 640 500 530 640 ( eight above sea level) Ekspozicija (Exposition) Inklinacija (Inclination) Sklop (Canopy) Veličina snimke (Record sisze) Subasocijacija (Subassociation) S 45 0,7 400 q S 30 0,5 400 SW 40 0,6 200 SW 50 0.6 200 NW 55 0,5 500 NW 65 0,7 150 uercetosum pubesentis NO NO 50 50 0,8 0,7 200 200 N600,7300ostryetosum O NO N 60 55 45 0,6 0,7 0,8 100 200 400 carpinifoliae Svojstvena vrsta asocijacije (Association character species): C Sesleria sadleriana 3.5 1.2 3.3 4.5 5.5 4.5 1.3 4.5 3.3 3.4 3.3 3.4 V 4217 Diferencijalne vrste subasocijacije (Subassociation differential species): A Quercus pubescens B Quercus pubescens C Quercus pubescens Anthericum ramosum 4.5 + + 2.4 3.5 . . 1.3 2.1 . . 1.3 1.3 . . . 1.1 . . 1.3 + . . +.3 + 1.3+ . III I I III 1064 2 1 313 Polygonatum odoratum 1.3 1.3 1.3 1.3 . . + . . . II 167 Geranium sanguineum +.3 + + +.3 . . + II 4 Svojstvene vrste sveze (Alliance character species) Ostryo-Carpinion orientalis i reda (and order) Quercetalia pubescentis-petraeae A Ostrya carpinifolia B Ostrya carpinifoUa 2.4 . 1.1 1.3 4.5 . 3.3 +.3 3.5 . 4.5 . 4.5 4.5 4.5+ 4.5 1.2 4.5 . 4.5 V II 4979 85 C Ostrya carpinifoUa . . + . . . I 1 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 7 <-- 7 --> PDF |
Z. Cerovečki: Seslerio sadlerianae-Ostryetum Cerovečki ass. nov. (Ostryo-Carpinion orientalis Ht. 1959) . Šumarski list br. 5–6, CXXX (2006), 175-181 A Fraxinus ornus + + . 1 3 + 2 1 1.1 1.1 1 1 1.1 1.1 IV 398 B Fraxinus ornus 1.3 . 3.4 1 3 +.3 1 3 3.5 1.3 1.3 1.3 1.3 IV 917 C Fraxinus ornus + + . + + . II 3 A Sorbus austriaca 1.1 + 1.1 1.1 1 1 2.1 1.1 III 355 B Sorbus austriaca 1 3 2.1 + 1.3 . . II 230 C Sorbus austriaca + . 1.3 +.3 II 43 B Cornus mas 2.4 . +.2 1 2 1.2 + . . II 231 Sorbus torminalis + . . . I 1 Pyrus pyraster + . . . I 1 C Vincetoxicum hirundinaria 2.3 3.5 1.3 1 2 + +.3 . + + 3 . + IV 546 Melittis melissophyllum +.3 + +.3 + + +.3 + + + . IV 7 Convallaria majalis . +.3 +.3 1 3 1.3 1.3 2.3 +.3 +.3 IV 274 Tanacetum corymbosum + . + . . + +.3 + + . +.3 III 6 Laserpitium latifolium + 3 1 3 1.3 . +.3 . +.3 II 86 Mercurialis ovata + + + 3 . + . II 3 Campanula persicifolia + . . + + . II 2 Peucedanum austriacum + . . +.3 . . + II 2 Sedum maximum . . +.3 + +.3 . II 2 Arabis turrita + . . + 3 . . . II 2 Digitalis grandiflora +.3 . . . . +.3 . I 2 Campanula bononiensis + . . + . . . . I 2 Epipactis helleborine . +.3 . . . . . I Senecio ovirensis . . + . . . I Cephalanthera rubra . . + . I Aristolochia lutea + . . . . . I Cirsium erisithales . . . . + I Buglossoides purpurocaerulea . . + . . . I Svojstvene vrste reda (Order character species) Fagetalia sylvaticae i razreda (and class) Querco-Fagetea: A Tilia cordata + 1.1 1.1 1 1 1.1 . II 167 B Tilia cordata + +.2 . . . I 2 A Fagus sylvatica + . . + I 2 B Fagus sylvatica . . . . + I 1 Rosa arvensis . . + 1.3 . . II 2 Staphylea pinnata . 3.4 . . + . . I 313 Spiraea media . . . . +.3 I 1 Lonicera xylosteum . . . + . I 1 C Repatica nobilis + . . + 1.3 +.3 +.3 1.3 III 87 Galium sylvaticum . . + +.3 + +.3 + III 5 Cyclamen purpurascens + . + + . + + III 5 Melica uniflora . . +.3 1 3 + + 2.3 II 188 Achillea distans + . . + + 3 +.3 + II 4 Mercurialis perennis . . +.3 + + . +.3 II 3 Campanula trachelium + + . . + . + . . II 3 Dentaria enneaphyllos . . . + + +.3 II 2 Lathyrus vernus . . + . + . + I 2 Valeriana tripteris . . +.3 . . 1.3 I 42 Centaurea montana + . . . 1 3 . . I 42 Carex digitata . . . + . + I 1 Stellaria holostea . . + . + I 1 Asarum europaeum . . + . + . . I 1 Calamagrostis arundinacea + . . . . I 1 Euonymus latifolius . . . + . . I 1 Hedera helix . . . 1 3 . . I 42 Poa nemoralis . . . 1 3 . . I 42 Silene nemoralis . . . + 3 . . I 1 Cephalanthera longifolia . . . + . I 1 Euphorbia dulcis . . . . + I 1 Knautia drymeia . . . . + I 1 177 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 8 <-- 8 --> PDF |
Z. Cerovečki: Seslerio sadlerianae-Ostryetum Cerovečki ass. nov. (Ostryo-Carpinion orientalis Ht. 1959) . Šumarski list br. 5–6, CXXX (2006), 175-181 Pratilice (Companion species): I Elementi razreda (Class elements) Rhamno-Prunetea: A Rhamnus catharticus . . . + . . . I 1 B Rhamnus catharticus 1.3 3.5 1.2 + 2 1.3 . + 1 2 . III 481 C Rhamnus catharticus + . . . . . . + I 2 B Viburnum lantana . . 1.2 + . + . 43 C Viburnum lantana . . + . . . . I 1 B Ligustrum vulgare +.3 . . . . . . I 1 C Ligustrum vulgare B Berberis vulgaris Crataegus laevigata Crataegus monogyna Prunus spinosa + . . + . . + . . . . + . . . . . . . + . . + . . . . . + . . . . + 2 +.3+.3 + . I III I I I 1 6 1 1 1 II Elementi razreda (Class elements) Erico-Pinetea : B Amelanchier ovalis . . +.2 1.2 . . . . 1.2 . II 84 Chamaecytisus hirsutus . + +.3 . + 2 . II 2 C Chamaecytisus hirsutus Laserpitium siler Carex alba . +.3 1.3 . + . . 2.3 2.3 1 + . 32 + + 33 + +.3 + 1.3 . . . II III II 1 231 190 Galium lucidum +.3 1.3 +.3 + 3 . . + II 45 Buphthalmum salicifolium + + +.3 + . + 3 . . II 4 Peucedanum cervaria 1.3 . +.3 . I 42 III Elementi reda (Order elements) Quercetalia robori-petraeae: B Juniperus communis C Melampyrum pratense subsp. vulgatum Hieracium sylvaticum Solidago virgaurea Serratula tinctoria . +.3 . . . . +.3 . + . . +.3 + . 1.3 + . . . +.3 +.3+ + . + 3+ . . . + + + + . . + . +.3 +.3 + I IV II II II 1 8 3 2 43 Polypodium vulgare . . . . 1.3 1 3 2.3 . II 229 Prenanthes purpurea . . . . . + I 1 IV Elementi razreda (Class elements) Festuco-Brometea: C Euphorbia cyparissias Cardaminopsis arenosa Festuca valesiaca + . . 1.3 . . +.3 . + 1.3. + . . . . . . + +.3 1 2 + + 2.3 1.2 1.3 2.2 + + III II II 47 231 230 Teucrium chamaedrys 2.4 +.3 . 1.3 + 3 . . . II 189 Brachypodium pinnatum +.3 1.3 . . . . . + . . . II 43 Veronica jacquinii Allium montanum 1.3 +.3 +.3 +.3 . . +.3 +.3 . . . . . . . . +.3 . II II 43 3 Melica ciliata . +.3 . . . . . . 2.3 . I 147 Stachys recta Bromus erectus . + + . . . + . . . . . . . . . I I Asperula cynanchica . . . + . . . . I Thalictrum minus . . . . . . . . + I Dianthus croaticus + . . . . . . . I Ostale (Others): C Moehringia muscosa Asplenium trichomanes Origanum vulgare Dactylis glomerata Geranium robertianum . . 1.3 +.3 . . . 1.3 +.3 . . . . . . . . . . . . . . . . + + +.3 + . . +.3+ + 33 + . . II II I I I 2 2 83 Fragaria moschata Lactuca viminea . + . + . . . . . . . + . . + I I Fragaria vesca . . . . . + 3 . . I Iris croatica . . . . . . . + I * Holosyntypus A / drveće (tres); B / grmlje (shrubs); C / zeljaste biljke (herbs) 178 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 9 <-- 9 --> PDF |
Z. Cerovečki: Seslerio sadlerianae-Ostryetum Cerovečki ass. nov. (Ostryo-Carpinion orientalis Ht. 1959) . Šumarski list br. 5–6, CXXX (2006), 175-181 kserotermih vrsta, koje su znatnije zastupljene na prisojnim položajima, a tu možemo spomenuti u sloju drveća hrast medunac (Quercus pubescens) te u sloju niskog rašća Antericum ramosum i Polygonatum odoratum. Svojstvene vrste sveze Ostryo-Carpinion orientalis i reda Quercetalia pubescentis-petraeae, jednoliko su zastupljene u obje subasocijacije. U sloju drveća, posebice se ističe crni grab (Ostrya carpinifolia), koji je ujedno glavni edifikator tog sloja, a uz njega velikom stalnošću, ali znatno manjom pokrovnošću ističe se crni jasen (Fraxinus ornus). U sloju drveća nalazi se i mukinja (Sorbus austriaca), koja je razmjerno rijetka u subas. quercetosum pubescentis, međutim u subas. ostryetosum carpinifoliae zastupljena je u svim fitocenološkim snimkama te bi ju mogli shvatiti i kao slabu diferencijalnu vrstu potonje subasocijacije. U sloju grmlja, dobro je zastupljen samo drijen (Cornus mas), a u sloju niskog rašća većom se prezentnošću od ostalih vrsta ističu Vincetoxicum hyrundinaria, Melitis melisophyllum, Convallaria majalis i Tanacetum corymbosum. Svojstvene vrste reda Fagetalia sylvaticae i razreda Querco-Fagetea slabije su zastupljene u sloju drveća i grmlja. Nazočnošću se ističe samo malolisna lipa (Tilia RAZLUČIVANJE ASOCIJACIJE Šumu crnoga graba i sadleranove šašike razlučili smo u dvije subasocijacije. Na temelju florističkog sastava prikazanog u tablici 1 možemo zaključiti da su u subasocijaciji quercetosum pubescentis više zastupljeni termofilni elementi razreda Rhamno-Prunetea, Erico- Pinetea te Festuco-Brometea u odnosu na subasocijaciju ostryetosum carpinifoliae, gdje prevladavaju mezofilniji elementi reda Fagetalia sylvaticae i razreda Querco-Fagetea. Također je utvrđeno da je subasocijacija s hrastom meduncem termofilnija u odnosu na subas. ostryetosum carpinifoliae, a razvija se na prisojnim položajima izloženim jugu i jugozapadu, a rjeđe cordata) u sloju drveća, te Rosa arvensis i Staphylea pinnata u sloju grmlja. Mnogo bolje je razvijen sloj niskog rašća u kojem se posebno ističu Hepatica nobilis, Galium sylvaticum, Cyclamen purpurascens, Melica uniflora i Mercurialis perennis. Među pratilicama se nazočnošću u sloju grmlja dobro ističu termofilni elementi razreda Rhamno-Prunetea. Tu se posebno ističe Rhamnus catharticus, koji je iako vrlo rijetko zastupljen i u sloju drveća. Kao što se uočava iz tablice 1, zastupljenost elemenata razreda Erico-Pinetea i Festuco-Brometea je neznatna u sloju grmlja, međutim vrlo dobra je u sloju niskog rašća, a posebice u subas. quercetosum pubescentis, gdje se posebno ističu Laserpitium siler, Carex alba, Galium lucidum, Buphthalmum salicifolium, Euphorbia ciparisias, Cardaminopsis arenosa, Festuca valesiaca, Teucrium chamaedrys i dr. Elementi reda Quercetalia robori-petraeae su slabije zastupljeni, ali dolaze jednoliko u obje subasocijacije, posebno Melampyrum pratense subsp. vulgatum. Od ostalih vrsta koje dolaze u našoj asocijaciji, nazočnošću se ističu, Moehringia muscosa, Asplenium trichomanes, Origanum vulgare i dr. – Distinguished the association sjeverozapadu. Za razliku od te termofilnije subasocijacije, tipična se razvija na hladnijim položajima sjeverne i sjeveroistočne ekspozicije, a samo u jednom slučaju je utvrđena izloženost istoku. Na onim staništima gdje su ekološki uvjeti omogućili progresivan razvoj subas. quercetosum pubescentis razvija se u as. Querco-Ostryetum carpinifoliae, a subas. ostryetosum u as. Ostryo-Fagetum. Lijepe primjere progresivne sukcesije možemo vidjeti na Strahinjščici (Židovski grad). SINEKOLOŠKO SINGENETSKI ODNOSI Synecologyc and singenetic relations Sastojine as. Seslerio sadlerianae-Ostryetum, razvijaju se na nadmorskim visinama od 340 do 650 m, gdje nastavaju najčešće južne ili jugozapadne (Subas. quercetosum pubescentis) te sjeverne ili sjeveroistočne položaje (Subas. ostryetosum carpinifoliae). Tla su dosta plitka (8 do 20 cm), a razvijaju se povrh dolomitne litološke podloge ili dolomitiziranih vapnenaca. Izrazito su skeletna te gusto isprepletena korijenjem sadleranove šašike, koja ima izuzetno važnu ulogu za razvoj tla, kao i njegovu zaštitu od erozije. Svojim jakim i gustim korijenjem, isprepliće tlo i štiti ga od nepovoljnih ekoloških utjecaja, pa na taj način pridonosi stvaranju povoljnijih životnih uvjeta za razvoj ostalim graditeljima asocijacije. Posebna značajka tih sastojina je da dolaze na vrlo strmim, često puta vrletnim položajima, nagiba od 30o do 65o odnosno u prosjeku na 50,4o, gdje je zbog nepovoljnih ekoloških uvjeta otežan progresivan razvoj, tako da tu asocijaciju nalazimo razvijenu samo kao trajni vegetacijski stadij. Na području sjeverozapadne Hrvatske, sastojine as. Seslerio sadleriane-Ostryetum predstavljaju na takvim staništima najstariji tip šumske vegetacije, koje su nastale progresivnim razvojem iz sastojina as. Seslerietum sadlerianae Soó ex Zólyomi 1936. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 10 <-- 10 --> PDF |
Z. Cerovečki: Seslerio sadlerianae-Ostryetum Cerovečki ass. nov. (Ostryo-Carpinion orientalis Ht. 1959) . Šumarski list br. 5–6, CXXX (2006), 175-181 RASPRAVA – Discusion Šume crnoga graba sjeverozapadne Hrvatske različito su svrstavane u sinsisustavnom smislu. Neki autori ih podređuju Horvatovoj svezi Ostryo-Carpinion orientalis, a drugi pak Tomažičevoj svezi Orno-Ostryon. Sinsisustavnim opredjeljenjem kserotermnih bjelogoričnih šuma Europe, bavili su se u posljednje vrijeme mnogi fitocenolozi i dali svoja viđenja, na koja ćemo se ukratko osvrnuti, ali ih na žalost ne možemo primijeniti na našu asocijaciju. Na pomisao izdvajanja, kserotermnih bjelogoričnih šuma Europe iz razreda Querco-Fagetea došao je prema Jakucsu (1961) Oberdorfer još god. 1948. Njegovu ideju je kasnije (1961) prihvatio Ja kucs te dao novi prikaz tih šuma u okviru novog razreda Quercetea pubescenti- petraeae. Obradio je 746 fitocenoloških snimaka, kojima je obuhvatio područje jugoistočne, srednje te zapadne Europe. U okviru novog razreda izdvojio je dva reda i osam sveza koje je odredio svojstvenim vrstama. Hijerarhijski sustav, kao što ga je predložio J ak u cs (1961) fitocenolozi uglavnom nisu prihvatili. L a u s i i sur. (1982) izvršili su sintaksonomsku analizu šuma crnoga graba za područje južnih Alpa, i zaključili da sve šume crnoga graba Jugoistočne Europe te južnih Alpa, a vjerojatno i Apenina, pripadaju svezi Ostryo-Carpinion orientalis Ht. 1959, koju na cijelom području rasprostranjenosti dobro karakteriziraju sljedeće vrste: Ostrya carpinifolia, Mercurialis ovata, Asparagus tenuifolius i Dianthus monspessulanus. Budući da nazivlje podsveza koje je Horvat 1959 odredio za tu široko shvaćenu svezu nije u skladu s preporukom fitocenološkog kodeksa (Weber i sur. 2000), Gerdol, L a u s i , Picc o li i P o l d ini , predlažu da se termofilne bjelogorične šume submediteranskog pojasa Južnih Alpa podrede novoj podsvezi, koju su nazvali Orno-Ostryenion i odredili ju sljedećim svojstvenim vrstama: Hierochloë australis, Laburnum anagyroides, Lilium bulbiferum, Lilium croceum, Cytisus sessilifolius i Helleborus dumetorum. P o l d i n i (1988) analitički obrađuje sve poznate fitocenološke snimke onih fitocenoza u kojima dolazi crni grab. Obuhvatio je područje Jugoistočne Europe, Istočnih Alpa i Apenina te je svezu Ostryo-Carpinion ZAKLJUČAK Kserotermne bjelogorične šume crnoga graba i sadleranove šašike u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, možemo smatrati reliktnim šumama postglacijalog doba. Najljepše razvijene šume tog tipa nalazimo na Strahinjščici (Židovski grad) kao i na susjednoj Brezovici. Šume as. Seslerio sadlerianae-Ostryetum nastavaju strme, teško pristupačne položaje na plitkim skeletnim tlima povrh dolomitne litološke podloge, odnosno dolomitiziranih vapnenaca. Rijetkim sklopom te niskim orientalis podijelio na tri podsveze : Syringo-Carpinenion (Egejska regija), Ostryo-Carpinenion (Dinaridi i jugoistočne Alpe) i Laburno-Ostryenion (Apenini). Potrebno je također napomenuti, da se sveza Fraxino orni-Ostryon carpinifoliae u smislu Tomažiča (1940), odnosi na slovenske bazofilne borove šume, koje su prema Tomažiču (1940) srodne s bosanskim bazofilnim borovim šumama te s hrastovo-crnograbovim šumama (As. Querco-Ostryetum carpinifoliae) sjeverne Hrvatske. To ma ž i če v pokušaj izdvajanja bazofilnih borovih šuma Slovenije te kserotermnih bjelogoričnih šuma Hrvatske u novu svezu unutar reda Quercetalia pubescentis- petraeae nije prihvaćen. Detaljan prikaz sustavnih odnosa borovih i kserotermnih bjelogoričnih šuma za cjelovito područje Jugoistočne Europe dao je H o r vat (1959). To Horvatovo gledište danas je prihvaćeno od gotovo svih europskih fitocenologa, zbog toga mislimo da nije uputno kserotermne bjelogorične šume sjeverozapadne Hrvatske podređivati spomenutoj Tomažičevoj svezi, kao što to rade u novije vrijeme neki fitocenolozi. Pitanje sustavne opredjeljenosti kserotermnih šuma sjeverozapadne Hrvatske vrlo je staro. Na to je prvi upozorio I. Horvat (1959:14) te kaže: “Nakon što je sveza Ostryo-Carpinion orientalis ograničena na submediteranske zajednice, iskrsava pitanje sustavnog položaja onih kontinentalnih šuma, u kojima nema brojnih submediteranskih vrsta, npr. šume Querceto-Ostryetum u sjevernoj Hrvatskoj …” Naše mišljenje je, da će to pitanje biti moguće riješiti tek nakon provedenih sustavnih istraživanja kserotermnih bjelogoričnih šuma sjeverne Hrvatske te južne Slovenije, koje vjerojatno pripadaju posebnoj prijelaznoj podsvezi istočno alpsko dinarskih šuma u okviru sveze Ostryo-Carpinion orientalis. Prema prikazanom florističkom sastavu u Tablici 1 as. Selerio sadlerianae-Ostryetum, ne možemo priključiti niti jednoj od navedenih podsveza u smislu La u s i a i sur. (1982), a niti Pol d i n ija (1988), već samo svezi Ostryo-Carpinion orientalis, redu Quercetalia pubescentis-petraeae i razredu Querco-Fagetea. – Conclusion neravnim stablima, ta šumska asocijacija se fizionomski znatno razlikuje od ostalih šuma toga područja. Također se razlikuje i specifičnim florističkim sastavom u kojem sa znatno većim stupnjem udjela, sudjeluju elemenati razreda Erico-Pinetea i Festuco-Brometea nego u bilo kojoj drugoj kserotermnoj bjelogoričnoj asocijaciji tog područja. Danas su te šume razmjerno rijetke, međutim u postglacijalno doba zauzimale su znatno veće površine. Iz |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Z. Cerovečki: Seslerio sadlerianae-Ostryetum Cerovečki ass. nov. (Ostryo-Carpinion orientalis Ht. 1959) ... Šumarski list br. 5–6, CXXX (2006), 175-181 njih su se progresivnim sukcesijskim razvojem, na topli jim položajima razvile šume as. Querco-Ostryetum car pinifoliae, a na hladnijim šume as. Ostryo-Fagetum. U sinsustavnom pogledu šume as. Seslerio sadleria nae-Ostryetum podredili smo svezi Ostryo-Carpinion LITERATURAAichinger, E., 1933: Vegetationskunde der Karawanken. Gustav Fischer. Jena. Horvat, I., 1938: Biljnosociološka istraživanja šumau Hrvatskoj. Glasn. Šum. Pokuse 6: 127–279. Horvat, I., 1959: Sistematski odnosi termofilnih hrastovih i borovih šuma jugoistočne Europe. Biol. Glas. 12: 1–40. Zagreb. H o r v a t , I., V. Gl a v a č & H. E l l en b e rg , (1974): Vegetation Südosteuropas. Gustav Fischer Verlag. Stuttgart. J ak u c s , P., 1961: Die Phytozönologischen Verhältnisse der Flaumeichen-Buschwälder Südostmitteleuropas. Akademia Kiado. Budapest. Lausi, D., R. Gerdol & F. Piccoli, 1982: Syntaxonomy of the Ostrya carpinifolia woods in theSouthern alps (N-Italy) based on numerical methods. Studia Geobotanica 2: 41–58. Trieste. P o ld i n i, L., 1988: Übersicht des Verbandes Ostryo- Carpinion orientalis (Quercetalia pubescentis) inSO-Europa. Phytocoenologia 16 (1): 125–143. Stuttgart-Braunschweig. Regula-Bevilaqua, Lj., 1978: Biljni pokrov Strahinjščice u Hrvatskom Zagorju. Doktorska disertacija (mscr.), Sveučilište u Zagrebu. orientalis Ht. 1959, redu Quercetalia pubescentis petra eae Br.-Bl. 1932 i razredu Querco-Fagetea Br.-Bl. et Vlieger 1937. – Reference Šugar, I., 1978: Asociacija Cytisanto-Ostryetum Wraber (1961) u Hrvatskoj. Spominski Zbornik Maksa Wraberja 1905-1972. Slov. Akad. Znan. in Umet., 14: 387–394. Ljubljana. Tomažič, G., 1940: Asociacije borovih gozdov v Sloveniji. I. Bazifilni borovi gozdi Razprave Mat. Prir. Razr. Akad. Znan. in Umet. 1: (77–120). Tr in a j st i ć , I., 1977: O vegetacijskoj granici mediteranske regije na primorskoj padini Dinarida. Poljoprivreda i šumarstvo. 23: 1 (1–11). Titograd. Tr in a j st i ć , I., Z. Cerovečki, 1978: O cenoarealu crnoga graba, Ostrya carpinifolia Scop. (Corylaceae) u Hrvatskoj. Biosistematika. 4 (1): 57–65. Wallnöfer, S., 1993: Erico-Pinetea. U L. Mucina, G. Grabnerr, S. Wallnöfer: Die Pflanzengesellschaften Österreichs 3: 244–282. Gustav Fischer Verlag. Jena-Stuttgart-New York. We b er, H. E., J. M o ra v e c , J.-P. The u r i l la t, 2000: International Code of Phytosociological Nomenclature 3th Ed. J. Veget. Sci. 11: 739–768. Zólyomi , B., 1936: Übersicht der Felsenvegetation in der Panonischen Florenprovinz und den nordwestlich angrenzendee Gebiete. Ann. Mus. Nat. Hung. Budapest 30 (Pars Bot.): 136–174. SUMMARY: The association Seslerio sadlerianae-Ostryetum ass. nov. is a postglatial period relict forest association of the northwestern Croatia. The forests of this association have an antierosion function only, and therefore from the economic aspect they are of no importance at all. However, photosociologically, they are extremely important primarily for understanding of the development of the recent xerotherme deciduous forest vegetation of the postglatial period in the northwestern Croatia. Important for these stands is that they develop on very steep, often sheer slope positions of between 30o and 60o, where due to unfavorable conditions a progressive development is made difficult, so this association is found as a constant stage only. It grows on shallow soils (8–20 cm) densely interwoven with Sedlerian moor grass roots over the dolomite lithologic bed or dolomitic limestones. Within the ass. Seslerio sadlerianae-Ostryetum two subassociations are distinguished, namely the subass. quercetosum pubescentis growing in warmer stands and the subass. ostryetosum carpinifoliae growing in colder positons. It has been found out that by progressive succession development from the ass. Seslerio sadlerianae-Ostryetum in warmer stands the ass. Querco-Ostryetum carpinifoliae is developed and in colder stands the ass. Ostryo-Fagetum is developed. With regard to their synsystematic position, the forests of the ass. Seslerio sadlerianae- Ostryetum have been subordinated to the alliance Ostryo-Carpinion orientalis Ht. 1959, the order Quercetalia pubescentis-petraea Br.-Bl. 1932 and the class Querco-Fagetea Br.-Bl. et Vl i e ge r 1937. |