DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 50     <-- 50 -->        PDF

T. Dubravac, V. Krejči, B. Vrbek: STRUKTURA I RAZVOJ 161 GODINU STARE SMREKOVE KULTURE Šumarski list br. 5–6, CXXX (2006), 219-229
UVOD – Introduction


Tijek razvoja šuma je vrlo dugačak. Gotovo je nemoguće
pratiti razvoj neke sastojine od njenog osnutka do
sječne zrelosti. Kod nekih vrsta taj proces premašuje i
dvije ljudske generacije. Najčešće se zbog toga pribjegava
kratkoročnim pokusima. Posebice je taj proces dugoročan,
a promatranja izrazito vrijedna i zanimljiva
kod praćenja prirodnog tijeka razvoja šumskih sastojina.
Što su ti pokusi dugoročniji, njihova vrijednost za
razumijevanje razvoja šumskih sastojina je veća. Nažalost,
dugoročna istraživanja rijetka su i u svijetu, a u Hrvatskoj
su gotovo zanemariva. Poradi toga podaci prikupljeni
za ova istraživanja, u razdoblju od skoro 50.
godina, makar i na jednoj plohi, iznimno su vrijedne spoznaje
za tumačenje prirodnog tijeka razvoja sastojina.


U svrhu praćenja prirodnog tijeka razvoja umjetno
podignute sastojine, J. Šafar je 18. travnja 1956. godine
osnovao stalnu pokusnu plohu u kulturi smreke.
Na temelju analize 16 stabala smreke 1957. godine,
kultura je u vrijeme osnivanja plohe bila stara 113 godina,
što nas upućuje da je sastojina umjetno podignuta
1843. godine. Prema izvornim bilješkama (1956) na toj
površini prije sadnje smreke bila je livada (košanica) –
pašnjak. Kultura je odlično sačuvana, što pripisujemo


gospodarenju knezova Thurn – Taxis tim šumama od
1872. do 1939. godine.


Naš poznati stručnjak, uvaženi prof. uzgajanja šuma,
Đ. Ne na di ć u jednoj svojoj ekspertizi za posjed Thurn


– Taxis 1920. godine piše: “Ni u jednom dijelu šuma
naše države nisu tekovine šumarske nauke u toku posljednjih
pedeset godina s toliko kozenkvencije i žive
energije provedene kao ovdje. Radi toga su ove šume u
tom pogledu ne samo od materijalne vrijednosti, već i
od ogromnog značenja za našu kulturu. S obzirom na
uzgojni karakter ovih šuma kao i s obzirom na dragocjene
osebine, koje imaju ove šume, one predstavljaju takve
normalne tipove, koji mogu našim budućim šumarskim
stručnjacima poslužiti kao uzor, kako se ima postupiti
sa šumama na kamenitom zemljištu i na kršu uopće
...” (Fr an či s ković , 1981).
Na temelju do sada neobjavljenih rezultata Š a f a r
o vih istraživanja 1956, 1957, 1962. godine te naših
izmjera 1994. i 2004. godine, cilj nam je ukazati na
stanje strukture sastojine koja je prepuštena prirodnom
tijeku razvoja te smjer razvoja 161 godinu stare smrekove
kulture.


PODRUČJE ISTRAŽIVANJA - Research area


Ploha je osnovana 1956. godine na području Šumarije
“Delnice”, G. j . “Delnice”, predjel “Velika RebarSović
laz”, odjel 63, čija je izvorna shema iz toga vremena
s osnovnim podacima razvidna na slici 1. Istraživana,
sačuvana kultura smreke posađena je još davne
1843. godine na zapuštenoj gorskoj sjenokoši (pašnjaku)
– lazu. Tu nam tvrdnju osnažuje činjenica kako se
kultura i danas naslanja na predjel Sović laz, čiji je sastavni
dio bila u prošlosti.


Fotografija 1. Izgled 161. godinu stare smrekove kulture,
srpanj 2004. Slika 1. Izvorna shema položaja trajne pokusne plohe, 18. 4. 1956.
Photo 1 Appearance of a 161 year-old spruce culture, godine
July 2004 Fig. 1 Source scheme of the location of a permanent
(Foto: T. Dubravac) experimental plot, 18. 4. 1956