DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 60     <-- 60 -->        PDF

AKTUALNO


Obilježavajući izuzetne obljetnice hrvatskoga šum- resornom ministru. Pismo Predsjedniku navodimo u
arstva, uputili smo pisma Predsjedniku RH, Premijeru i cijelosti:


Poštovani gospodine Predsjedniče,
posebna nam je čast i zadovoljstvo, da Vam prenesemo molbu i želju preko 3000 članova Hrvatskoga šumarskoga
društva, da nam učinite čast i primite našu delegaciju. Hrvatsko šumarsko društvo ove godine obilježava
160 god. utemeljenja i rada te 130 god. neprekidnoga izlaženja znanstveno-stručnog i staleškog glasila Hrvatskoga
šumarskoga društva, Šumarski list.
Malo je strukovnih udruga, ne samo u Hrvatskoj, nego i u Europi, koje se mogu dičiti ovakvom obljetnicom.
Od šumarskih, starija je samo Njemačka.
Ne želeći zlorabiti Vaše dragocjeno vrijeme, dozvolite nam, da Vam ukratko prikažemo slijed, svrhu i rad
udruge.
Već na svom prvom zboru (osnivanju društva) u Prečecu kraj Zagreba 26. prosinca 1846. godine, naznačeni su
problemi šumarstva i prerade drva, a time i program rada tada Hrvatsko-slavonskoga šumarskog društva.
Društvo je glavnim pokretačem i realizatorom svih značajnih postignuća šumarske prakse, obrazovanja i znanosti.
Tako je već 1852. godine donesen “Zakon šumski”, koji se počinje strogo primjenjivati od 1. siječnja 1858.
godine. Gospodarsko šumarsko učilište u Križevcu (Križevcima) počinje s radom 1860. godine. Prvi broj znanstveno-
stručnog i staleškog glasila Šumarski list tiskan je 1. siječnja 1877. god. i njegovih 130 godišta svjedokom
je stručnosti, ali i hrvatske riječi i domoljublja.
Urednicima su mu bili i takvi ljudi od struke i pera kao Fran Kesterčanek, Josip Kozarac, Josip Balen, Andrija
Petračić i dr. Društvo je i osnivač Akademije šumarskih znanosti 1996. god. Ono je sagradilo Hrvatski šumarski
dom (ugao Trga Mažuranića, Vukotinovićeve i Perkovčeve) 1898. godine. Iste godine, 20. listopada u toj zgradi
počinje s radom Šumarska akademija na Sveučilištu u Zagrebu, što šumarsko visokoškolsko obrazovanje svrstava
na četvrto mjesto Sveučilišta u Zagrebu.
Zahvaljujući ovako organiziranoj šumarskoj struci, šume Hrvatske ostale su najprirodnije i najočuvanije u
Europi. To nam potvrđuju mnogi kolege suradnici iz Europe i svijeta. Vodeći brigu o 43,5 % površine Hrvatske,
šumarska struka preko svoje udruge i danas objedinjuje šumarsku politiku (Ministarstvo), nastavu i znanost
(Šumarski fakultet, Akademija šumarskih znanosti i Šumarski institut) te šumarsku praksu (Hrvatske šume d.o.o. i
poduzeća prerade drva i prometa drvnim proizvodima). No, osim brige za šumu kao izvorom sirovine za daljnju
preradu, danas je odgovornost struke posebice velika za očuvanje općekorisnih funkcija šume: ekološke, socijalne,
prirodozaštitarske i danas sve više energetske (bioenergija).
Članovi Hrvatskoga šumarskoga društva zaslužni su za priznanja koja svijet iskazuje radu hrvatskih šumara.
To se posebno odnosi na stručna priznanja, primjerice priznanje zagrebačkoj školi uzgajanja šuma, koja je
održala prirodnost šuma, u današnje vrijeme najvažniju odrednicu zaštite okoliša.
Obljetnice obilježavamo na Dan hrvatskoga šumarstva 20. lipnja 2006. godine Svečanom akademijom u Maloj
dvorani Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog u 16 h, na koju Vas pozivamo da joj nazočite u okviru Vaših
mogućnosti.
Uz poštovanje i srdačne pozdrave.
Predsjednik Hrvatskoga šumarskoga društva
Akademik Slavko Matić, v.r.


Predsjednik Republike gosp. Stjepan Mesić primio ko Beuk, dipl. ing. šum., predsjednik uprave Hrvatske
je delegaciju hrvatskih šumara 19. lipnja 2006. god., šume d.o.o., mr. sci. Josip Dundović, dipl. ing. šum.,
dan uoči Svečane akademije i proslave Dana hrvatsko- dopredsjednik HŠD-a, Ivan Tarnaj, dipl. ing. šum.,
ga šumarstva. Delegaciju su sačinjavali akademik predsjednik NO HŠD-a i Damir Delač, dipl. ing. šum.,


Slavko Matić, predsjednik HŠD-a, Herman Sušnik, tajnik HŠD-a.


dipl. ing. šum., državni tajnik u MPŠVG, mr. sci. Dar




ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 61     <-- 61 -->        PDF

Tom prilikom akademik Matić uručio je predsjedniČestitke
prigodom značajnih obljetnica primili smo
ku Mesiću zlatnik s amblemom HŠD-a i Priznanje za i iz Hrvatskog sabora, od predsjednika odbora za poljodugogodišnji
rad na dobrobiti hrvatskoga šumarstva. privredu i šumarstvo mr. sci. Božidara Pankretića.


SVEČANA AKADEMIJA POVODOM OBILJEŽAVANJA 160 GOD.
OD OSNUTKA HŠD-a I 130 GOD. NEPREKIDNOGA
IZLAŽENJA ŠUMARSKOGA LISTA


Svečana akademija počela je u 16 sati u Maloj dvopo
sinopsisu našeg neponovljivog Tomice Starčevića.
rani koncertne dvorane Vatroslav Lisinski. Službeni Akademiju je prigodnim govorom otvorio akademik
voditelj akademije bio je Mislav Togonal, novinar i Slavko Matić.
spiker Radio Zagreba, koji je odlično vodio program


HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO KAO ZNAČAJAN ČIMBENIK
OPSTANKA I RAZVOJA ŠUMA I ŠUMARSTVA HRVATSKE


Hrvatsko šumarsko društvo, udruženje hrvatskih
šumara danas svečano obilježava 160 godina postojanja
i rada kao i 130 godina izlaženja znanstvenog i
stručnog glasila Šumarski list. Društvo je poniklo u
okviru Hrvatsko-slavonskoga gospodarskoga društva,
kao Šumarski odsjek toga društva, koje je osnovano
1841. godine ponajprije na poticaj, uz ostale, i šumarskih
stručnjaka onoga vremena. Društvo je osnovano
kao, citiram “savez osobah, koji unapriediti žele
poljarstvo i šumarstvo, gospopdarsku obrtnost, zemljo
i prirodoznanstvo”. Možemo ga u okvirima tadašnje
Europe svrstati po starosti u drugo šumarsko strukovno
društvo u Europi, odmah iza sličnoga društva osnovanoga
1839. godine u Baden-Wurtenbergu. U Švicarskoj
je Šumarsko društvo osnovano 1843. godine.




ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 62     <-- 62 -->        PDF

Šumarska sekcija Hrvatsko-slavonskog gospodarskog
društva osamostaljuje se 1846. godine. Na osnivačkoj
sjednici 26. prosinca 1846. godine u Prečecu
kraj Zagreba, 17 nazočnih šumarskih stručnjaka, koji
su se odazvali pozivu šumara Dragutina Kosa, udaraju
temelje samostalnom Hrvatskome slavonskom šumarskom
društvu.


Dragutin Kos, sazivač i idejni začetnik skupštine, u
to vrijeme već afirmirani šumarski stručnjak, već tada
se ističe se svojim stručnim radovima tiskanim 1844.,
1845 i 1847. Uz Dragutina Kosa pri osnivanju Šumarskog
društva značajan je isto tako afirmirani šumarski
stručnjak i veliki rodoljub Franjo Šporer, koji je izabran
za prvog predsjednika Hrvatsko slavonskog šumarskog
društva. Šporer je prvi hrvatski propagator lovstva pisanom
riječi. Ističe se pisanjem radova i knjiga, a posebno
je poznat što je u Gospodarskom listu 1843. godine
objavljen njegov prijedlog tadašnjem Gospodarskom
društvu “da se osnuje narodni šumarstveni zavod”,
ustanova u kojoj bi djelovala i šumarska škola.


Na osnivačkoj skupštini Hrvatskog slavonskog šumarskog
društva D. Kos u uvodnom govoru ističe da
se šumari i u drugim europskim državama, organiziraju
u društva, kako bi mogli spriječiti “podkapajuće zlo
… ovom narodnom blagu” (šumama).


Skupština zaključuje da se na sljedećoj sjednici rasprave
tri aktualne teme:


1.
Priopćenje o novim događajima i pojavama u hrvatskom
šumarstvu i lovstvu;
2.
Kako postupati sa starim hrastovim sastojinama izvrgnutim
poplavama da nakon sječe bude osiguran
pomladak;
3.
Da li bi bilo dobro na neizvjesno vrijeme odložiti
sječu hrastova starih 200–300 godina, suhovrhim
ali s dobrim urodom žira, koji osigurava dobar dohodak
i kako da se s ovakvim sastojinama dalje
postupa.
Ovaj nešto opširniji prikaz osnivanja Hrvatsko slavonskog
šumarskog društva napravljen je zbog toga da
se vidi kako su već na prvoj skupštini dominirali stručni
problemi, a što je ostalo i danas nakon 160. godina. Tu
su zacrtani temeljni pravci rada društva koje tijekom
svoga 160-godišnjeg postojanja i rada značajno utjecalo


s
i danas utječe na razvoj i promicanje hrvatske šumarske
struke, školstva i znanosti. Isto tako ovdje smo htjeli istaći
da su ideju o potrebi osnivanja društva iznijeli, a i
proveli oni ljudi koje je krasila stručnost, rodoljublje i
osobno poštenje, a koji nam i danas mogu biti uzor.


Vrijeme od 160 godina samo je isječak iz bogate
šumarske povijesti, koja traje sve vrijeme življenja hrvatskoga
naroda na ovim prostorima. Šume i skrb o
njima bile su uvijek dio organiziranoga društva u svim
razdobljima hrvatske prošlosti. Svoju punu potvrdu
šume doživljavaju osnivanjem pravnih država prije


više od dva stoljeća, kad iz potrebe zaštite tada ugroženih
šuma nastaje šumarska znanost i šumarstvo kao
samostalna i priznata struka u Europi. Tada se stvaraju
i zakonodavni uvjeti koji putem zakona o šumama na
pravnoj osnovi reguliraju odnos čovjek – šuma, s posebnim
naglaskom na nužnost trajnog opstanka i zaštite
šuma.


Osnivanjem Vojne krajine (1702) i njenim uređenjem
(1746) u ondašnjoj Hrvatskoj, kao dijelu Habsburške
monarhije, osniva se šumarska služba temeljena na
vojnim načelima. To je vrijeme nastanka organiziranog
šumarstva na tom prostoru, s posebnim naglaskom na
godinu 1765. kada su osnovane tri šumarije (Krasno,
Oštarije i Petrova gora), od kojih šumarija Krasno neprekidno
radi do danas.


To je vrijeme obilježio Šumski red Marije Terezije
(1769) značajan kao zakon o šumama tiskan na hrvatskom
i njemačkom jeziku, a ustvari je to i prvi udžbenik


o gospodarenju šumama tiskan u Hrvatskoj. Kasnije
nastali zakoni o šumama, posebice oni iz 1852. g. i
1894. g., još više ističu značenje potrajnosti ili održivog
razvoja, kako u odnosu na površine šuma, tako i na
očuvanje kontinuiteta šume na površini koju zauzima.
Temeljne odrednice navedenih zakona i danas su aktualni
i ugrađene su u Zakone o šumama svih naprednih
europskih zemalja. Mišljenja smo da su ovi zakoni, uz
razvoj šumarske znanosti i školstva u središnjoj i zapadnoj
Europi od 18. stoljeća do danas, bili temeljni razlozi
održivog razvoja i opstanka šuma, bilo prirodnih, prirodi
bliskih šuma i šumskih kultura.


To je posebno značajno za Hrvatsku, u kojoj su se
navedeni zakoni striktno poštivali i provodili, posebno
zbog toga što je šumarstvo bilo u sastavu vojne uprave,
koja je u Vojnoj krajini bila raspoređena duž cijele granice,
zbog obrane od napada Turaka. Zahvaljujući uz
ostalo i tome, danas od ukupne površine šuma u Hrvatskoj
95 % su prirodne šume. Po tome smo jedinstveni
u cijeloj Europi.




ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 63     <-- 63 -->        PDF

Za daljnji poticaj organizacije šumarske službe i
njenog razvoja važan je Naputak iz 1839. godine s kojim
se u četiri generalata postavljaju direktori, a ispod
njih u pukovnijama šumari. U tom se vremenu javljaju
naši poznati šumarski stručnjaci koji su šumarsku školu
završili u Mariabrunnu u Austriji, kao što su J. Ettinger,
A. Tomić, F. Šporer, J. Kollar, M. Vrbanić, D. Kos i
drugi. Sve je više mladih hrvatskih šumarskih stručnjaka
koji ambiciozno rade na organiziranju šumarstva,
obrazovnih institucija i šumarske politike, koja bi trebala
biti zaštićena i neovisna od utjecaja šumarskih
stručnjaka iz drugih zemalja. Tako Ante Tomić vinkovački
šumar, 1843. piše stručnu raspravu, ovaj put ne
na njemačkom jeziku, kako je u to vrijeme bilo uobičajeno,
nego po prvi put na hrvatskom jeziku, što ima
takvo nacionalno i kulturno značenje, da prelazi okvire
hrvatskoga šumarstva.


Rezultat takve djelatnosti je osnivanje već spomenutog
Hrvatsko-slavonskoga gospodarskog društva 1841.,
iz kojega se 1846. izdvojilo i osamostalilo Hrvatsko-slavonsko
šumarsko društvo. Znatna je aktivnost tog društva
usmjerena na otvaranje šumarskog učilišta u nas,
kako bi domaći ljudi stekli šumarsko obrazovanje te tako
smanjio priliv stranih stručnjaka u hrvatsko šumarstvo.
Želja im je ispunjena osnivanjem Gospodarskošumarskog
učilišta u Križevcima 1860., prve šumarske
visokoškolske ustanove u ovom dijelu Europe.


To su samo neke djelatnosti šumarskih intelektualaca
školovanih u inozemstvu a okupljenih u Hrvatskoslavonskom
šumarskom društvu. Njihov intelektualni,
stručni i rodoljubni zanos dao je svoj doprinos općoj
klimi koja je prethodila otvaranju modernog Sveučilišta
u Zagrebu, 1874 godine.


Nakon toga, Društvo počinje izdavati znanstvenostručno
glasilo “Šumarski list” koji neprekidno izlazi od
1877. godine do današnjeg dana. U Senju se 1878. osniva
Nadzorništvo za pošumljavanje primorskog krasa,
koje je do svog ukinuća (1945) imalo značajnu ulogu u
pošumljavanju i ozelenjavanju krša, zaštiti okoliša i razvoju
stručne i znanstvene misli u hrvatskom šumarstvu.


Značajnu aktivnost Hrvatsko-slavonsko šumarsko
društvo pokazuje pri osnivanju Šumarske akademije na
Sveučilištu u Zagrebu, četvrte visokoškolske ustanove
na Sveučilištu u Zagrebu, koja je počela raditi 20. listopada
1898. Akademija je radila u Šumarskom domu, koji
je izgrađen za samo dvije godine na inicijativu i pomoć
šumarske struke, Hrvatsko slavonskog šumarskog
društva i grada Zagreba, koji je dao besplatno zemljište.


Otvaranjem Gospodarsko-šumarskog učilišta 1860.
u Križevcima, posebno prelaskom šumarske nastave
na sveučilišnu 1898. u Šumarskoj akademiji Sveučilišta
u Zagrebu, hrvatsko šumarstvo postaje ravnopravan
sudionik s ostalim dijelovima Europe u razvoju znanstvene
i stručne šumarske misli te šumarske politike.


Vrlo je značajna činjenica da su mnogi naši stručnjaci
tog vremena stekli šumarsko, stručno i znanstveno
obrazovanje u europskim zemljama. Na taj su način
upoznali dobre i loše strane šumarstva i šumarske politike
drugih zemalja. Radeći u Hrvatskoj, u našim strukturno
vrednijim i raznolikim šumama, mogli su na vrijeme
uočiti prednosti naših šuma, glede vrsta drveća
prirodnosti i očuvanosti u odnosu na europske. U to
vrijeme, krajem 18. i početkom 19. stoljeća, već su se u
Europi osjećale negativne posljedice stihijske sječe
prirodnih šuma i osnivanja šumskih kultura četinjača.
Zbog toga su naši stručnjaci određivali odgovarajući
način gospodarenja, izbjegavajući ukalupljeni pristup i
poštujući prirodnost i sačuvanu prirodnu strukturu te
prirodno pomlađivanje šuma. Sve je to utjecalo na
stvaranje danas priznate zagrebačke škole uzgajanja
šuma, kojoj je u to vrijeme bio začetnik prof. dr. Andrija
Petračić, a koja se razvija do današnjih dana.


Gospodarenje prirodnim šumama po načelima potrajnosti,
očuvanje prirodne strukture i raznolikosti, prirodno
i umjetno pomlađivanje pod zastorom krošanja
po prirodnim načelima, održavanja strukture, stabilnosti
i kvalitetnih gospodarskih i općekorisnih funkcija šuma
njegom, a svi uzgojni postupci temelje se prema načelima
razvoja prašume i na temelju kriterija koji proizlaze
iz ciljeva gospodarenja – osnovna su obilježja zagrebačke
škole uzgajanja šuma.


Ukazom od 31. kolovoza 1919. osniva se Gospodarsko-
šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Na taj se
način spaja Šumarska akademija i Gospodarsko učilište,


ta


koj
kojkoje
ee j
jje
ee d
ddo
oo tada bilo u Križevcima. Šumarski odsjek ostaj
jje
ee i
ii dalj
daljdalje
ee u
uu zgradi Šumarske akademije, koje je vlasnik
Hrvatsko slavonsko šumarsko društvo. Prvi izabrani dekan
Gospodarsko-šumarskog fakulteta ugledni je šumarski
stručnjak prof. dr. Andrija Petračić.


Ujedinjenjem Srba, Hrvata i Slovenaca 1918. godine
u Jugoslaviju, slijedilo je ujedinjenje šumara u jedinstvenu
organizaciju u Jugoslavensko šumarsko društvo.
Nastojanje hrvatskih šumara da se umjesto jedinstvene
organizacije povezivanje šumara cijele države ostvari u
savez dotadašnjih šumarskih društava nije uspjelo. Uspjelo
je da sjedište Jugoslavenskog šumarskog udruženja
bude u Zagrebu, kao jednoglasna odluka zbog toga,
citiram “jer je Hrvatsko šumarsko društvo ne samo
najstarije, nego i s najbrojnijim članstvom, a posjeduje
i vlastiti Dom”.


Osnivanjem Banovine Hrvatske 1939. godine obnovljeno
je Hrvatsko šumarsko društvo. Ono je djelovalo
sve do postojanja države s hrvatskim imenom, odnosno
do 1945. godine.


Ukupan rad obnovljenog Hrvatskoga šumarskoga
društva odvijao se pod pritiskom II svjetskog rata, s
tim da je izlaženje Šumarskog lista jedan od dokaza o
kontinuitetu rada. Osim toga, u tom vremenu se pripre




ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 64     <-- 64 -->        PDF

mio i rukopis za Šumarski priručnik, pa je ovaj tiskan
već 1946. godine.


ć 1


U razdoblju od 1945–1990. godine za vrijeme trajanja
druge Jugoslavije, Hrvatsko šumarsko društvo u
Zagrebu nastavilo je svoj stručni i društveni rad uz mijenjanje
organizacijskog oblika društva od Šumarske
sekcije DIT-a do Saveza šumarskih društava NR Hrvatske.
Društvo se bavilo aktualnim pitanjem šumarske
struke dok su društvena pitanja bila dosta zapostavljena.
Rad je bio otežan, jer nije bilo lako provoditi
načela struke zbog čestih promjena općih zakona i organizacije
šumarstva uz trajnu opasnost odstupanja od
načela potrajnosti gospodarenja šumama. Članstvo je
inzistiralo na ispunjavanju temeljnih šumarskih načela
prilikom gospodarenja šumama, što je često puta bilo u
suprotnosti s političkim odlukama, koje su ponekad bile
na štetu potrajnosti i biološke reprodukcije kao značajnog
dijela potrajnosti.


To je vrijeme obilježeno po intenzivnijem sudjelovanju
šumarskih znanstvenika u radu Saveza inženjera
i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske. Više
puta su bili i predsjednici Društva sveučilišni profesori
koji su promicali znanstvenu misao. U to vrijeme afirmira
se šuma kao značajan čimbenik zaštite okoliša u
svjetskim razmjerima. U godini 1977. donijet je Zakon


o šumama u kojemu su prvi put ugrađene i općekorisne
funkcije šuma.
Nastankom samostalne države Hrvatske te Zakonom
o šumama iz 1990. šumarstvu je omogućeno da
ide novim, kvalitetnijim putem, zahvaljujući jedinstvu
šumarske struke i znanosti, a na Skupštini 20. lipnja
1991. god. Društvu se vraća naziv Hrvatsko šumarsko
društvo. Taj datum označen i Danom hrvatskoga šumarstva.


Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva,
Trgovačko društvo Hrvatske šume d.o.o.,
Akademija šumarskih znanosti, Šumarski fakultet Sveučilišta
u Zagrebu i Šumarski institut Jastrebarsko, danas
okupljeni oko Hrvatskoga šumarskog društva, čine
snažnu grupaciju u čijem se središtu nalazi šuma kao
dobro od općeg interesa.


U šumama Hrvatske raste oko 260 autohtonih drvenastih
vrsta, od toga 60 autohtonih vrsta drveća, što je
temeljni preduvjet dobre biološke raznolikosti. Po tim
vrlo značajnim obilježjima šume u Hrvatskoj su na prvom
mjestu u Europi. Upravo prirodnost naših šuma
osigurava raznolikost, potrajnost i značajne općekorisne
i gospodarske funkcije, stabilnost te mogućnost njihovog
prirodnog pomlađivanja.


Šumarska struka i znanost okupljena oko Hrvatskoga
šumarskoga društva, već gotovo dva stoljeća radi na
unapređenju šumarstva. Nastoje oblikovati šume na takav
prirodni način kako bi u prvom
mm red
redredu
uu bil
bilbile
ee u
uu služb
službslužbi
ii
čovjeka glede, ekoloških, društvenih


ih ili općekorisnih, a i


gospodarskih funkcija. To se radi na znanstvenoj osnovi,
vodeći računa o opstanku i vječnosti šuma bez kojih
bi život na ovom planetu bio nemoguć.


Sve navedeno – kvalitetne prirodne šume, razvijene
znanstvene i stručne spoznaje o šumama, današnja znanost,
visokoškolska i srednja šumarska nastava u Hrvatskoj,
usuglašena šumarska politika – potkrepljuju spoznaju
da se danas hrvatsko šumarstvo i njegova znanost
nalaze među vodećim u Europi.


Tijekom svog postojanja i rada, Društvo je svoju
aktivnost usmjeravalo u nekoliko značajnih područja:



Održavanje predavanja, stručnih ekskurzija, izložbi
iz područja šumarstva, lovstva i drvne tehnologije.
Obavljanje stručnih i zakonodavnih šumarskih aktivnosti
glede zaštite i afirmiranja šumarske struke
u svim povijesnim i političkim razdobljima kroz
koje je prolazila Hrvatska.

Izdavačka djelatnost predstavljena ponajprije 130godišnjim,
neprekinutim izlaženjem znanstvenog,
stručnog i društvenog glasila “Šumarski list”, tiskanjem
knjiga, monografija, priručnika, tablica i ostalih
tiskovnih materijala neophodnih za funkcioniranje
šumarske struke.

Obrazovna šumarska djelatnost koja počinje s davnim
i neostvarenim prijedlogom F. Šporera iz 1843.
o osnivanju šumarske škole. Poznato je zalaganje
članova Društva prilikom osnivanja Gospodarskošumarskoga
učilišta u Križevcima 1860., kao i zalaganje
prilikom osnivanja Šumarske akademije na
Sveučilištu u Zagrebu 1898., te naporima predsjednika
HSŠD prof. dr Andrije Petračića da u Beogradu
poništi odluku o ukidanju Gospodarsko-šumarskog
fakulteta u Zagrebu, nakon osnivanja isto takvog
fakulteta u Beogradu 1922. godine.

Znanstvena aktivnost predstavljena je radom na
okupljanju šumarskih znanstvenika i organiziranju
znanstvenih simpozija i savjetovanja o aktualnim
problemima šumarstva i zaštite okoliša te osnivanje
Akademije šumarskih znanosti 1966. godine.

Rad na izgradnji i održavanja Šumarskog doma u
kojemu je 1898. započela s radom Šumarska akademija
Sveučilišta u Zagrebu, nastavio s radom Šumarski
fakultet, a danas se u njemu obavljaju sve aktivnosti
društva. U njemu je smještena Akademija
šumarskih znanosti i Direkcija trgovačkog društva
Hrvatske šume d.o.o.
U uvjetima višestranačkog sustava u zemljama s demokratskim
opredjeljenjima i opcijom vladavine prava,
uloga građanskih i nevladinih udruga ima nužnu i nezamjenjivu
ulogu u svekolikom javnom životu tih zemalja.
Građanske udruge sastavljene su od članova sa stranačkim
i nestranačkim opredjeljenjima, a ta opredjeljenja
nemaju nikakvog utjecaja na način njihovog rada i
donošenje odluka.




ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 65     <-- 65 -->        PDF

Svrha zbog kojih se osnivaju ovakve udruge, a to je
ponajprije i jedino afirmacija struke i njena primjena u
javnom životu za dobrobit građana i države, je linija
vodilja koja ih vodi i usmjerava u njihovom radu. Njihovo
mišljenje, nažalost, nije svaki put odlučujuće niti
prihvaćeno, ali je uvijek nužno i traženo kao realna,
politikom neopterećena, stručna ili znanstvena opcija.


Često puta osnivanje ovakvih udruga ide u drugu
krajnost, zbog toga što u načinu rada prevladava generalna
opredijeljenost određenoj grupi problema. Njihovi
stavovi i mišljenja se ne baziraju na stručnosti i znanju,
nego stavu da se ljubavlju prema nekome ili nečemu
može zamijeniti znanje. To je najčešći slučaj kod brojnih
udruga tzv. ljubitelja prirode, planinara, zelenih,
ekologista i dr. Oni najčešće kao cilj svojih, možda dobronamjernih
stavova i postavki, uzimaju šume i rad
šumara. U takvim slučajevima Šumarsko društvo ima
značajnu ulogu, gdje treba dokazati da odnos prema
šumi mora biti obilježen kako s ljubavlju tako i sa znanjem.
Kad su šume u pitanju, ljubav bez znanja predstavlja
put koji vodi šume u propast.


To je praksa u većini demokratskih zemalja, a to su
nažalost najčešće zemlje s lošim šumarstvom, gdje su
čiste sječe još uvijek glavni način obnove šuma. Takve
udruge predlažu rješenja, daju kritičke osvrte i upute
kod njihove primjene te informiraju javnost o svemu tome.
Najčešće inzistiraju na totalnoj, pasivnoj zaštiti
kvalitetnih šuma, što takve šume neminovno, dugoročno
gledano vodi u propast. Iz mnogo često puta nejasnih
razloga, takvi stavovi su nametnuti mnogim vladama,
posebno u ministarstvima zaštite prirode i okoliša te postaju
stil i način tumačenja zaštite prirode, u kojem
šume i šumarstvo plaćaju ceh. To je itekako opasno za
zemlje u tranziciji koje imaju ambicije ulaska u EU, jer
su to najčešće zemlje s prirodnim šumama i dobrim šumarstvom,
a imaju takvu politiku koja nekritički prihvaća
sve što dolazi sa zapada, a nažalost istovremeno šume
i šumarstvo ne shvaćaju suviše ozbiljno.


Uspoređujući naše hrvatske aktivnosti s aktivnostima
sličnih udruga u Europi, zaključujemo da u temeljnim
problemima i aktivnostima nemamo nikakve razlike.
Njegujemo dugogodišnju suradnju s mnogim sličnim
šumarskim društvima (Njemačka, Austrija, Mađarska,
Slovačka, Češka, i dr.) te smo svake godine nazočni
na njihovim godišnjim skupštinama i drugim
manifestacijama.


Prošle godine bili smo nazočni na godišnjim skupštinama
u Njemačkoj i Mađarskoj, te smo se mogli uvjeriti


o aktivnoj ulozi šumarskih društava kada je riječ o reorganizaciji
šumarstva i traženju novih putova u radu. Bili
smo svjedoci restrukturiranja šumarstva u samostalnim
saveznim državama Bavarskoj i Tubingenu u kojoj je
najvažnije da ukidaju čiste sječe, uvode isključivo prirodno
pomlađivanje kao mjeru obnove šuma, a uz to u
uporabi drva za proizvodnju energije (bioenergija) vide
kao značajnu mogućnost ostvarenja profita u šumarstvu.
Upravo u ukidanju čistih sječa i prirodnom pomlađivanju
vidimo satisfakciju Zagrebačke škole uzgajanja
šuma i hrvatskog šumarstva koja je u Europi nositelj i
propagator te ideje.


Glede uporabe drva za proizvodnju bionergije možemo
reći da je osnivanjem sekcije za bioenergiju u okvirima
našeg HŠD-a i velikim angažiranjem predsjednika
sekcije i nekoliko kolega koji su stekli dodatna
znanja i spoznaje u Austriji i Njemačkoj, napravljen
veliki iskorak na tom polju. Možemo, bez lažne skromnosti,
tvrditi da smo na tom planu napravili najviše u
Hrvatskoj o čemu uz ostalo svjedoče i dvije termocentrale
za grijanje napravljene u Ogulinu i Gospiću, kao i
konkretni planovi za budući rad.


Našim upornim zalaganjem i radom u ovih zadnjih
15 godina, od nastanka samostalne i demokratske Hrvatske,
postigli smo da nas aktualna vlast, ipak koliko
toliko počinje uvažavati, dajući nam podršku i tražeći
naše mišljenje i stavove o aktualnim problemima vezanih
za šumarstvo, lovstvo, zaštitu okoliša, šumske
požare, bioenergiju i ostalo. Sve naprijed navedeno govori
da je rad Šumarskog društva nužan i da ga mora
podupirati šumarska struka i aktualna vlast, jer se stavovi
društva i ostalih slični društava traže u svim demokratskim
zemljama, posebno kod donošenja rješenja
funkcioniranja mnogih čimbenika vezanih za problematiku
šumarstva. Kod pregovora o ulasku Hrvatske
u EU vjerujemo da će tu biti mjesta za naše aktivnosti,
kako bi ukazali na mjesto i ulogu hrvatskih šuma
i šumarstva u kompleksu šuma i šumarstva Europe.
Kod toga ćemo morati istaći i dokazati da je šumarstvo
Hrvatske sa svojim šumama, tradiciji te aktualnoj
stručnoj i znanstvenoj misli daleko ispred šumarstva
Europe, te da načela na kojima će najvjerojatnije inzistirati
predstavnici Europe, kada je šumarstvo u pitanju,
a koja su formirana na šumama i šumarstvu Europe,
nisu ona koja nama odgovaraju.


Završavajući ovo izlaganje, poštovane gospođe i
gospodo, kolegice i kolege zahvaljujem na pozornosti,
kao i na podršci tijekom moga 12-godišnjeg vođenja
ovog uvaženog Društva. Svima nama želim da i dalje
svojim radom i aktivnostima unapređujemo rad Društva,
što neposredno utječe i na unapređivanje šumarstva
i šuma kao i naše Domovine. Uvjeren sam da će
danas izabrani, novi predsjednik Društva nastaviti s
provođenjem zacrtane šumarske politike na dobrobit
šumarstva i sviju nas.




ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 66     <-- 66 -->        PDF

Zatim se nazočnima obratio državni tajnik MPŠVG
Herman Sušnik, dipl. ing. šum.


Dame i gospodo, drage kolegice i kolege, članovi Hrvatskog
šumarskog društva, predsjedniče, uvaženi gosti!


Izuzetna mi je čast obratiti Vam se u ovako svečanom
trenutku, na dan obilježavanja i slavljenja uistinu
velikih obljetnica. 160 godina rada jedne strukovne
udruge, od koje je starija samo jedna u Europi, daju nam
pravo hvale, ponosa i uživanja u dugogodišnjim plodovima
naših prethodnika, kao i u činjenici da naše znanstveno-
stručno glasilo izlazi neprekidno već 130 godina.
Ova postojanost kroz dugi niz godina, govori nam
koliki značaj šumarska struka ima u našoj domovini,
značaj za koji se izborila i koji je dostojanstveno sačuvala
sve ove godine. Iako je kroz taj dugi niz godina dolazilo
do brojnih promjena politika, vlada, država, te
najvećih nepogoda-ratova, otklona od znanstvenog,
stručnog, domoljubnog pristupa nije bilo.


U današnjem vremenu, koje je svakako još jedno
vrijeme promjena, šumarska struka našla se pred novim
izazovima. Prilagodba naših propisa onima združene
Europe, iako je zahtijevala određene promjene
zakonodavstva, ukazala nam je da način gospodarenja
koji promičemo kroz struku ne treba uopće prilagođavati
suvremenim dostignućima modernog šumarstva,
već da je ono upravo to!


Najveće promjene zahtijevalo je prilagođavanje novim
načinima funkcioniranja tržišta, šumarskim radovima
i u gospodarenju privatnim šumama. Stoga se u ministarstvu
prišlo izradi novog Zakona o šumama, koji je
krajem 2005. i stupio na snagu, zajedno s novim Zakonom
o šumskom reprodukcijskom materijalu i Zakonom
o lovstvu. Cijelo poglavlje šumarskog zakonodavstva
ne bi bilo u potpunosti zaokruženo da se nije, upravo
na inicijativu Hrvatskoga šumarskog društva izradio
i usvojio i novi Zakon o hrvatskoj komori inženjera šumarstva
i drvne tehnologije. Strukovni razred šumarstva,
koji će djelovati u Hrvatskoj komori inženjera


šumarstva i drvne tehnologije, osnovan je i ravnopravno
može sudjelovati na prvoj Skupštini komore kroz svoje
izabrane predstavnike, a koja će se održati krajem ovog
ili početkom slijedećeg mjeseca.


Ovim novim zakonima, a najviše Zakonom o hrvatskoj
komori inženjera šumarstva i drvne tehnologije,
šumarska struka dobila je temelj za bolje pozicioniranje
među ostalim inženjerskim strukama. Osim toga,
nakon završetka studija i diplomiranja, mladi inženjeri
i dalje će se stručno usavršavati u izabranom stručnom
smjeru, što će svakako doprinijeti razvoju struke, te
povećati njihovu konkurentnost na tržištu rada, a sve u
kontekstu restrukturiranja i privatizacije određenih
stručnih i ostalih radova u šumarstvu.


Promjene će već sutra biti vidljive i na području
privatnih šuma. Prije 4 dana stupila je na snagu uredba
o osnivanju Šumarske savjetodavne službe, koja će,
nadamo se već od jeseni početi raditi i mijenjati stanje
u području privatnih šuma, što je dugo godina bio zanemareni
dio našeg šumarstva, bez većeg utjecaja struke
na gospodarenje i očuvanje istih.


Sve ove promjene, uvjereni smo samo doprinose
boljitku i očuvanju naših šuma te jačanju digniteta šumarske
struke. U svim tim promjenama Hrvatsko šumarsko
društvo imalo je aktivnu, čak pokretačku ulogu.
Snaga naših prethodnika utkana kroz godine rada ove
udruge, ono je na čemu možemo graditi šumarsku budućnost,
te Vam želim dragi kolege, članovi Hrvatskoga
šumarskog društva i vama znanstvenici i stručnjaci
koji vrijedno radite na unapređenju naše struke, sretne
obljetnice i dalji, još uspješniji rad.


Na kraju skup je pozdravio predsjednik Uprave Hrvatske
šume d.o.o. mr. sci. Darko Beuk.


Kolegice i kolege, članovi Hrvatskoga šumarskoga
društva, poštovani predsjedniče Društva!


Veliko mi je zadovoljstvo pozdraviti ovaj cijenjeni
skup povodom još jedne velike šumarske obljetnice, koja
uz proslavu 240-te obljetnice osnivanja jedne od naj




ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 67     <-- 67 -->        PDF

starijih šumarskih organizacija u Europi (Šumarija Krasno
na Velebitu 1767. g.), predstavlja neoboriv dokaz da
su se hrvatska šumarska struka i znanost počele rađati
istodobno s početkom razvoja organiziranog šumarstva
u ostalim dijelovima središnje Europe. Riječ je naravno


o 160-toj obljetnici osnutka Hrvatskoga šumarskoga
društva, onoj sponi koja je iznimno važna za međusobno
nadopunjavanje šumarske znanosti i stručne prakse.
Hrvatsko šumarsko društvo je kao znanstveno-strukovna
organizacija utemeljeno još davne 1846. godine,
tek 7 godina nakon osnivanja prvog šumarskog
društva u Europi u njemačkoj pokrajini Baden-Wiirttemberg.
Šumari su bili pokretači i pri osnivanju Hrvatsko-
slavonskog gospodarskog društva u Zagrebu
još 1841. godine, što također govori o značajnoj ulozi
šumarske struke u cjelokupnome gospodarstvu.


Ovu ulogu u zbivanjima vezanim za funkcioniranje
šumarske struke, Hrvatsko šumarsko društvo zadržava
sve do danas i može se slobodno reći da je današnje
stanje od gotovo 95 % površina prirodnih šuma u Republici
Hrvatskoj, dobrim dijelom i njegova zasluga.


Mnogi su veliki šumari bili na čelu Hrvatskoga šumarskog
društva od njegovoga osnutka do današnjih
dana i zaslužni su za dobro vođenje organizacije i uspješan
dosadašnji rad. Naše je vrijeme svakako obilježio
vođenjem ove šumarske organizacije njezin dosadašnji
predsjednik akademik Slavko Matić, kojega ovdje posebno
pozdravljam i čestitam mu, kao i svima nama ovu
značajnu obljetnicu.


Drugi veliki šumarski jubilej kojega danas slavimo
je 130-ta obljetnica osnutka i izlaženja Šumarskoga
lista. Ovo je također još jedan dokaz duge tradicije i
postignuća šumarske znanosti i struke u Hrvatskoj i njezina
mjesta u Europi. U svom dugogodišnjem izlaženju,
ovaj znanstveno-stručni šumarski časopis, sve je vrijeme
neumorno sakupljao najznačajnije pisano znanje,
postignuća i spoznaje pomoću kojih su kontinuirano
rješavane nedoumice, dvojbe i problemi što su mučili
šumarsku praksu u Hrvatskoj, ali i mnogo šire.


Šumarski list je u početku izlaženja zamišljen kao
staleški, društveni, stručni i razvojno-znanstveni časo
oo-
pis, sa zadaćom redovitog izvješćivanja o zbivanjimau
vlastitoj udruzi, ali i informiranja o šumarstvu u našoj
zemlji i svijetu. Veliki je značaj ovoga časopisa i za
tzv. permanentnu izobrazbu šumarskog stručno-tehničkog
osoblja u praksi.


Postojanje vlastitog časopisa u hrvatskoj šumarskoj
struci, bilo je od velikog značaja za razvoj šumarstva i
prerade drva u Hrvatskoj, od vremena njegova osnutka
do danas.


Na kraju želim još jednom svim članovima HŠD-a
čestitati ove značajne obljetnice, zahvaliti se dosadašnjem
predsjedniku i poželjeti uspjeh u radu budućem
vodstvu HŠD-a.


Kulturno umjetnički dio programa ispunili su KUD
“Šumari” Vinkovci s tri koreografije:


Koreografija Slavonija – “Oj rastiću šušnjati”
Koreografija Bunjevački plesovi
Koreografija Pokupski plesovi
Povodom 160. obljetnice osnutka HŠD-a i 130 godina
neprekidnoga izlaženja Šumarskoga lista, zlatnikom
HŠD-a i Priznanjem za višegodišnji rad na dobrobiti
šumarske struke, nagrađeni su sljedeći članovi–
pojedinci:




ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 68     <-- 68 -->        PDF

Slavko Matić, Igor Anić, Branko Belčić, Darko Be


uk, Andrija Bogner, Vladimir Čamba, Zoran Đurđević,


Reinhold Erlbeck, Milan Glavaš, Joso Gračan, Ilija


Gregorović, Frane Grospić, Željko Gubijan, Hranislav


Jakovac, Đuro Kauzlarić, Zlatko Lisjak, Ivan Melvan,


Branko Meštrić, Miroslav Mrkobrad, Tone Pečanić,


Branimir Prpić, Vesna Rukavina, Tomislav Starčević,


Herman Sušnik, Božidar Tomičić, Berislav Vinaj, Oli


ver Vlainić, Joso Vukelić, Juraj Zelić,


te ustanove:
Ministarsvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog


gospodarstva, Hrvatske šume d.o.o., Grad Zagreb,


Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo, Hrvatsko


novinarsko društvo – zbor novinara za okoliš.


D. Delač, dipl. ing. šum.
(Foto: M. Mrkobrad)
Zapisnik
s Izborne (110. redovite) skupštine Hrvatskoga šumarskog društva,
održane u Zagrebu 20. lipnja 2006. god.


U okviru obilježavanja Dana hrvatskoga šumarstva,
kao i svake godine, tako i ove, održana je 110. redovita,
ovaj puta izborna skupština Hrvatskoga šumarskog
društva. Skupština je održana u Zagrebu u dvorani Ministarstva
poljoprivrede i šumarstva, ul. grada Vukovara
78, 20. lipnja 2006. god. s početkom u 12 sati. Kako
je ovo jubilarna godina u kojoj obilježavamo 160 god.
od osnutka Hrvatskoga šumarskoga društva i 130 god.
neprekidnog izlaženja Šumarskoga lista, tim povodom
održana je i Svečana akademija, u Maloj dvorani Koncertne
dvorane Lisinski, s početkom u 16 sati.


Nazočni Skupštini: predstavnici (delegati) iz 19
ogranaka HŠD-a, članovi Upravnog i Nadzornog odbora
u prošlom mandatnom razdoblju (od ukupno 97 na
Skupštini je prisustvovalo 86 delegata, što premašuje
potreban kvorum), te gosti i uzvanici, što je sveukupno
iznosilo preko 250 nazočnih.


Otvorivši Skupštinu akademik Slavko Matić, predsjednik
HŠD-a u proteklom mandatnom razdoblju,
pozdravio je sve nazočne, posebice saborskog zastupnika
Željka Ledinskog, dipl. ing. šum., državnog tajnika
Hermana Sušnika, dipl. ing. šum., mr. sci. Darka
Beuka, predsjednika Uprave Hrvatske šume d.o.o. i
goste iz Bosne i Hercegovine, predstavnike HŠDMostar.
Prigodnim govorom nazočne je pozdravio
Franjo Kljajo, dipl. ing., tajnik HŠD-Mostar.


Nakon toga u pozivu predloženi dnevni red usvojen
je bez nadopuna:


1.
Otvaranje Skupštine i izbor radnih tijela Skupštine:
a) Radnog predsjedništva (predsjednik + 2 člana)
b) Zapisničara
c) Ovjerovitelja zapisnika (2 člana)
d) Verifikacijsko-kandidacijsko-izbornog
povjerenstva (3 člana)
e) Povjerenstva za zaključke (3 člana)


2.
Izvješće o radu i poslovanju u prethodnoj godini te
u proteklom mandatnom razdoblju:
a) Izvješće predsjednika
b) Izvješće tajnika
c) Izvješće glavnog urednika Šumarskog lista
d) Izvješće Nadzornog odbora


3. Izmjena čl. 24. i 36. Statuta HŠD-a
4.
Rasprava po izvješćima i zaključci
5. Verifikacija programa rada i financijskog plana za
2006. godinu
6.
Razrješnica dosadašnjem Upravnom i Nadzornom
odboru.
7.
Prijedlog verifikacijsko-kandidacijsko-izbornog povjerenstva
za članove novog Upravnog odbora,
predsjednika, 2 dopredsjednika, te članove Nadzornog
odbora (predsjednik i 3 člana)
8. Izbor predstavnika HŠD-a u Skupštinu Hrvatskoga
inženjerskog saveza (HIS-a)
9.
Slobodna riječ.
Ad. 1
a) U radno predjedništvo izabrani su: Vlado Topić –
predsjednik, Oliver Vlainić i Slavko Matić.
b) Za zapisničara je izabran tajnik HŠD-a
Damir Delač.